Komisija za koncesije Bosne i Hercegovine uputila je zahtjev Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (BiH) za prolongiranje roka o izjašnjavanju spora između bh. entiteta Republike Srpske (RS) i države BiH o izgradnji hidroelektrana na Drini koje zajednički planiraju graditi RS i Srbija, potvrđeno je za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz Ustavnog suda BiH.
Kako se navodi, ova tačka dnevnog reda će se naći na prvoj narednoj plenarnoj sjednici koja je zakazana za početak decembra.
Ustavni sud BiH je 16. jula utvrdio da postoji spor između BiH i RS-a u vezi sa odlukama o datim koncesijama za izgradnju tri hidroelektrane na rijeci Drini i nadležnosti za njihovo donošenje, koje je donio RS.
Zbog toga je naložio Komisiji za koncesije BiH da u najkasnije u roku od tri mjeseca riješi sporna pitanja između BiH i RS-a. Taj rok ističe u četvrtak, 28.oktobra.
Odluka je donesena na osnovu zahtjeva 24 zastupnika Parlamentarne skupštine BiH o ocjeni zakonitosti i usklađenosti sa Ustavom BiH datih koncesija.
Predsjednik Vlade RS-a Radovan Višković i premijerka Srbije Ana Brnabić potpisali su 13. novembra 2020. godine u Banjaluci zajedničku izjavu o realizaciji projekta hidroenergetskog sistema "Gornja Drina".
Projektom je predviđena gradnja tri hidroelektrane, Buk Bijela, Foča i Paunci, u gornjem slivu rijeke Drine na istočnoj granici BiH i Srbije.
Prema projektu "Gornja Drina", većinski udio vlasništva u hidroelektranama ima Srbija, 51 odsto, a 49 odsto entitet RS.
Izgradnju sve tri hidroelektrane finansiraće Elektroprivreda Srbije i Elektroprivreda RS-a.
Ukupna vrijednost projekta "Gornja Drina" iznosi oko 520 miliona eura, a realizaciju provodi istoimeno preduzeće.
Kamen temeljac za prvu od tri planirane hidroelektrane postavljen je 17. maja.
Vlasti RS-a projekte izgradnje hidroelektrana sprovode u skladu sa odredbama Zakona o unutrašnjoj plovidbi RS-a kojima su sve rijeke u tom bosanskohercegovačkom entitetu, uključujući Drinu, proglašene kao "unutrašnje vode RS-a".
Međutim, Ustavni sud BiH je odlukom u februaru 2020. godine to zakonsko rješenje proglasio neustavnim.
Predstavnici RS-a, pak, smatraju da je oblast energetike prema Ustavu BiH u nadležnost entiteta, te tvrde da sporazumom sa Srbijom o izgradnji hidroelektrana ne krše odluku Ustavnog suda BiH.
To obrazlažu time što se lokacija za izgradnju tri hidroelektrane nalazi na gornjem toku rijeke Drine koji nije granica između BiH i Srbije, već se nalazi na području entiteta RS.
Ustavni sud BiH, u obrazloženju Odluke od 16. jula, se poziva i na odluku iz februara 2020. godine u kojoj se navodi kako ˝Ustavni sud smatra da Republika Srpska ima nadležnost da reguliše pitanje unutrašnje plovidbe, ali na isključivo unutrašnjim vodama˝.
"U smislu pojma titulara državne imovine ne postoje neke apstraktne 'vanjske vode', da bi onda zakonodavac mogao da pravi razliku u odnosu na 'unutrašnje vode'", navodi se u obrazloženju Ustavnog suda BiH.
Za ovu pravosudnu instituciju nije opravdanje ukazivanje zakonodavca da se radi o "unutrašnjim vodama na teritoriji Republike Srpske", jer se, kako konstatuju, sve to nalazi na teritoriji države BiH.
Pod "isključivo unutrašnjim vodama", Ustavni sud smatra vode Republike Srpske koje nisu, istovremeno, i državne granice i međunarodne plovne rijeke.
