Ustavni sud Bosne I Hercegovine je u četvrtak, 2.decembra donio rješenje kojim je produžio rok Komisiji za koncesije Bosne i Hercegovine za narednih šest mjeseci o izjašnjavanju spora između bh. entiteta Republike Srpske (RS) i države BiH o izgradnji hidroelektrana na Drini koje zajednički planiraju graditi RS i Srbija.
Komisija za koncesije Bosne i Hercegovine uputila je zahtjev Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (BiH) za prolongiranje roka krajem oktobra.
“Navedenim rješenjem je naloženo Sudu Bosne i Hercegovine da preduzme mjere s ciljem hitnog rješavanja spora protiv rješenja o imenovanju Zajedničke komisije za rješavanje spornih pitanja između Bosne i Hercegovine i Republike Srpske u vezi s dodijeljenim koncesijama. O odluci o privremenoj mjeri u ovom predmetu Ustavni sud BiH će odlučivati sutra (petak)”, navodi se na web stranici Ustavnog suda BiH.
Ustavni sud BiH je 16. jula utvrdio da postoji spor između BiH i RS-a u vezi sa odlukama o datim koncesijama za izgradnju tri hidroelektrane na rijeci Drini i nadležnosti za njihovo donošenje, koje je donio RS.
Zbog toga je naložio Komisiji za koncesije BiH da u najkasnije u roku od tri mjeseca riješi sporna pitanja između BiH i RS-a.
Odluka je donesena na osnovu zahtjeva 24 zastupnika Parlamentarne skupštine BiH o ocjeni zakonitosti i usklađenosti sa Ustavom BiH datih koncesija.
Predsjednik Vlade RS-a Radovan Višković i premijerka Srbije Ana Brnabić potpisali su 13. novembra 2020. godine u Banjaluci zajedničku izjavu o realizaciji projekta hidroenergetskog sistema "Gornja Drina".
Projektom je predviđena gradnja tri hidroelektrane, Buk Bijela, Foča i Paunci, u gornjem slivu rijeke Drine na istočnoj granici BiH i Srbije.
Prema projektu "Gornja Drina", većinski udio vlasništva u hidroelektranama ima Srbija, 51 odsto, a 49 odsto entitet RS.
Izgradnju sve tri hidroelektrane finansiraće Elektroprivreda Srbije i Elektroprivreda RS-a.
Ukupna vrijednost projekta "Gornja Drina" iznosi oko 520 miliona eura, a realizaciju provodi istoimeno preduzeće.
Kamen temeljac za prvu od tri planirane hidroelektrane postavljen je 17. maja.
Vlasti RS-a projekte izgradnje hidroelektrana sprovode u skladu sa odredbama Zakona o unutrašnjoj plovidbi RS-a kojima su sve rijeke u tom bosanskohercegovačkom entitetu, uključujući Drinu, proglašene kao "unutrašnje vode RS-a".
Međutim, Ustavni sud BiH je odlukom u februaru 2020. godine to zakonsko rješenje proglasio neustavnim.
Predstavnici RS-a, pak, smatraju da je oblast energetike prema Ustavu BiH u nadležnost entiteta, te tvrde da sporazumom sa Srbijom o izgradnji hidroelektrana ne krše odluku Ustavnog suda BiH.
To obrazlažu time što se lokacija za izgradnju tri hidroelektrane nalazi na gornjem toku rijeke Drine koji nije granica između BiH i Srbije, već se nalazi na području entiteta RS.
Ustavni sud BiH, u obrazloženju Odluke od 16. jula, se poziva i na odluku iz februara 2020. godine u kojoj se navodi kako ˝Ustavni sud smatra da Republika Srpska ima nadležnost da reguliše pitanje unutrašnje plovidbe, ali na isključivo unutrašnjim vodama˝.
Pod "isključivo unutrašnjim vodama", Ustavni sud smatra vode Republike Srpske koje nisu, istovremeno, i državne granice i međunarodne plovne rijeke.
Pročitajte i ovo: Od Ustavnog suda BiH zatraženo prolongiranje roka o sporu RS i BiH o hidroelektrani na DriniUstavni sud je 2.decembra donio I odluku prema kojoj vojnici u Oružanim snagama BiH imaju pravo nositi bradu, a na osnovu zahtjeva Bakira Izetbegovića, predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta BiH.
“Slijedeći svoju praksu iz predmeta broj U 8/17, Ustavni sud je u ovom predmetu zaključio da su apsolutnom zabranom nošenja brade vojnicima Oružanih snaga BiH dok su u službi i u uniformi prekršeni pravo na privatni život i pravo na slobodu vjere zagarantirani Ustavom Bosne i Hercegovine i Evropskom konvencijom”, navodi se u odluci Ustavnog suda BiH.