Referendum u Republici Srpskoj (RS) je proveden uprkos odluci Ustavnog suda BiH i gotovo 100 posto građana podržalo je 9. januar kao Dan RS. Tenzije uoči referenduma nisu rezultirale incidentima, a političke izjave i ocjene analitičara mahom se kreću u pravcu onoga što se može očekivati narednih dana u smislu reakcije međunarodne zajednice.
Prema podacima Republičke komisije za sprovođenje referenduma od 425.715 obrađenih glasačkih listića 99,79 odsto onih koji su zaokružili "Da".
Predsjednik Komisije Siniša Karan je istakao da će ukupna izlaznost biti imeđu 59 i 60 odsto, a konačni rezultati referenduma biće saopšteni danas u podne u Narodnoj skupštini RS.
U RS pristalice Saveza nezavisnih sovcijaldemokrata (SNSD), stranke predsjednika RS Milorada Dodika izašle su na ulice da proslave, a Dodik je na pres konferenciji kazao kako to nije bio referendum inata, niti je rađen da bi se nekome napakostilo.
"Ovaj dan će ući u historiju RS-a i mnogi će se pozivati na njega kao primjer odlučnosti jednog sređenog, proceduralnog i političkog ambijenta. Ustavni sud BiH je rekao da Član 3. treba provoditi, ali nije potpisao na koji način, stoga mi sada znamo da je 9. januar potvrdio da se stanovništvo ne želi odreći RS-a. Niko od sadašnjih, ali ni budućih političara neće moći zanemariti ono šta je narod danas izglasao", rekao je Dodik.
Ko ne bude htio, neće morati da slavi
Premijerka RS Željka Cvijanović izjavila je da je referendum o Danu RS uspio, te da svi građani koji se ne mogu identifikovati s Danom RS-a neće biti obavezni da ga proslavljaju.
"Očekuje nas nekoliko koraka, između ostalog zakonodavna aktivnost gdje smo mi rekli da ćemo najvjerovatnije ići u pravcu izmjene samog zakona o praznicima, koji će podrazumijevati da se briše ona obaveznost kada je u pitanju samo proslavljanje Dana RS. Ja sam vrlo jasno rekla da svi oni građani RS koji se ne mogu identifikovati s tim praznikom, neće biti obavezni da ga proslavljaju. Smatramo da na taj način ispunjavamo ono što je od nas traženo, ali smo istovremeno htjeli da pitamo svoje građane i zahvalna sam što su nam dali odgovor da žele da proslavljaju 9. januar kao Dan RS", kazala je Cvijanović.
Sličnog je stava i član Predsjedništva BiH iz RS Mladen Ivanić.
"Oni koji ga ne budu htjeli obilježavati, treba na to da dobiju pravo. To znači da oni koji ne budu htjeli da obilježavaju 9. januar, moći će da na taj dan rade", rekao je Ivanić nakon glasanja. Negirao je mogućnost novog referenduma o nezavisnosti RS.
"Tog referenduma nema. To je avanturizam, u kojem ja sigurno neću učestvovati", tvrdi Ivanić.
(VIDEO: Građani o referendumu imaju podijeljena mišljenja, ali su složni u tvrdnji da niko ne želi sukobe)
Opozicioni političari u RS iako su izašli na referendum, uglavnom smatraju kako je riječ o političkom potezu koji ide na ruku Dodikovoj stranci, Savezu nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).
Potpredsjednik Glavnog odbora Srpske demokratske stranke (SDS) i ministar vanjske trgovinr i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović izjavio je da, s obzirom da ga je Ustavni sud zabranio sve će se znati nakon referenduma.
"Narodna skupština RS nije povukla svoju odluku. Vidjećemo šta će biti. Nadam se da vođa nije slijep", rekao je Šarović.
Izetbegović: Dodik ide ka izolaciji
Zvaničnih reakcija institucija BiH još nema. Predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović na skupu Stranke demokratske akcije (SDS) u Brčkom kazao je kako će "čuvati BiH i Dejtonski sporazum i sve građane, i Srbe i Hrvate i Bošnjake", te poručio da "neće biti rata i neće niko uništiti Republiku Srpsku". Međutim sankcije zbog antiustavnog djelovanja će kaže, morati uslijediti.
"To je tako eklatantan primjer kršenja Dejtonskog sporazuma, suprotstavljanja odlukama Ustavnog suda BiH, kršenja Krivičnog zakona BiH. Samo je pitanje kada će ona uslijediti i kakva će biti", smatra Izetbegović.
Političke stranke u Federaciji BiH očekuju od države i njenih organa da rade svoj posao nakon svega.
"Ovdje se igra malo veća i krupnija igra i samo je pitanje koliko smo mi svjesni svega i koliko smo spremni da reagujemo jedini demokratski metod je onaj koji imaju institucije BiH", kazao je predsjednik Demokratske fronte (DF) Željko Komšić.
Sličnog je stava i predsjednik SDP BiH Nermin Nikšić.
"Očito da pravne posljedice referendum ne može proizvesti. Ono što može i što jeste i cilj onih što ga organizuju, jesu dugoročnije političke posljedice", kazao je Nikšić.
Mada se tumači kao atak na stabilnost ne samo BiH nego i cijele regije, referendum za predsjednika Saveza za bolju budućnost (SBB) Fahrudina Radončića ne predstavlja ozbiljniju prijetnju, jer je BiH, kaže već na evropskom putu.
"Radi se o nepotrebnom avanturizmu gospodina Dodika i očekujem da će on koji je zapalio tu šibicu doživjeti fijasko jer nikakvih eksplozija niti velikih vatri neće biti. Idemo čvrstim evropskim putem", navodi Radončić.
I član Predsjedništva BiH i predsjednik Hrvatske zajednice (HDZ) BiH Dragan Čović smatra kako je evropski put BiH neminovnost te da Hrvati, kao najmalobrojniji narod, moraju prednjačiti u tome da se BiH pokrene.
"Bojim se da, ako mi kao najmalobrojniji narod nećemo prednjačiti u tome, da će malo toga biti urađeno", kazao je Čović na predizbornom skupu HDZ-a BiH za Konjic i Jablanicu.
Načelnik Opštine Srebrenica Ćamil Duraković smatra kako se nakon referenduma o Danu RS ništa neće dogoditi, te da se u Srebrenici čeka na zvanične rezultate referenduma koji je za njega samo preskupa anketa.
"Referendum obezvrijeđen i samoinicijativa SNSD. I građani su zbunjeni. Očito ovo ništa nikome dobro ne donosi osim što će biti gubitka finansijskog jer je 700.000 eura potrošeno, a bilo bi bolje da je usmjereno na razvoj i ono što se tiče života građana", prokomentarisao je Duraković.
Rezervni planovi
Ukoliko bošnjački političari zaista žele da se sankcije i sprovedu treba da ih i iniciraju, tako što mogu podnijeti krivične prijave nadležnom tužilaštvu, smatra profesor međunarodnog prava na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Zarije Seizović. Ipak, dodaje kako je to teško očekivati.
"Vrlo rijetko, gotovo nikako, nosioci vlasti podnose krivične prijave jedni protiv drugih, jer su, svi učesnici u vlasti, a često i koalicioni partneri. S druge strane ispod njih nalazi se obeznanjeni narod", ocjenjuje Seizović.
I sudija Evropskog suda za ljudska prava Faris Vehabović smatra da bi sada na potezu trebalo da bude Tužilaštvo BiH.
"U ovom slučaju očigledno je da su neke državne institucije zakazale. Bio sam razočaran saopćenjem Tužiteljstva, koje nije reagiralo nakon što nije ispoštovana odluka Ustavnog suda BiH. Oni ne treba da postupaju samo kada dobiju obavijest od nekog organa (suda), već kada saznaju da je počinjeno neko krivično djelo. Ovo što rade je tragikomično. Da državna institucija zatvara oči pred direktnim kršenjem Ustava i zakona BiH", rekao je Vehabović.
Potezi koji će uslijediti za političkog analitičara Srđana Puhala više su usmjereni na Ured visokog predstavnika (OHR), koji je i sam oštro osudio podizanje tenzija uoči referenduma. Kakvi su rezervni planovi tek će se, kaže Puhalo otkriti.
"To znaju samo Valentin Incko i Milorad Dodik i oni, vjerujem, imaju rezervne planove. Pitanje je samo da li će to biti usmjereno na RS ili političare, odnosno vlast", ocjenjuje Puhalo.
Dodik postaje problem svima
Poslanik u Narodnoj skupštini Srbije Žarko Korać smatra da je Dodik krenuo putem koji će se na duže staze završiti njegovim političkim porazom i da postaje problem svima.
"Ono što je sigurno jeste da on misli da je iz ovoga izašao ojačan kao politički lider, ali ja mislim potpuno obratno – da on postaje problem za međunarodnu zajednicu, da postaje problem za ostale političke aktere u Sarajevu, a na neki način postaje problem i za opoziciju u Republici Srpskoj, pošto se pokazuje da ona nema pravi odgovor na njegove poteze. Meni ovo liči na ono što je radio Slobodan Milošević: u svakom datom trenutku on izgleda jači od svih ostalih aktera na političkoj sceni, ali dugoročno on zapravo ide u svoj politički poraz i igra igru koja se ne može dobro završiti ni po njega, nažalost ni za region, pa ni za građane RS", rekao je Korać za RSE.
Iako je rukovodstvo Republike Srpske u kampanji ubeđivalo birače da je ovo presudan referendum za opstanak tog entiteta i srpskog naroda u BiH, izlaznost na birališta nije adekvatna uloženim naporima, ukazuje direktor Centra za regionalizam Aleksandar Popov.
"Ovde je uložena neverovatno velika energija za nešto što je bilo kranje nepotrebno, što je unelo velike tenzije i unutar Bosne i Hercegovine i u region, koštalo je mnogo, a zapravo je sve to bilo u funkciji opstanka jednog čoveka na vlasti, zbog toga što bi njegov eventualan odlazak sa vlasti njega mogao da košta i nekih pravnih sankcija, s obzirom na podnete krivične prijave koje protiv njega postoje", objašnjava Popov.
Nastavlja se strka u BiH
Hrvatski europarlamentarac i voditelj izaslanstva Europskog parlamenta za odnose sa BiH Tonino Picula u izjavi za RSE naglašava kako nikakva izlaznost ne može zanijekati nelegalnost referenduma o Danu RS.
"Neadekvatno reagiranje na ovakvo kršenje zakonitosti u Bosni i Hercegovini može otvoriti vrata dodatnim problemima. Čini mi se da će se međunarodna zajednica u početku opredijeliti za politiku ignoriranja cijelog događaja, međutim - pošto će se naravno i sama naći u poziciji da nešto poduzme – vjerojatno će nastojati politički izolirati Milorada Dodika bez obzira na rezultate lokalnih izbora", ocjenjuje Picula.
Referendum se bavi nečim što je zapravo nebitno i neće imati posljedica, osim eventualnog uvjetnog jačanja Dodikove pozicije, što mu je bila i namjera, kaže za RSE politički analitičar Žarko Puhovski.
"On je izazvao histeriju na obadvije strane, on je jednonacionalno, jednoetnički motivirao ljude da izađu - uz mali broj izuzetaka, ali ne treba zaboraviti da je odluka Ustavnog suda BiH bila odluka protiv predstavnika dvije etničke nacije. Dakle, nastavlja se strka u Bosni i Hercegovini koja naprosto pokazuje samo jedno – da BiH ne može funkcionirati kao moderno, a kamoli suvremeno uređena politička zajednica", komentira Puhovski.
Istraživač Evropskog centra za politiku (EPC) Dimitar Bećev ocjenjuje da referendum u RS pokazuje ruski uticaj na Balkanu, kao i njegove limite.
"Da ne bude zabune, referendum je akt secesije od pravnog i ustavnog poretka BiH. Posljedice nepoznate, ali očigledno - loše", napisao je na Twitteru Refik Hodžić, iz njujorškog Međunarodnog centra za tranzicionu pravdu.
Brojni mediji, kako regionalni tako i svjetski, referendum u BiH vide kao nelegalan akt koji krši odluke Ustavnog suda zemlje. Tako je Washington Post naveo kako "bosanski Srbi glasaju na referendumu kojeg je zabranio Ustavni sud, rizikujući sankcije Zapada protiv te autonomne regije i optužnice protiv njihovih lidera".
BBC je ocijenio kako se glasa o tome "hoće li zadržati 9. januar kao nacionalni praznik u inat odluci najvišeg suda u BiH."
Na sličnom tragu je i Euronews koji je naveo kako "bosanski Srbi prkose najvišem sudu", a EUobserver kaže kako "Zapad upozorava da je referendum prijetnja stabilnosti".
Inače, referendum u RS prošao je bez većih incidenata, a birališta na mjestima na kojima su Bošnjaci većina, uglavnom su bila prazna ili na pojedinim lokacijama nisu ni otvarana.
Međunarodni supervizor za Brčko distrikt Bruce Berton nije dozvolio održavanje referenduma o Danu Republike Srpske na području Distrikta, pa su građani Distrikta sa pravom glasa na referendumu glasali u okolnim mjestima.
Facebook Forum