Grad bez kina, pozorišta i gotovo potpuno izgubljenih navika primorskog života, reklamira se kao metropola crnogorskog turizma. Noćni život u Budvi je instant proizvod koji ima rok trajanja nepuna dva mjeseca godišnje - u julu i avgustu.
Noćni klubovi pod otvorenim nebom donose bogatstvo preko noći pojedincima. Iako zbog njih cijeli gradski kvartovi ne mogu zaspati do zore, vlasnici klubova i oni koji su im izdali dozvole su nedodirljivi.
Ova vrsta ponude je fokusirana na najmlađu klijentelu, pa se po budvanskim diskotekama i klubovima uglavnom sreću mladi do 25 godina.
Među najpoznatijim diskotekama pod otvorenim nebom je Dobhil, nominovan ove godine u uži izbor za najbolji noćni klub na festivalu u Monaku. Epitet najboljeg, makar u budvanskim okvirima obezbjeđuju mu DJ-ovi.
„Sve se bazira na DJ-ingu. Po meni, koliko je dobro, toliko je i loše. Isuviše je jednog muzičkog pravca i smera zastupljeno baš na teritoriji Budve i to mladi prate. Koliko ko to voli je pitanje koliko to razumeju“, kaže jedan od lokalnih disk džokeja.
Ovakva mjesta su rudnici zlata i za balkanske zvijezde poput Cece Ražnatović.
Ponudu polugolih igračica na šipkama na gradskom šetalištu, nesnosne buke do zore iz plažnih barova i noćnih klubova na otvorenom, bezobzirnu trku za brzom zaradom kroz devastaciju čak i starog grada, koji je okovan privremenim objektima, dodatno je ovog ljeta upotpunjena klubom Branke Black Rose, popularne striptizete.
Vlasnici izdatog prostora negirali su medijske navode o prostituciji kojom se trgujem pod plaštom noćnog kluba:
„Inspekcija i policija su provjeravali nisu našli ništa što nije u skladu sa zakonom.“
Kao šabački vašar
O tome može li se reći da je ponuda noćnog života u Budvi ekskluzivna, građani kažu:
„Ne. Može sve drugo da se kaže, samo ne ekskluzivna.“
„Ako je neko bio u Šapcu u vrijeme vašara, to više liči na to, nego na jedno turističko mjesto. Daleko od toga da ne mislim da Budva treba da ima noćni život za mlade, ali to treba da ima neki svoj smisao, da se ne šetaju cure gole po ulici na šipkama. To je za neke lokale van grada.“
Ono što još uvijek može da zavrijedi visoku ocjenu u ponudi noćnog života Budve su dobri restorani i hoteli.
„U Australiji, kada izađemo na večeru, platimo 300 dolara, a ovdje 50 eura. Tamo ne ostane ništa u tanjirima, jer ne bude dovoljno, a ovdje ostane da još dvoje-troje ljudi može jesti“, kaže nam jedna gošća iz Australije.
Gošća iz Albanije je odlučila da 50-ti rođendan proslavi tako što će počastiti svoje prijatelje vikendom u jednom budvanskom hotelu visoke kategorije. Ono što su odabrali za večernji izlazak je bila večera u japanskom restoranu, noćno kupanje i kruzing brodićem do Boke:
„Bio je to divan kontrast gledati more, tu divnu plavu boju, a iznad prekrasne velike planine.“
A onda, kada ljeto prođe:
„Skupi se tu u tri-četiri lokala po 20-tak ljudi. To možemo u Budvi nazvati noćni život. Ljeti je drugačije, ali ljeti izbjegavam upravo zbog velikih gužvi, sve je prepuno. Ipak bih voljela da u ovom periodu godine ima više mjesta gdje se može izaći opušteno, zabavno. Na žalost toga zimi nema, a ljeti je sve prebukirano.“
Budvani koji žele odgledati pozorišnu predstavu zimi odu do Tivta. Oni koji vole fešte, do Kotora. A ni Podgorica nije daleko za ljubitelje koncerta. Oni mlađi vikendom pune klubove i diskoteke:
„Svaki novootvoreni klub je plagijat prethodnog, što se meni ne sviđa. Ne postoji srž, niti duša tih lokala. Masa ne čini kvalitet.“
Noćni klubovi pod otvorenim nebom donose bogatstvo preko noći pojedincima. Iako zbog njih cijeli gradski kvartovi ne mogu zaspati do zore, vlasnici klubova i oni koji su im izdali dozvole su nedodirljivi.
Ova vrsta ponude je fokusirana na najmlađu klijentelu, pa se po budvanskim diskotekama i klubovima uglavnom sreću mladi do 25 godina.
Među najpoznatijim diskotekama pod otvorenim nebom je Dobhil, nominovan ove godine u uži izbor za najbolji noćni klub na festivalu u Monaku. Epitet najboljeg, makar u budvanskim okvirima obezbjeđuju mu DJ-ovi.
„Sve se bazira na DJ-ingu. Po meni, koliko je dobro, toliko je i loše. Isuviše je jednog muzičkog pravca i smera zastupljeno baš na teritoriji Budve i to mladi prate. Koliko ko to voli je pitanje koliko to razumeju“, kaže jedan od lokalnih disk džokeja.
Ovakva mjesta su rudnici zlata i za balkanske zvijezde poput Cece Ražnatović.
Ponudu polugolih igračica na šipkama na gradskom šetalištu, nesnosne buke do zore iz plažnih barova i noćnih klubova na otvorenom, bezobzirnu trku za brzom zaradom kroz devastaciju čak i starog grada, koji je okovan privremenim objektima, dodatno je ovog ljeta upotpunjena klubom Branke Black Rose, popularne striptizete.
Vlasnici izdatog prostora negirali su medijske navode o prostituciji kojom se trgujem pod plaštom noćnog kluba:
„Inspekcija i policija su provjeravali nisu našli ništa što nije u skladu sa zakonom.“
Kao šabački vašar
O tome može li se reći da je ponuda noćnog života u Budvi ekskluzivna, građani kažu:
„Ne. Može sve drugo da se kaže, samo ne ekskluzivna.“
„Ako je neko bio u Šapcu u vrijeme vašara, to više liči na to, nego na jedno turističko mjesto. Daleko od toga da ne mislim da Budva treba da ima noćni život za mlade, ali to treba da ima neki svoj smisao, da se ne šetaju cure gole po ulici na šipkama. To je za neke lokale van grada.“
Ono što još uvijek može da zavrijedi visoku ocjenu u ponudi noćnog života Budve su dobri restorani i hoteli.
„U Australiji, kada izađemo na večeru, platimo 300 dolara, a ovdje 50 eura. Tamo ne ostane ništa u tanjirima, jer ne bude dovoljno, a ovdje ostane da još dvoje-troje ljudi može jesti“, kaže nam jedna gošća iz Australije.
Gošća iz Albanije je odlučila da 50-ti rođendan proslavi tako što će počastiti svoje prijatelje vikendom u jednom budvanskom hotelu visoke kategorije. Ono što su odabrali za večernji izlazak je bila večera u japanskom restoranu, noćno kupanje i kruzing brodićem do Boke:
„Bio je to divan kontrast gledati more, tu divnu plavu boju, a iznad prekrasne velike planine.“
A onda, kada ljeto prođe:
„Skupi se tu u tri-četiri lokala po 20-tak ljudi. To možemo u Budvi nazvati noćni život. Ljeti je drugačije, ali ljeti izbjegavam upravo zbog velikih gužvi, sve je prepuno. Ipak bih voljela da u ovom periodu godine ima više mjesta gdje se može izaći opušteno, zabavno. Na žalost toga zimi nema, a ljeti je sve prebukirano.“
Budvani koji žele odgledati pozorišnu predstavu zimi odu do Tivta. Oni koji vole fešte, do Kotora. A ni Podgorica nije daleko za ljubitelje koncerta. Oni mlađi vikendom pune klubove i diskoteke:
„Svaki novootvoreni klub je plagijat prethodnog, što se meni ne sviđa. Ne postoji srž, niti duša tih lokala. Masa ne čini kvalitet.“