Dugotrajni, tinjajući sukob dvije važne državne institucije: Vlade i Centralne banke, iz dana u dan eskalira, a lavinu je pokrenuo Predlog novog zakona o Centralnoj banci, odnosno, Vladina naknadna intervencija na njegov sadržaj, čija je suština smjena čelnih ljudi monetarne vlasti. U javnosti, ovaj konflikt se doživljava kao odraz ličnih animoziteta ljudi koji zapravo pripadaju istom sistemu.
Vjerovatno udobno "ušuškan" u sigurnost odredbe Ustavnog zakona, koji predviđa da svi organi vlasti u Crnoj Gori, koji su birani prije donošenja novog Ustava, nastavljaju sa radom do isteka punog mandata, predsjednik Savjeta Centralne banke Ljubiša Krgović se u nekoliko navrata zamjerio čelnim ljudima Vlade, koja je sada, naknadnom intervencijom na predloženi tekst budućeg zakona o Centralnoj banci, praktično omogućila smjenu kompletnog rukovodstva monetarne vlasti.
Najčešće se pominje Krgovićev neblagonaklon odnos prema Prvoj banci, koju kontroliše Aco Đukanović, brat premijera Mila Đukanovića, koji je i sam akcionar ove banke sa učešćem, od oko dva posto.
Iako je, svojevremeno, Centralna banka dala pozitivno mišljenje o Zakonu o zaštiti bankarskog sistema, koji je usvojen pod oblandom ekonomske krize, a koji je Prvoj banci omogućio 44 miliona državne pomoći koja je u međuvremenu vraćena, monetarna vlast je Prvoj banci ipak, zbog loših rezultata, uvela zabranu izdavanja kredita koja traje još od 2008.
Krgović se, u Vladi vjerovatno zamjerio i vicepremijeru i ministru finansija Igoru Lukšiću.
"Ministarstvo finansija je Zakonom o budžetu 2007. godine pokušalo da finansijske rezerve preuzme od Centralne banke, kako bi ih reinvestiralo pod, "boljim uslovima", govorili su predstavnici opozicije, prije skoro godinu dana, analizirajući upravo sukob na relaciji Vlada - Centralna banka Crne Gore.
"Sve u Crnoj Gori je ličnog karaktera i ukoliko nastane konflikt, to ima uticaj na cio sistem, bez obzira kakve će posljedice proizvesti", rekao je, između ostalog, za naš Radio predstavnik opozicionog Pokreta za promjene u skupštinskom Odboru za ekonomiju i finansije Branko Radulović, koji smatra da je predsjednik Savjeta Centralne banke Ljubiša Krgović samo prvi od ljudi sistema koji se sada okreće protiv njega, ali i drugih pojedinaca koji su do juče bili njegov sastavni dio.
"Marginalne ličnosti" koje su takve po Đukanovićevoj procjeni i koje su u hijerarhiji ispod Đukanovića one će, kao takve otpadati. Druga faza će biti da će se smanjiti taj interes pojedinaca i interesnih lobija, kartela unutar cijelog sistema. Ali ja duboko vjerujem da će taj cio sistem da opstane zahvaljujući nečemu jer, ukoliko bi došlo do njegovog raspada tada bi oni morali ne samo politički i moralano, već i krivično da odgovaraju. Tako da je gospodin Krgović, kao nekakva šteta i prva linija tih ljudi koji će otići niz vodu."
Prema riječima predstavnika vladajuće Demokratske partije socijalista u Odboru za ekonomiju i finansije Zarije Franovića, može se zaključiti da nesuglasice Vlade i Centralne banke nemaju ličnu ravan, ali i da nije baš sasvim tako.
"Nema tu lilčnih odnosa Đukanovića i Krgovića. Ja prosto to ne vidim i nema razloga. Ako bi smo govorili da je taj ličan odnos onda bi prije rekao da je taj odnos ličan prema Prvoj banci. Kada se donese Zakon biraće se najbolja, najkvalitetnija rješenja. Ja sam pristalica toga i ja ću to svakako podržati. Čuo sam ranije funckije da se zadržavaju, a da se donese Zakon. Ne! Nego kada donesemo Zakon da onda riješimo sva kadrovska i personalna rješenja. Prijedlog Nacrta zakona o Centralnoj banci više nije ličio na Zakon koji se donosi po mjeri pojedinaca. Ja nijesam za takva rješenja bez obzira ko bio u pitanju nego isključivo neka se tako sprovodi i ja podržavam taj zakon."
Zbog činjenice da se u značajnom dijelu javnosti, konfrontacija dvije insitucije doživljava kao sukob pojedinaca, odgovor na pitanje o razlozima i karakteru sukoba na relaciji Vlada - Centralna banka, zatražili smo od predsjednika skupštinskog Odbora za ekonomiju i finansije Aleksandra Damjanovića.
"Mi nemamo samo odnos Centralne banke prema jednoj poslovnoj banci to jest odnos prema Prvoj banci. Imamo odnos Centralne banke prema svim bankama i ne bih zaista svodio zakonska rješenja, odnosno zakonski prijedlog Vlade na način da je isti rezultirao rješenjima koja su odgovor na ovo što vi kažete, a to je sukob. Dakle, da li je određeni sukob uticao na takva rjšenja odgovor će se dati veoma brzo prije svega na matičnom odboru za finansije i budžet onda i na plenumu. Učešće i predstavnika Centralne banke i poslovnih banaka i predstavnika Vlade, mislim da će parlament uspjeti da usvoji najbolja moguća rješenja kako bi se sačuvala nezavisnost institucija, ali i u punoj mjeri omogućilo optimalno funkcionisanje bankarskog sistema", smatra Damjanović.
Vjerovatno udobno "ušuškan" u sigurnost odredbe Ustavnog zakona, koji predviđa da svi organi vlasti u Crnoj Gori, koji su birani prije donošenja novog Ustava, nastavljaju sa radom do isteka punog mandata, predsjednik Savjeta Centralne banke Ljubiša Krgović se u nekoliko navrata zamjerio čelnim ljudima Vlade, koja je sada, naknadnom intervencijom na predloženi tekst budućeg zakona o Centralnoj banci, praktično omogućila smjenu kompletnog rukovodstva monetarne vlasti.
Najčešće se pominje Krgovićev neblagonaklon odnos prema Prvoj banci, koju kontroliše Aco Đukanović, brat premijera Mila Đukanovića, koji je i sam akcionar ove banke sa učešćem, od oko dva posto.
Iako je, svojevremeno, Centralna banka dala pozitivno mišljenje o Zakonu o zaštiti bankarskog sistema, koji je usvojen pod oblandom ekonomske krize, a koji je Prvoj banci omogućio 44 miliona državne pomoći koja je u međuvremenu vraćena, monetarna vlast je Prvoj banci ipak, zbog loših rezultata, uvela zabranu izdavanja kredita koja traje još od 2008.
Krgović se, u Vladi vjerovatno zamjerio i vicepremijeru i ministru finansija Igoru Lukšiću.
"Ministarstvo finansija je Zakonom o budžetu 2007. godine pokušalo da finansijske rezerve preuzme od Centralne banke, kako bi ih reinvestiralo pod, "boljim uslovima", govorili su predstavnici opozicije, prije skoro godinu dana, analizirajući upravo sukob na relaciji Vlada - Centralna banka Crne Gore.
"Sve u Crnoj Gori je ličnog karaktera i ukoliko nastane konflikt, to ima uticaj na cio sistem, bez obzira kakve će posljedice proizvesti", rekao je, između ostalog, za naš Radio predstavnik opozicionog Pokreta za promjene u skupštinskom Odboru za ekonomiju i finansije Branko Radulović, koji smatra da je predsjednik Savjeta Centralne banke Ljubiša Krgović samo prvi od ljudi sistema koji se sada okreće protiv njega, ali i drugih pojedinaca koji su do juče bili njegov sastavni dio.
"Marginalne ličnosti" koje su takve po Đukanovićevoj procjeni i koje su u hijerarhiji ispod Đukanovića one će, kao takve otpadati. Druga faza će biti da će se smanjiti taj interes pojedinaca i interesnih lobija, kartela unutar cijelog sistema. Ali ja duboko vjerujem da će taj cio sistem da opstane zahvaljujući nečemu jer, ukoliko bi došlo do njegovog raspada tada bi oni morali ne samo politički i moralano, već i krivično da odgovaraju. Tako da je gospodin Krgović, kao nekakva šteta i prva linija tih ljudi koji će otići niz vodu."
Prema riječima predstavnika vladajuće Demokratske partije socijalista u Odboru za ekonomiju i finansije Zarije Franovića, može se zaključiti da nesuglasice Vlade i Centralne banke nemaju ličnu ravan, ali i da nije baš sasvim tako.
"Nema tu lilčnih odnosa Đukanovića i Krgovića. Ja prosto to ne vidim i nema razloga. Ako bi smo govorili da je taj ličan odnos onda bi prije rekao da je taj odnos ličan prema Prvoj banci. Kada se donese Zakon biraće se najbolja, najkvalitetnija rješenja. Ja sam pristalica toga i ja ću to svakako podržati. Čuo sam ranije funckije da se zadržavaju, a da se donese Zakon. Ne! Nego kada donesemo Zakon da onda riješimo sva kadrovska i personalna rješenja. Prijedlog Nacrta zakona o Centralnoj banci više nije ličio na Zakon koji se donosi po mjeri pojedinaca. Ja nijesam za takva rješenja bez obzira ko bio u pitanju nego isključivo neka se tako sprovodi i ja podržavam taj zakon."
Zbog činjenice da se u značajnom dijelu javnosti, konfrontacija dvije insitucije doživljava kao sukob pojedinaca, odgovor na pitanje o razlozima i karakteru sukoba na relaciji Vlada - Centralna banka, zatražili smo od predsjednika skupštinskog Odbora za ekonomiju i finansije Aleksandra Damjanovića.
"Mi nemamo samo odnos Centralne banke prema jednoj poslovnoj banci to jest odnos prema Prvoj banci. Imamo odnos Centralne banke prema svim bankama i ne bih zaista svodio zakonska rješenja, odnosno zakonski prijedlog Vlade na način da je isti rezultirao rješenjima koja su odgovor na ovo što vi kažete, a to je sukob. Dakle, da li je određeni sukob uticao na takva rjšenja odgovor će se dati veoma brzo prije svega na matičnom odboru za finansije i budžet onda i na plenumu. Učešće i predstavnika Centralne banke i poslovnih banaka i predstavnika Vlade, mislim da će parlament uspjeti da usvoji najbolja moguća rješenja kako bi se sačuvala nezavisnost institucija, ali i u punoj mjeri omogućilo optimalno funkcionisanje bankarskog sistema", smatra Damjanović.