Godinama unazad se ponavljaju sumnje i optužbe da je podjela novca iz budžeta namijenjena afirmaciji prava i kulture manjinskih naroda u Crnoj Gori - netransparentna, nezakonita, te da je po srijedi konflikt interesa. Sjenke sumnje pale su i na ovogodišnju raspodjelu novca iz fonda vrijednog 750.000 eura.
Postavlja se pitanje - da li je moguće u aktuelnom političkom i društvenom ambijentu obezbjediti transparentnost raspodjele državnog novca organizacijama koje afirmišu prava manjina?
Ovogodišnja, prva raspodjela sredstava iz Fonda za manjine ponovo je bacila sjenku na rad ove institucije čiji je posao da raspodjeli novac nacionalnim savjetima i organizacijama koje afirmišu prava i kulturu manjinskih naroda u Crnoj Gori. Za pola miliona eura u prvoj raspodjeli novca konkurisalo je preko 211 organizacija sa ukupnom vrijednošću projekata od 2,5 miliona eura.
Brojne su primjedbe nevladinih organizacija, političkih partija, pa čak i pojedinaca, članova upravnog odbora fonda.One se odnose na tranparentnost rada, kriterijume izbora projekata, te ključnu - konflikt interesa, na šta u izjavi za RSE ukazuje Milan Radović iz nevladine Građanske alijanse.
"Pojedini članovi Upravnog odbora Fonda za manjine dijele sami sebi pare, odnosno organizacijama u čijim su upravnim odborima ili su na druge, interesne načine povezani sa tim organizacijama. Da se radi o konfliktu interesa to je očigledno jer prosto pojedini članovi upravnog odbora ocjenjuju svoje projekte dok svi oni koji nijesu bliski članovima odbora dobijaju minimum bodova", navodi Radović.
„O raspodjeli novca odlučuju predsjednici komisija birani iz nacionalnih savjeta, što je diskriminatorski“, kaže u izjavi za naš program član Upravnog odbora Leon Đokaj, koji je iz revolta napustio spornu sjednicu na kojoj je raspoređen novac. Organizaciju rada fonda on je uporedio sa Orvelovom „Životinjskom farmom“.
"Tamo su svi ravnopravni ali su neke životinje na farmi ravnopravnije od drugih. Baš tako se ponašaju i ljudi u Upravnom odboru Fonda za manjine", ističe Đokaj.
Sporni pristup
Sagovrnici RSE navode da je konkursom diskvalifikovano šezdesetak projekata, uz obrazloženje da se oni bave ljudskim, a ne manjinskim pravima.
Takav pristup pojedini članovi Fonda, poput Đokaja, smatraju spornim, jer se njime afirmiše „etnička distanca, koja je po nekim istraživanjima u porastu poslednjih godina".
"Postavlja se pitanje koliko multietničkih projekata u multietničkoj Crnoj Gori Fond za manjine finansira? Istraživanje upravo jedne od ovih organizacija, CEDEM-a konstantno pokazuje da u Crnoj Gori imamo rast etničke distance. Veliko je pitanje od značaja za sve manjine u Crnoj Gori pitanje integracija u crnogorsko društvo, odnosno smanjivanje te etničke distance i kako bismo našu multikulturalnu Crnu Goru pretvorili u interkulturalno društvo, društvo u kojem će različitost biti prednost, a ne mana", kaže on.
Građanska alijansa i rijetki članovi Fonda, traže od skupštine da poništi konkurs i raspusti upravni odbor, kome je, po pojedinim navodima ovih dana istekao četvorogodišnji mandat. Time se, smatraju u Građanskoj alijasi, stvara pretpostavka za transparentan način raspodjele državnih para.
"Mi očekujemo da će rukovodstvo skupštine pokrenuti aktivnosti da se ovaj konkurs poništi i da se u jednoj, da kažem fer i poštenoj proceduri sa konkretnim kriterijumima donesu odluke koje će prije svega biti u interesu manjinskih naroda, što do sada Fond za manjine nije činio", kaže Milan Radović.
Zainteresovani ni tri radna dana nakon sporne sjednice ne znaju ko je i za kakve projekte dobio novac, jer odluka nije objavljena na sajtu te institucije.
Predsjednik Upravnog odbora Fonda Miroslav Marić za RSE to pravda razlozima praznovanja Bajrama i za sada odbija da za medije komentariše optužbe na račun rada fonda.
"Znači nikakvu informaciju dok se odluka ne objavi nema smisla da dajem. Kada se to dogodi onda možemo razgovarati o svemu i otvoreni smo za saradnju", ističe Marić.
Marić smatra da se protiv fodna vodi negativna kampanja, aktuelna, kako kaže od momenta raspisivanja konkursa.
"Svi znaju a odluka još nije objavljena! Vjerujte, da je ovo 1947. godina ja bih shvatio takvo ponašanje pojedinaca, pojedinaca iz upravnog odbora i pojedinih organizacija. Ali pošto je ovo 2012. godina pitam se da li mi idemo u civilizovano, demokratsko društvo ili imaju neki namjeru da idu nazad", pita Marić.
U međuvremenu opozicioni Pokret za promjene zatražio je od osnivača Fonda, skupštine, da poništi, kako je ocijenjeno, nelegalnu raspodjelu novca koju dovodi u vezu sa finansiranjem predizborne kampanje partija na vlasti. U Pokretu, takođe smatraju, da Fond treba suspendovati od konstituisanja novog skupštinskog saziva nakon jesenjih izbora u Crnoj Gori.
Postavlja se pitanje - da li je moguće u aktuelnom političkom i društvenom ambijentu obezbjediti transparentnost raspodjele državnog novca organizacijama koje afirmišu prava manjina?
Ovogodišnja, prva raspodjela sredstava iz Fonda za manjine ponovo je bacila sjenku na rad ove institucije čiji je posao da raspodjeli novac nacionalnim savjetima i organizacijama koje afirmišu prava i kulturu manjinskih naroda u Crnoj Gori. Za pola miliona eura u prvoj raspodjeli novca konkurisalo je preko 211 organizacija sa ukupnom vrijednošću projekata od 2,5 miliona eura.
Brojne su primjedbe nevladinih organizacija, političkih partija, pa čak i pojedinaca, članova upravnog odbora fonda.One se odnose na tranparentnost rada, kriterijume izbora projekata, te ključnu - konflikt interesa, na šta u izjavi za RSE ukazuje Milan Radović iz nevladine Građanske alijanse.
Milan Radović
"Pojedini članovi Upravnog odbora Fonda za manjine dijele sami sebi pare, odnosno organizacijama u čijim su upravnim odborima ili su na druge, interesne načine povezani sa tim organizacijama. Da se radi o konfliktu interesa to je očigledno jer prosto pojedini članovi upravnog odbora ocjenjuju svoje projekte dok svi oni koji nijesu bliski članovima odbora dobijaju minimum bodova", navodi Radović.
„O raspodjeli novca odlučuju predsjednici komisija birani iz nacionalnih savjeta, što je diskriminatorski“, kaže u izjavi za naš program član Upravnog odbora Leon Đokaj, koji je iz revolta napustio spornu sjednicu na kojoj je raspoređen novac. Organizaciju rada fonda on je uporedio sa Orvelovom „Životinjskom farmom“.
"Tamo su svi ravnopravni ali su neke životinje na farmi ravnopravnije od drugih. Baš tako se ponašaju i ljudi u Upravnom odboru Fonda za manjine", ističe Đokaj.
Sporni pristup
Sagovrnici RSE navode da je konkursom diskvalifikovano šezdesetak projekata, uz obrazloženje da se oni bave ljudskim, a ne manjinskim pravima.
Takav pristup pojedini članovi Fonda, poput Đokaja, smatraju spornim, jer se njime afirmiše „etnička distanca, koja je po nekim istraživanjima u porastu poslednjih godina".
"Postavlja se pitanje koliko multietničkih projekata u multietničkoj Crnoj Gori Fond za manjine finansira? Istraživanje upravo jedne od ovih organizacija, CEDEM-a konstantno pokazuje da u Crnoj Gori imamo rast etničke distance. Veliko je pitanje od značaja za sve manjine u Crnoj Gori pitanje integracija u crnogorsko društvo, odnosno smanjivanje te etničke distance i kako bismo našu multikulturalnu Crnu Goru pretvorili u interkulturalno društvo, društvo u kojem će različitost biti prednost, a ne mana", kaže on.
Građanska alijansa i rijetki članovi Fonda, traže od skupštine da poništi konkurs i raspusti upravni odbor, kome je, po pojedinim navodima ovih dana istekao četvorogodišnji mandat. Time se, smatraju u Građanskoj alijasi, stvara pretpostavka za transparentan način raspodjele državnih para.
"Mi očekujemo da će rukovodstvo skupštine pokrenuti aktivnosti da se ovaj konkurs poništi i da se u jednoj, da kažem fer i poštenoj proceduri sa konkretnim kriterijumima donesu odluke koje će prije svega biti u interesu manjinskih naroda, što do sada Fond za manjine nije činio", kaže Milan Radović.
Zainteresovani ni tri radna dana nakon sporne sjednice ne znaju ko je i za kakve projekte dobio novac, jer odluka nije objavljena na sajtu te institucije.
Predsjednik Upravnog odbora Fonda Miroslav Marić za RSE to pravda razlozima praznovanja Bajrama i za sada odbija da za medije komentariše optužbe na račun rada fonda.
"Znači nikakvu informaciju dok se odluka ne objavi nema smisla da dajem. Kada se to dogodi onda možemo razgovarati o svemu i otvoreni smo za saradnju", ističe Marić.
Marić smatra da se protiv fodna vodi negativna kampanja, aktuelna, kako kaže od momenta raspisivanja konkursa.
"Svi znaju a odluka još nije objavljena! Vjerujte, da je ovo 1947. godina ja bih shvatio takvo ponašanje pojedinaca, pojedinaca iz upravnog odbora i pojedinih organizacija. Ali pošto je ovo 2012. godina pitam se da li mi idemo u civilizovano, demokratsko društvo ili imaju neki namjeru da idu nazad", pita Marić.
U međuvremenu opozicioni Pokret za promjene zatražio je od osnivača Fonda, skupštine, da poništi, kako je ocijenjeno, nelegalnu raspodjelu novca koju dovodi u vezu sa finansiranjem predizborne kampanje partija na vlasti. U Pokretu, takođe smatraju, da Fond treba suspendovati od konstituisanja novog skupštinskog saziva nakon jesenjih izbora u Crnoj Gori.