Godišnja konferencija o klimi UN-a, poznata kao COP27, u egipatskom ljetovalištu Šarm el Šeiku (Sharm El-Sheikhu), u nedjelju je usvojila rezoluciju kojom se predviđa stvaranje namjenskog fonda za financiranje klimatskih šteta koje su već pretrpjele "posebno ranjive zemlje."
Nakon napetih pregovora koji su trajali cijelu noć, egipatsko predsjedništvo COP27 objavilo je tekst nacrta sporazuma i istovremeno sazvalo plenarnu sjednicu kako bi ga proglasili konačnim, sveobuhvatnim sporazumom.
Odluka COP27 već se spominje kao istorijska, a usvojena je konsenzusom više od 200 zemalja na plenarnoj skupštini uz gromoglasan pljesak, piše BBC.
U Sporazumu se naglašava neposredna potreba za novim, dodatnim, predvidljivim i odgovarajućim financijskim resursima za pomoć zemljama u razvoju koje su posebno osjetljive na ekonomske i neekonomske učinke klimatskih promjena.
Među tim mogućim načinima financiranja izričito je stvaranje "fonda za odgovor na gubitke i štete", što je snažan zahtjev zemalja u razvoju, koje su se ujedinile oko ovog pitanja.
Pitanje "gubitka i štete", više nego ikada u središtu rasprava nakon razornih poplava koje su nedavno pogodile Pakistan i Nigeriju, a stavljeno je na dnevni red u zadnji čas, nakon dugog oklijevanja bogatih zemalja, i pod uslovom da se odbaci pitanje moguće zakonske odgovornosti ili odštete.
Plaćanje naknade za štetu uzrokovanu klimatskim promjenama siromašnijim zemljama se pokazalo kao kamen spoticanja u središtu razgovora pod vodstvom UN-a.
Pročitajte i ovo: UN-ov samit o klimi počeo pozivima na akcijuEuropska unija(EU) je u četvrtak, uoči planiranog zatvaranja konferencije, ponudila prihvaćanje fonda, pod uvjetom da on bude rezerviran za "posebno ranjive zemlje", čime bi se isključile zemlje u razvoju koje su doživjele snažan rast poput Kine.
EU je također želio spomenuti proširenje "baze doprinositelja", što bi omogućilo uključivanje Kine.
Prije više od 10 godina zemlje, posebno one razvijene, obećale su 100 milijardi dolara godišnje zemljama u razvoju do 2020. za suočavanje s klimatskim promjenama i prilagodbu njima.Na značajnoj konferenciji o klimi u Parizu 2015., na kojoj se svijet prvi put složio oko cilja ograničavanja globalnog zatopljenja, ponovili su to obećanje i produžili rok do 2025. godine.
Modalitete provedbe odluke, a time i fonda, morat će izraditi poseban odbor za usvajanje na sljedećem COP28, krajem 2023. godine u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Također će morati odlučiti o konačnoj globalnoj deklaraciji i nastojanjima da se smanje emisije stakleničkih plinova koji uzrokuju globalno zatopljenje.
Prema izvještajima raznih medijskih dopisnika s konferencije, sporna točka je i smanjenje ili ukidanje korištenja fosilnih goriva te cilj ograničavanja zagrijavanja atmosfere na 1,5 stepeni Celzijusa iz predindustrijskog doba, koji je već dogovoren prošle godine u Glasgowu.
Pročitajte i ovo: Na autoputu smo do klimatskog pakla, poručio Gutereš na samitu u Egiptu