Ključne pravosudne institucije Crne Gore su u blokadi, rade u v.d. stanju ili neustavnom mandatu.
"Sprovođenje ključnih reformi pravosuđa ostaje u zastoju", navodi Evropska komisija, (EK) izražavajući zabrinutost u izvještaju o napretku Crne Gore.
Naglašavaju ograničeni napredak, uz konstataciju da glavna pravosudna tijela, poput Ustavnog suda, rade u nepotpunom sastavu zbog nepostojanja dogovora parlamentarnih stranaka.
Pročitajte i ovo: Crna Gora ulazi u izborni proces bez funkcionalnog Ustavnog sudaUstavni sud u blokadi
Ustavni sud Crne Gore je od 13. septembra nefunkcionalan jer od ukupno sedam sudija ima tri, i nema kvorum za donošenje odluka.
Krajem oktobra u Skupštini je propao i četvrti pokušaj da se izaberu sudije Ustavnog suda. Nijedan od četiri predložena kandidata nije dobio potrebnu dvotrećinsku podršku poslanika, odnosno 54 glasa.
U drugom krugu, najkasnije za mjesec, za izbor će trebati tropetinska većina od 49 poslanika.
Pročitajte i ovo: Institucije u Crnoj Gori u riziku disfunkcionalnostiSudski savjet
Sudski savjet sa deset članova je u neustavnom mandatu od jula 2018. kada je prestao mandat trojici članova.
Postojećim je produžen mandat jer u Skupštini nije bilo dogovora o izboru novih. Poslednji pokušaj izbora propao je krajem septembra kada su od četiri kandidata poslanici izabrali samo jednog.
Novi konkurs može biti raspisan tek za dva mjeseca. Sudski savjet bira i postavlja sudije, obezbijeđuje nezavisnost sudova i sudija.
Pročitajte i ovo: Blokada u pravosudnom vrhu blokira evrointegracije Crne Gore
Sudovi u v.d. stanju, bez sudija
Vrhovni sud nema predsjednika, a v.d. stanje traje od 2020. Na poslednjoj sjednici u martu nijedan kandidat nije dobio potrebnu većinu glasova za tu poziciju. Do marta je i sam proces biranja bio u blokadi zbog nedovoljnog broja sudija. Do tada je sud funkcionisao sa šest od potrebnih 19 sudija.
Privredni sud je takođe u v.d. stanju od 9. maja, kada je uhapšen predsjednik Blažo Jovanić. U tom sudu od 16 sudija trenutno rade tri.
Višem sudu u Bijelom Polju nedostaje pet od 17 sudija. Slično je bilo i u podgoričkom Višem sudu do aprila, kada je izabrano devet sudija.
Vrhovno državno tužilaštvo u v.d. stanju duže od tri godine
Vrhovno državno tužilaštvo je u v.d. stanju od oktobra 2019. kada je Ivici Stankoviću istekao mandat. Vršiteljki dužnosti Maji Jovanović je krajem jula ponovo produžen polugodišnji mandat.
Ona je treći tužilac na toj funkciji u v.d. mandatu. Vrhovnog državnog tužioca po Ustavu bira Skupština glasovima dvije trećine poslanika u prvom krugu, ili tri petine u drugom.
EK je u analizi za poglavlja 23 i 24, vladavina prava i reforma pravosuđa, u maju ove godine, upozorila na politički uticaj na crnogorsko pravosuđe. Dva mjeseca kasnije su naglasili i da izostanak imenovanja u pravosuđu ima zabrinjavajući uticaj na njegovo funkcionisanje i sposobnost da sprovodi pravdu.