Činjenica da hoteli na Budvanskoj rivijeri čine svega 15% turističkog smještaja, govori da najposjećeniji grad u Crnoj Gori nema održivu turističku budućnost. To jasno poručuje i njegova sadašnjost, jer gosti dubljeg džepa sve više zaobilaze destinciju koja svoj turizam temelji na rentiranju stanova, jeftinoj ponudi i zabavi za mlade.
I ovo ljeto oslikava ćorsokak budvanske koncepcije turizma - pretvaranjem grada u jeftinu spavaonicu sa jeftinom zabavom, Budva je postala odredište koje u ljetnjem špicu zaobilaze gosti dubljeg džepa, oni koji biraju kvalitet i bijeg od masovne osrednjosti.
Dugogodišnji ugostitelj Ante Petković se sjeća da tako nije bilo krajem prošlog vijeka.
"Prije trideset godina su u Budvu dolazili mnogo kvalitetniji, bolje platežni gosti, koji nisu ovdje samo boravili, već išli na izlete kroz Crnu Goru, posjećivali Lovćen, Cetinje, Biogradsku goru, čak i Dubrovnik. Bili su to uglavnom porodični ljudi koji su znatno više trošili nego današnji turisti", kaže Petković.
I u odnosu na prije pola decenije, uočljiva je degradacija kvaliteta klijentele koja boravi mahom u privatnom smještaju na Budvanskoj rivijeri. Petković to potvrđuje i iz svog restoraterskog iskustva.
"Tada su počeli da dolaze gosti iz istočne Evrope, najviše iz Rusije, ali to su bili ljudi uglavnom iz velikih gradova Moskve, St Petersburga i sl., koji putuju širom svijeta. Na žalost, poslednje dvije godine je uočljivo da je takvih turista sve manje, i mislim da turistički radnici moraju da se zamisle zašto je to tako", navodi Petković.
Odgovor na to pitanje su dali stručnjaci upozoravajući da ograničeni resurs obale neće izdržati prekomjernu gradnju stanova koja je donijela malom broju priilegovanih ogroman profit, ali progutala bilo kakvu nadu za ozbiljnu turističku konkurentnost.
Zato u ljetnjem špicu u Budvi oko 85% gostiju boravi u privatnim stanovima, čiji se tačan broj ne zna, čiji se porezi u navećem dijelu ne naplaćuju, u kojima borave mahom gosti mlađe dobi, a koji donose profit primarno diskotekama i tzv. privremenim šankovima.
To nam je potvrdila i anketa u kojoj turisti odgovaraju na pitanje zašto za ljetovanje biraju Budvu -većina odgovara da su tu zbog noćnog provoda, gužve, reklame Budve kao odredišta za mlade. Takva klijentela najčešće ne konzumira izletničke programe, kulturnu ponudu, gastronomska iskustva i ostalo što donosi gro turističkog prihoda jedne destinacije.
Zato Budva i ove godine vrvi od bofl ponude, buke i vašarske atmosfere. Tako na primjer duž najprometnijeg šetališta Slovenske obale nije moguće naći girice ili morske plodove, ali se zato sa svih strana dime roštilji sa ćevapima i pljeskavicama. Jedini štand sa domaćom ponudom našli smo kod familije Gazivoda, koji prodaju njeguški pršut.
"Pršuta i ostali domaći proizvodi bi se turistima trebali nuditi mnogo više od pljeskavica, girosa, leskovačke mućkalice. Ali, sami smo krivi što toga nema u ponudi, jer mi sami treba da se izborimo da ovoj rijeci turista prvo ponudimo crnogorski brend. Možete proći cijelom obalom ali nećete naći crnogorske ili morske specijalitete, ali zato na primjer imate izbor između užičkog, bosanskog i sarajevskog ćevapa", kaže nam jedan član ove familije.
Domaćini dijele turiste na dobre i loše samo po dubini njihovog džepa. No, ovi prvi znaju da za svoj novac treba da dobiju i odgovarajući kvalitet, i zato sve više zaobilaze Budvu. Ugostitelj Ante Petković kaže da svaka destincija ima goste kakve zaslužuje:
"Treba da se odlučimo hoćemo li da se ozbiljno bavimo turizmom, ili se zadovoljimo grupama djece koja pune privatne stanove. Treba da poradimo na kvalitetu turističke destinacije jer se poslednjih godina ništa ne mijenja - stari problemi se samo ponavljaju kao što je ogromna buka, nečistoća, pretjerana gužva. Nemamo novoizgrađenih hotela, a poslednjih godna skoro niko ne otvara restorane. Umjesto toga niču ekspres restorani, kafići, diskoteke, šankovi, mnogi od njih kao tzv. privremeni objekti. Znači, mi samo ne radimo dovoljno kako bi u Budvu doveli turiste bolje platežne moći", kaže Petković.