'Merkeln' - ljepilo koje je održalo EU

(Mišljenja izrečena u komentaru ne odražavaju nužno stavove RSE)

Na samitima Evropske unije (EU) kojima sam kao medijski predstavnik prisustvovao u posljednjih 15 godina, a bilo ih je na stotine zbog kriza koje su zahvatile EU, vidio sam lidere iz cijelog svijeta kako dolaze i odlaze, uživajući u nekoliko trenutaka evropske pažnje prije nego se vrate u neuzbudljiv tok domaće politike ili odu u penziju.

No među njima bila je jedna konstanta - Angela Merkel, odlazeća njemačka kancelarka.

Ali to će se uskoro promijeniti.

I dok rodna zemlja ovog vikenda izlazi na izbore, bez njenog imena na glasačkom listiću - prvi put od 2005. godine - ne možemo ostati hladni pa ne reći da je ovo kraj jedne ere ne samo za Berlin, već i za Evropu i Zapad.

Neizbježno je da će mnogi u narednim danima i sedmicama iznijeti svoj sud o tome šta će ostati njeno naslijeđe. I kad se sjetim svih tih sastanaka u Briselu, mnogo je toga što joj se može pripisati, ali i mnogo toga za kritikovati.

Ne propustite poslušati Odlazak Angele Merkel, najmoćnije političarke sveta

Neću je krunisati za "Kraljicu Evrope", niti proglasiti za "vođu slobodnog svijeta", ali isto tako, ona nije "Frau Nein" koja je uložila veto na sve velike ideje, niti to zaslužuju njene karikature s Hitlerovim brkovima koje su njeni klevetnici rado objavljivali.

Za mene je ona, jednostavno, bila ljepilo koje je održalo stvari na jednom mjestu, barem na evropskom nivou. Iako u tome možda nema ničeg glamuroznog ili veličanstvenog, bojim se da će ona Evropskoj uniji itekako faliti.

U mnogim salama za pres-konferenciju Evropskog vijeća, koje se organizuju nakon samita u Briselu, vazda se moglo šta vidjeti. Od razmetljive odjeće i ekstravagantnih manira francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozyja, njegovog sunarodnjaka Emmanuela Macrona koji brblja o idejama o veličanstvenosti, britkosti britanskog premijera Davida Camerona i besramnog napada na EU, do mađarskog premijera Viktora Orbana kako se u šali boksa sa stranim novinarima i šašavog luksemburškog lidera Xaviera Bettela koji vješto prešaltava govor na četiri jezika u samo nekoliko minuta.

Ipak, najposjećenije pres-konferencije bile su Angele Merkel. Ne zato što je ona to zaista zaslužila. Uglavnom je bila ohrabrujuće dosadna, mirna i odmjerena. Njene pressice nisu bila mjesta za iznenadne izjave, bijes ili optužbe, čak i kada bi ponekad samozatajno pokazala svoju smiješnu stranu. Ipak, svi znaju da njenim odlaskom odlazi i odgovornost koju je samo ona imala.

Nije bila vizionarka, to je sigurno, već vješta menadžerica kriznih situacija koja je preferirala postupne promjene ili, pak, nikakve. Ona je razlog zašto je u njemački sleng ušao termin "Merkeln" u značenju "neodlučan"" ili jednostavno "ne raditi ništa".

Merkel je bila "Merkeln" kada je nastupila kriza eurozone, radije je štitila njemačke poreske obveznike i banke te provodila teške strukturne reforme i mjere štednje u južnim državama evropskog bloka što je umalo slomilo Uniju. Generacija mladih Evropljana bila je razočarana u ekonomsku budućnost što je dovelo do euroskepticizma na mjestima gdje ga ranije nije bilo. Ipak, eurozona je ostala netaknuta, ne izgubivši članove. Barem do sljedeće krize, jer ni prava fiskalna ni bankarska unija nisu iskonstruisane kako treba.

• Merkel u Beogradu: Geostrateški interes EU prijem država Zapadnog Balkana
• Merkel u Tirani: Berlinski proces nije zamjena za EU

S druge strane, Merkel je na migracijsku krizu odgovorila brzo i hrabro - dočekala je milione ljudi koji su bježali iz Sirije i drugih zemalja. No, ta dobra volja nije dugo trajala, čak ni u Njemačkoj koju i dalje proganja vlastita prošlost netolerancije. Šengenska zona bez pasoša teško funkcioniše, zidovi i barijere ponovo se dižu širom Evrope i nema zajedničkog odgovora na pitanje azila. Umjesto toga, EU zavisi od moralno sumnjivih dogovora s autoritarnim režimima kako bi se migranti držali podalje. Kao direktna posljedica migrantskog talasa 2015. godine, u njemačkom Bundestagu po prvi put nakon rata djeluje populistička desničarska stranka. U mnogim drugim evropskim zemljama oni su već na vlasti ili su joj veoma blizu.

Merkel u Beogradu: Zapadni Balkan je geostrateški interes EU

Lako ju možemo optužiti da je učinila premalo kako bi se suprotstavila neliberalnim tendencijama Mađarske i Poljske, da je bila mlaka prema Kini žureći u dogovoru o ulaganju na uštrb nekoliko drugih zemalja EU i Washingtona, te dopuštajući da se nastavi izgradnja kontroverznog gasovoda Sjeverni tok 2 bez obzira na prijestupe Kremlja.

Sve se ovo objašnjava njenom nespremnošću, čime su narušeni moćni poslovni interesi Njemačke.

Možda vas zanima Ultimativni vodič kroz izbore u Njemačkoj

Merkel je na domaćem planu preuzela mnoge prijedloge lijevog centra, poput povećanja penzija, minimalnih plata i postepenog ukidanja korištenja nuklearne energije, ali je uvelike krenula na ozbiljne ekonomske reforme svog prethodnika.

Ipak, vojska ostaje nedovoljno finansirana i iskorištena, digitalna revolucija nije uzela maha, a pitanja složenog poreskog ili socijalnog sistema u zemlji ostaju neotvorena. To su neke obaveze koje će Merkel ostaviti svom nasljedniku.

Bez obzira na sve, ona će Evropskoj uniji nedostajati. Na mnogo načina riješila je opasku Henryja Kissingera da je Njemačka "prevelika za Evropu, ali premala za svijet".

Vrlo dobro je znala da za promicanje interesa Berlina, EU i NATO moraju djelovati zajedno, ali da imidž države ne treba biti isuviše snažan jer to stvara osjećaj straha kod drugih zemalja.

Zato je radila na jedinstvu, bez obzira dovodi li to do najnižeg zajedničkog imenitelja. Izbjegavala je velike ideje, izjave i radnje. I takvo ljepilo je čvrsto držalo - i u Briselu, i u Berlinu. Želi li se da tako ostane, mora se pričekati neko s istom političkom inteligencijom.