Prvi protestni skup studenata crnogorskog univerziteta u posljednjih dvadeset godina održan je pred zgradom Skupštine Crne Gore na kome su predstavnici Studentske Unije iznijeli nekoliko zahtjeva prema Vladi i parlamentu, a koji se odnose na socijalni status studenata, uslove studiranja i druge društvene probleme. Iskazivanje studentskog nezadovoljstva biće nastavljeno ukoliko institucije ne riješe aktuelne probleme studenata.
Par stotina studenata predvođeni nevladinom organizacijom Studentska unija izrazilo je protest i nezadovoljstvo pred zgradom crnogorskog parlamenta zbog nepravilne primjene bolonjske deklaracije, previsokih školarina, uslova pripravničkog staža nakon završetka fakulteta, uslova u studentskim domovima. Studenti su razvili transparente na kojima je pisalo „Ovo je zemlja za nas“, „Što će mi konkurs kad imam kumove!“, „Uči sine da ne bi radio“.
Obraćajući se okupljenima predsjednik Studentske unije Demir Hodžić je rekao da se studenti suočavaju sa velikim brojem problema koji se ne rješavaju.
"Najvažniji cilj za nas je bolja primjena Bolonjske deklaracije. Samim tim što se loše primjenjuje Bolonja, sa kojom ni profesori nijesu zadovoljni, svi trpe, i profesori i studenti, ne prenosi se kvalitet znanja, dolazi do prekobrojnog upisa studenata a samim tim i do nezapošljavanja nakon studija. Želimo bolju opremljenost na fakultetima, želimo popravne kolokvijume na svakom fakultetu, a ne samo na pojedinima", prenio je zahtjeve Hodžić.
Ukoliko zahtjevi studenata ne budu ispunjeni uslijediće novi protesti rekao je Hodžić.
"Ovo je istorijski trenutak u Crnoj Gori i ovo je početak jer ako nam se ne ispune zahtjevi mi ćemo ući i u drugu fazu koja će biti mnogo ozbiljnija i okupiti veći broj studenata", najavljuje on.
Uslovi studiranja su primarni motiv okupljenih studenata, međutim bilo je i onih koji nisu zadovoljni sveukupnom društvenom i socijalnom situacijom u državi.
Strudenti su izuzetno nezadovoljni pokušajem poslanika crnogorskog parlamenta da povećaju sebi zarade, pa su tokom protesta ubacivali novac u teglu, kako bi pomogli poslanicima koji su ostali bez povećanja plata.
Studentski protest, prvi poslije dvije decenije koji je održan u Podgorici, podržali su sindikat prosvjete, Unija slobodnih sindikata i druge organizacije.
Predsjednik sindikata prosvjete Zvonko Pavićević studentski skup ocjenjuje nekom vrstom revolucije.
"Mislim da je ovo prava stvar i da je ovo nešto za Crnu Goru revolucionarno. Ovi mladi ljudi što su uradili, njihova hrabrost, konačno se budi lična i građanska hrabrost i kod mladih ljudi, a ja se nadam i kod građana Crne Gore", kaže Pavićević.
Prvi koraci studentskog bunta
Zašto crnogorski studenti, za razliku od svojih kolega iz okruženja, u protekle turbulentne dvije decenije nijesu pokazali senzibilitet za ono što se dešava u društvu niti su preduzeli bilo kakav aktivizam kojim bi manifestovali svoj odnos prema političkim prilikama i socio-ekonomskoj stvarnosti Crne Gore?
Od tzv. Antibirokratske revolucije 1989. godine, kada je na vlast došla politička garnitura koja Crnom Gorom i danas vlada, crnogorski studenti nijesu pokazivali da ih posebno dotiču zbivanja u društvu, čak ni onda kada su imala dramatične razmjere.
Objašnjavajući taj fenomen, profesorka na Ekonomskom fakultetu u Podgorici Mirjana Kuljak, u prvi plan stavlja to što, prema njenim riječima, Crna Gora nije strukturisana kao građansko društvo, pa samim tim akademska zajednica odnosno Univerzitet nijesu bili izvor kritičke misli koja pokreće na akciju.
"Sa druge strane, ono što je bilo prisutno u Crnoj Gori, kao ambijent bio je autoritarni mentalitet koji je oličen i dalje postoji kroz plemensko ustrojstvo. U novije vrijeme na to se nakalemilo, odlično se nakalemilo ono što su mafijaške i kriminalne strukture. U takvom ambijentu očekivati da pojedinci izađu sa nekim htjenjima, sa kritičkim razmišljanjem, ali to nije dovoljno da bi poprimilo razmjere u kojima bi mogli da govorimo o nekom buntu, o nekom pokretu, o promjenama u Crnoj Gori. Dakle, ovo društvo nije građansko, ovo je društvo autoritarno koje sada bukvalno funkcioniše po pravilima neformalnih institucija, tipa mafije. Sve do državnog vrha", ocjenjuje Kuljak.
To što Crna Gora nema tradiciju studentskog bunta, Boris Raonić iz Inicijative mladih za ljudska prava tumači kroz dva aspekta.
"Crnogorski studenti ne mogu se razlikovati od svojih roditelja, a znamo da je ovdje takva građanska svijest da ona maltene gotovo da i ne postoji. Ljudi se u Crnoj Gori teško odlučuju da iznesu svoj stav, to smo vidjeli i kroz istoriju. Druga stvar koja je takođe bitna o ovom aspektu priče je da kada se desila 68. Crna Gora nije ni imala univerzitet tako da mi ni tu vrstu tradicije nemamo u Crnoj Gori. Ovo su vjerovatno neki prvi koraci i ja se nadam da će oni biti onakvi kakvi treba da budu, da će biti dostojanstveni, akademski ali i veoma precizni, veoma jasni i veoma hrabri", kaže Raonić.
Da li su ti prvi koraci o kojima govori Raonić, hod koji vodi ka formiranju autentičkog studentskog pokreta u Crnoj Gori, koji bi manifestovao senzibiltet ne samo prema pitanjima studentskog standarda već prema opštim prilikama u društvu?
To što su se organizatori protesta ogradili kako će njihov skup biti strogo nepolitičan, za profesorku Kuljak povod je za sumnju, jer smatra da je prepoziconiranje političkih snaga pretpostavka za sve druge promjene.
"Uvijek imam nadu kada se nešto mijenja. Moram imati nadu iako je moje iskreno mišljenje da od toga neće biti ništa, ali ne želim da obeshrabrujem studente. Zbog čega mislim da neće biti ništa? Upravo zbog toga što su oni naglasili da da protest nema politički karakter. Ali ovo su stvari politike. Ako misle da se stvari mijenjaju moraju ići direktno na politički teren. Jer ako idu sa strane onda će ovi koji drže vlast i formalnu i neformalnu neformalnim sredstvima oni će sa osmjehom, kao što sa Vol Strita odozgo posmatraju protestante na okupiranom Vol Stritu, tako će i ove naše studente eventualno sa osmjehom iz kabineta i državnih institucija koje drži mafija posmatrati i ismijavati ih. Znači to će biti onda jedna parada", smatra Kuljak.