Evropska unija (EU) će biti kompletna tek kada države Zapadnog Balkana budu članice Unije, izjavio je austrijski kancelar Sebastian Kurz na konferenciji o evropskoj i ekonomskoj budućnosti regiona, koja je otvorena u Budvi.
"Migrantska kriza je pokazala da je region odlučujući za čitavu EU i evropski je interes da ovaj region postane dio EU", izjavio je Kurz.
Na marginama skupa, novinari su pitali Kurza o izbjegličkoj krizi na granici BiH i Hrvatske, te što EU može učiniti da pomogne.
Kurz je najprije zahvalio balkanskim državama na podršci u 2015. i 2016, godinama koje su, kako je rekao, bile teške u tom pogledu za mnoge zemlje EU.
"Zemlje Zapadnog Balkana su nam pomogle da osiguramo naše granice, da zatvorimo zapadnobalkansku rutu, smanjimo dotok nelegalne migracije ka EU. Očekujmo od zapadnobalkanskih država da će ostati posvećene i naši partneri, te da će raditi sa nama da zaustavimo nelegalne migracije. Mi kao vlade treba da odlučimo kome će biti dozvoljeno da uđe u EU, a ne da to odlučuju krijumčari. To znači da moramo osigurati granice i da se moramo boriti protiv krijumčara. Veoma sam zahvalan što su zapadnobalkanske zemlje tome posvećene i naši partneri", kazao je Sebastian Kurz.
Da je migrantska kriza preko "balkanske rute" podsjetila Brisel na važnost regiona, saglasan je i predsjednik Crne Gore Milo Đukanović.
- Može vas interesovati: Migranti neće sa granice, građani krive Mektića
Crnogorski predsjednik je podsjetio da je prošlo 15 godina od Samita u Solunu na kom su lideri EU obećali da će za države Zapadnog Balkana "vrata biti otvorena", no da je u strateškom dokumentu EU iz 2018. godine, kao moguća najbliža godina pridruženja za Crnu Goru i Srbiju predstavljena je 2025.
"Sjećam se da je kancelar Kurz, kada je bio ministar vanjskih poslova, za prvu zvaničnu posjetu odabrao Hrvatsku i tim gestom demonstrirao podršku procesu pristupanja EU. Želimo da razumijemo da je i ovaj njegov dolazak u Crnu Goru sa istom pobudom. Zahvalni smo Austriji što je integracija Zapadnog Balkana visoko na agendi njenog predsjedavanja", kazao je Đukanović.
Susret Đukanovića i Kurza uoči konferencije
Na skupu u organizaciji Privredne komore Crne Gore na posebnom panelu se govorilo o ekonomskoj i evropskoj perspektivi regiona.
U posljednjih 30 godina evropska perspektiva Zapadnog Balkan nije bila toliko izvjesna kao danas, ocijenio je premijer Crne Gore, Duško Marković.
Trideset jedno otvoreno poglavlje, sa tri privremeno zatvorena, te očekivanje da će se do kraja godine otvoriti poglavlje 27 u pregovorima sa EU, za premijera Markovića je veliki uspjeh crnogorske državne politike.
"Uvjeravam vas da ćemo biti članica prije 2025, ili možda baš te godine", kaže Marković.
Međutim, potpredsjednik Srbije Rasim Ljajić nije optimista kada je riječ o evropskoj perspektivi regiona. Balkan, prema njegovim riječima, još uvijek pati od hronične bolesti neriješenih političkih pitanja.
Podsjetio je na rečenicu iz evropske strategije o tome da "Evropa ne može biti veća prije nego postane jača", a kao tri ključna problema navodi: "To su nacionalizam u društvu, populizam u politici i komunizam u ekonomiji, jer većina želi da se vrati ono da se za cijeli život ima jedno zagarantovano radno mjesto".
Premijer Kosova Ramušu Haradinaju je na panelu bilo postavljeno pitanje o tome što Kosovo namjerava da uradi s obzirom da ga još ne priznaje pet evropskih država.
"Mi nismo uopšte pesimisti, jer nas je priznalo većina evropskih država i poštovani broj država svijeta. Spremni smo da radimo dalje na tom putu dok naš susjed Srbija ne bude sprema da se kroz priznanje Kosova riješi zadnje otvoreno pitanje u regiji",
Haradinaj je naveo i da je srpska ekonomija već priznala Kosovo, te kazao da to treba da uradi i srpska politika.
"Srpska ekonomija nas je priznala i oni dobro rade sa Kosovom. Mislim da je bitno da to isto uradi rukovodstvo Srbije", kazao je kosovski premijer.
Domaćin konferencije Marković pozdravlja gosta Haradinaja
Potpredsjednik Srbije Rasim Ljajić je na opasku Haradinaja kazao da izvoz te zemlje na Kosovo dostiže oko 500 miliona dolara, ali da je to manje nego u drugim zemljama regiona.
"To treba da bude tema – a ne da li treba priznati ili ne. Jedan su kolosijek pregovori oko rješavanja ovog pitanja, i pošto će to, prema mom mišljenju, trajati, treba da se fokusiramo na ovo što možemo da uradimo, a to je uklanjanje ovih barijera. Kako da Kosovo plasira proizvode na tržište Srbije, a kako mi da povećamo razmjenu", riječi su Ljajića.
Govorilo se i o uspješnim pregovorima Makedonije sa Grčkom oko imena te zemlje. Potpredsjednik Makedonije Kočo Angjušev je optimista kada je riječ o ustavnim promjenama koje vode do promjene imena.
"Sad slijedi rasprava oko amandmana, u koje će se nadam se uključiti i opozicija, da se ti amandmani usaglase u interesu države i građana, a proces će ponovo završiti glasanjem u parlamentu, u januaru mjesecu. Opet treba dvotrećinska većina, i nadamo se da će ta većina biti proširena većim brojem poslanika koje imamo u ovom trenutku", kazao je Angjušev.
Pročitajte i ovo: EU, SAD i NATO: Važan korak napred MakedonijeUčesnici panela se slažu da je stabilnost na Balkanu uslov razvoja ekonomije, no bilo je i upozorenja da se dogovori oko regionalne saradnje ne realizuju dogovorenom brzinom. Premijer Crne Gore Duško Marković je to kazao navodeći akcioni plan usaglašenom u Trstu tokom Berlinskog procesa.
"Toj obavezi nismo svi odgovorili do kraja i moramo promijeniti način ponašanja u regionu. Moramo znati kada preuzmemo obavezu stavljajući potpis, da to treba i da ispunimo. Naš promet raste sa zemljama EU, ali taj rast nemamo u okviru CEFTA protokola (Centralnoevropski sporazum o slobodnoj trgovini). Znam da su neka politička pitanja ograničenje za ovo, ali ako nam je ekonomija iznad politike, ajmo da ova pitanja riješimo, a politička pitanja su na stolu i treba tražiti najbolji trenutak kada staviti tačku", istakao je Marković.
Konferencija, na kojoj je preko 600 regionalnih učesnika i preko 70 novinarskih ekipa, nastavlja rad u petak panelima o regionalnoj saradnji kao segmentu evropskih integracija.