U crnogorskom parlamentu se raspravlja o Rezoluciji o podršci učlanjenju Crne Gore u NATO. Rezolucija, koju su predložile partije vladajuće koalicije, bila je povod da se ponovo otvore pitanje kako će integracije Crne Gore u NATO uticati na odnose sa Rusijom i Srbijom, vladavinu prava, finansijsku stabilnost, bezbjednosnu politiku, te koliko tema članstva u NATO dijeli crnogorsko društvo.
Članstvo u NATO strateški je cilj Crne Gore koji garantuje stabilnost i bezbjednost zemlje, očuvanje njenog teritorijalnog integriteta i suvereniteta, što je pretpostavka za ostvarivanja drugih važnih ciljeva, poput učvršćivanje demokratskih institucija, vladavine prava, tržišne ekonomije i stabilnosti- navodi se u Rezoluciji o podršci učlanjenju Crne Gore u NATO.
U rezoluciji se kaže da članstvo Crne Gore u alijansi ima širu geopolitičku dimenziju te da je Crna Gora, od obnove nezavisnosti, pokazala istrajnost u ostvarivanju strateških spoljnopolitičkih prioriteta – članstva u NATO i Evropskoj uniji.
Predstavljajući Rezoluciju poslanik Demokratske partije socijalista Miodrag Vuković je konstatovao da članstvo Crne Gore nije upereno protiv bilo koje druge zemlje: „Mi ne biramo između Amerike i Rusije, kao svjetskih globalnih sila koje na žalost imaju mnogo otvorenih pitanja u međusobnim odnosima, ne samo danas. Mi biramo i to, smo blagovremeno uradili, dugoročno dobro za Crnu Goru i njene građane.“
Skupština Crne Gore, ilustrativna fotografija
Podsjetimo, Skupština Crne Gore je u septembru prošle godine usvojila Rezoluciju o podršci integraciji Crne Gore u Sjevernoatlantsku alijansu. Usvojena Rezolucija je prethodila odluci ministara vanjskih poslova država članica, na sastanku u Briselu u decembru, o upućivanju poziva Crnoj Gori da postane članica Alijanse i otpočne pristupne pregovore za članstvo. Zato je u Skupštini postavljeno pitanje zbog čega parlament ponovo usvaja gotovo istu Rezoluciju.
Poslanik Dritan Abazović, čija se politička partija Građanski pokret URA zalaže za članstvo u NATO, ocjenjuje da vladajuća Demokratska partija socijalista sa temom o NATO članstvu želi da skrene pažnju javnosti sa gorućih unutrašnjih problema kao što su prekomjerno zaduživanje, izostanak vladavine prava u Crnoj Gori, te politička korupcija i organizovani krminal.
„Nas hrvatski scenario ne može da zaobiđe, u smislu političke i krivične odgovornosti političara. Nas može jedino prethodno da zadesi, prije hrvatskog scenarija, grčki scenario. Jer ste vi zemlju toliko zadužili i potpuno neosnovano. I da se ne bi pričalo o tome, treba da se priča o NATO integracija, da se ne bi pričalo o tome, sjutra ćemo morati da pričamo o crkvi, o jeziku...“, rekao je Abazović.
Opozicione stranke koje se protive članstvu Crne Gore u NATO, prije svega Demokratski front, ponovili su stav da je nova Rezolucija podnijeta po nalogu stranih ambasada, te da je za njih članstvo u NATO neprihvatljivo. Andrija Mandić je kazao: „Ovo je jedna velika prevara. Ovo je još jedan dokaz kako ambasade vodećih NATO država, a posebno ambasadorka vodeće ambasade, kontroliše crnogorsku vlast, usmjerava i diriguje njenim postupcima zato što je mnogo novca uloženo u taj projekat.“
Predsjednik Socijaldemokratske partije Ranko Krivokapić je ocjenio da će se članstvom u NATO povećati nivo vladavine prava i nivo zdravih investicija sa zapada, kojih je sada veoma malo. Krivokapić je apelovao na političke klubove da racionalno donesu odluku o integraciji u alijansu.
Ranko Krivokapić
„Ni Moskva, ni Vašington ne treba da nam budu izgovor za naše odluke. I to je mjera koliko smo mi dobri. Ovo je jedna odluka, koliko god bila velika i istorijska, na kojoj treba da naučimo zajedno sljedeći korak. Da napravimo konsenzus oko uređenja države, osnovnih vrijednosti, a posebno vladavine prava i ekonomskog razvoja i donesemo zajedno“, rekao je Krivokapić.
Rasprava o Rezoluciji dolazi u trenutku kada parlamenti zemalja članica NATO razmatraju i ratifikuju pristupni protokol za prijem Crne Gore u NATO, što predstavlja jedan od posljednjih koraka pred formalno priključenje alijansi. Očekuje se da rasprava bude završena u petak kada će se i glasati o Rezoluciji, za šta postoji obezbjeđena većina u parlamentu.