Cijene zlata na svjetskim tržištima dosegle su u ponedjeljak, 4. decembra rekordne vrijednosti, potaknute sve većim očekivanjima o smanjenju kamatnih stopa među investitorima, slabijim dolarom i geopolitičkim tenzijama, pišu svjetski mediji.
Povećana potražnja uslijed rata
Cijene zlata su dostigle novi maksimum javio je BBC dodajući da rast cijene metala dolazi u vrijeme kada trgovci mijenjaju strategije ulaganja, nakon skoro dvije godine kada su rastuće kamatne stope pomogle podsticanje potražnje za američkim dolarima i određenim vrstama duga.
Pročitajte i ovo: Potraga za zlatom u SrbijiInvestitori sada vide sve veće šanse za smanjenje kamatnih stopa, što je ponovo pokrenulo interesovanja za drugu imovinu, ističe britanski servis ukazujući na tvrdnje analitičara da mnogi investitori koji drže zlato također su iskoristili nedavne maksimume za prodaju.
Kako su azijska tržišta počela trgovati u ponedjeljak, cijena zlata je skočila iznad 2.000 dolara, što je porast od tri posto, prije nego što se povukla. Potražnja za dolarima je ponovo porasla kasnije tokom trgovačke sesije u ponedjeljak, 4. decembra, što je pomoglo da se zlato povuče.
BLOG UŽIVO Izrael bombardovao jug GazeDobit je uslijedila nakon višesedmičnog rasta vrijednosti za plemeniti metal, koji se smatra "sigurnim utočištem" i čija potražnja je povećana nakon početka rata između Izraela i Gaze, napisao je BBC.
Pretpostavke o smanjivanju kamatnih stopa
Cijena zlata dostigla je rekordnu vrijednost svih vremena dok se investitori klade da će centralne banke početi sa smanjivanjem kamatnih stopa do sredine sljedeće godine, ukazuje The Times.
Rast cijene plemenitog metala na 2.135,40 dolara za uncu je, naglašava londonski list, povezan s očekivanim smanjenjem globalnih troškova zaduživanja, slabijim američkim dolarom i nadom da će globalno monetarno pooštravanje početi da popušta.
Iako se cijena zlata kasnije povukla, trgovci su sve sigurniji da će centralne banke smanjiti kamatne stope kako bi nadoknadile usporavanje ekonomskog rasta. Inflacija je također pala brže nego što se očekivalo u Britaniji, Sjedinjenim Državama i eurozoni, što je probudilo nadu da monetarna politika neće morati dugo ostati restriktivna.
To smanjenje očekivanja kamatnih stopa dovelo je do, prema pisanju Timesa, naglog smanjenja prinosa na državne obveznice, što je smanjilo relativnu privlačnost držanja imovine sa stalnim prihodom u poređenju sa zlatom, povećavajući njegovu cijenu.
Intenzivnije političke zabrinutosti kao rezultat ratova između Izraela i Hamasa i u Ukrajini dodatno su povećale potražnju, napisao je Times dodajući da se zlato često koristi kao utočište za ulaganje kapitala u vrijeme nevolje.
List naglašava da su centralne banke ove godine naveliko kupovale zlato, predvođene Narodnom bankom Kine. Prema podacima Svjetskog savjeta za zlato, monetarne vlasti su kupile rekordnu količinu plemenitog metala u godini do oktobra. Slabiji dolar je također podržao rast cijena zlato, a dolar je pao 2,63 posto u odnosu na takozvanu korpu uporedivih valuta tokom prošlog mjeseca.
Geopolitički rizik
Tokom dužeg perioda, zlato je imalo koristi od dubokog osjećaja globalne nelagode dok analitičari smatraju da je ovo možda najopasnije vrijeme koje je svijet vidio u posljednjih nekoliko decenija, ističe CNN.
Investitori obično vide metal kao sigurno utočište jer je to opipljiva, oskudna imovina koja, u teoriji, održava svoju vrijednost, naglašava američki televizijski kanal i dodaje da su cijene zlata ove godine porasle 10 posto.
John Reade, tržišni strateg u Svjetskom savjetu za zlato, udruženju proizvođača zlata, rekao je za CNN da se čini da se "okruženje geopolitičkog rizika promijenilo" i to "ne samo (zbog) invazije Rusije na Ukrajinu, ne samo užasnih stvari koje se dešavaju u Izraelu i Gazi, već zbog trgovinskih tenzija između SAD-a i Kine, zabrinutosti oko toga šta će se dogoditi u Južnom kineskom moru, zabrinutosti oko toga šta će Kina učiniti u Tajvanu."
Situacija u svijetu je ohrabrila centralne banke na tržištima u razvoju da se snabdiju plemenitim metalom, primijetio je Reade.
Osim toga, kreatori politike u tim zemljama, preplašeni zamrzavanjem deviznih rezervi ruske centralne banke na Zapadu, nagomilali su zlato kao alternativno sredstvo za skladištenje vrijednosti koje smatraju sigurnijim.
Prema Svjetskom savjetu za zlato, centralne banke na tržištima u razvoju kupovale su u prosjeku 521 tona zlata godišnje između 2010. i 2021. Ali prošle godine su kupile 1.212 tona metala i u prva tri kvartala ove godine 801 tonu. Taj vrtoglav tempo kupovine "mogao bi se nastaviti godinama, ako ne i decenijama", rekao je Reade.
CNN prenosi i dio istraživanja objavljenog u maju gdje je gotovo četvrtina svih centralnih banaka izjavila da planiraju povećati svoje zlatne rezerve u narednih 12 mjeseci.
Mogućnost poskupljenja
Porast cijena zlata se povukao sa svog rekordnog nivoa kako su prinosi na američki dolar i obveznice napredovali usred znakova da su agresivne cijene smanjenja stopa američkih Federalnih rezervi od strane trgovaca možda otišle predaleko, napisao je Bloomberg.
Cijena zlata je pala za čak 2,5 posto u ponedjeljak, 4. decembra na trgovanju u New Yorku nakon što je skočila za više od tri posto u Aziji i doseglo rekordnih 2.135,39 dolara za uncu, nadmašivši prethodni najviši maksimum postavljen u avgustu 2020.
Porast cijena zlata do rekorda bio je podstaknut komentarima predsjednika Fed-a Jeromea Powella u petak, 1. decembra koje su trgovci protumačili kao signal za okretanje ka smanjenju kamatnih stopa, što je podstaklo pad prinosa na dolar i trezor.
Tržište sada smatra da su opklade na smanjenje Fed-a pretjerane, ističe Bloomberg i dodaje da je Goldman Sachs nazvao nivo popuštanja na finansijskim tržištima "prekomjernim". Takvi stavovi su se poklopili s porastom prinosa obveznica i dolara u ponedjeljak, 4. decembra.
Prema ocjeni Bloomberga, investitori će u narednih nekoliko dana tražiti niz podataka o ključnim poslovima u potrazi za naznakama o sljedećim koracima Fed-a. Mnogi investitori su pak ostali po strani jer je cijena zlata porasla, povećavajući mogućnost daljnjih poskupljenja.
Investitori u zlato putem fondova kojima se trguje na berzi, ključnog pokretača ranijih tržišta metala, bili su prodavači veći dio ove godine, s udjelom manjim za više od petine u odnosu na maksimum iz 2020. godine.
Inače, dodaje Bloomberg, zlato je poraslo za više od 600 posto od početka milenijuma, iako prilagođeno inflaciji ostaje ispod maksimuma od 850 dolara dotaknutog u januaru 1980., što bi bilo ekvivalentno više od 3.000 dolara u današnjim dolarima.