U odgovoru na pismo koje je prošle sedmice srpski mitropolit Amfilohije uputio na adresu Evropske komisije, žaleći se da Socijaldemokratska partija i njen lider Ranko Krivokapić negiraju postojanje te crkve u Crnoj Gori, napadaju njenu imovinu i proganjaju njeno sveštenstvo, iz Brisela je zatraženo pomirenje pravoslavnih crkava u Crnoj Gori. Poručeno je da mora doći do njihovog dijaloga, pošto je to u interesu države koja je u pregovorima o pristupanju Evropskoj uniji.
Evropska komisija je u odgovoru mitropolitu crnogorsko-primorskom Srpske pravoslavne crkve Amfilohiju, kako saznaju podgoričke Dnevne novine, ohrabrila dijalog među vjerskim zajednicama u Crnoj Gori.
U Briselu su svjesni problema u vezi sa kanonskim statusom crkava, ali su poručili kako država koja želi da se pridruži Evropskoj uniji mora potpuno da poštuje sva osnovna prava, uključujući slobodu vjeroispovijesti, i kako je neophodno da se poboljša promocija i zaštita zajedničkih vrijednosti i principa.
U prvoj reakciji zadovoljstvo ne kriju u Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi. O preporuci Evropske komisije Stevo Vučinić iz Savjeta CPC-a kaže:
"Zatekla me i obradovala u mjeri da svoju radost ne mogu da opišem riječima jer nakon 23 godine borbe za pravedno rješenje crnogorskog crkvenog pitanja doživjeli smo da je naša borba i naše zalaganje priznato i cijenjeno kod najviših evropskih političkih institucija koje su se založile da se to pitanje riješi."
No, je li moguć dijalog između dvije oštro suprostavljene pravoslavne crkve u Crnoj Gori, koji je išao toliko daleko da bi predstavnici Srpske prisustvovanje nekom skupu uslovljavali udaljavanjem predstavnika crnogorske?
Mogu li se naći za istim stolom, nakon što su iz redova Srpske crkve na račun Crnogorske često stizale kvalifikacije da je nepriznata, nekanonska i nepostojeća organizacija, registrovana kao nevladina organizacija u policiji, dok su iz Crnogorske crkve optuživali Crnogorsku primorsku mitropoliju sa mitropolitom Amfilohijem na čelu da je filijala Beogradske patrijaršije, koja protežira srpske nacionalne interese?
Dijalog neminovan
Koordinator Pravnog savjeta Crnogorsko-primorske mitropolije SPC-a Velibor Džomić nije odgovarao na naše telefonske pozive ali se iz njegove izjave za Dnevne novine od četvrtka može zaključiti kako je odgovor negativan. Ponavljajući da je Crnogorska pravoslavna crkva nepostojeća organizacija, Džomić je naglasio da sa “licima" koja su lišena svešteničkog čina i raščinjena u crkvenim postupcima ne može biti nikakvog dijaloga”.
Teoretičar religije Mirko Đorđević u izjavi za Radio Slobodna Evropa konstatuje kako je ipak dijalog dvije crkve neminovan, ali da je skeptičan da će do njega ubrzo doći.
"Kod nas je situacija ispolitizovana do te mere da u ovom momentu ne verujem da će nešto od toga biti, a dobro bi bilo da bude, jer posebno na Balkanu odnosi između crkve i države su veoma važni i stoga je ovo pitanje zaista i isključivo političko pitanje"; kaže Đorđević.
Stevo Vučinić ocjenjuje da je razgovor Crnogorske i Srpske crkve uz ravnopravan tretman potreban i moguć, ukoliko u tome posreduju visoki državni i predstavnici Evropske unije i ako se za to pripremi pravni i politički okvir.
"Treba ukinuti akt Kralja Aleksandra iz jula iz 1920. godine o ujedinjenju crkava. Skupštinskom rezolucijom oglasiti podgoričku skupštinu nasilnim činom a onda nezakonito upisanu imovinu na Beogradsku patrijaršiju treba vratiti u prvobitni vlasnički status. Ona je bila narodna, državna, seoska i plemenska. U takvim pravnim političkim okolnostima koje bi nastale nakon ovih akata Beogradska patrijaršija bi mogla da prihvati dijalog", kaže Vučinić.
Prema mišljenju Mirka Đorđevića, nepristajanje Srpske crkve da uđe u razgovore sa Crnogorskom koju uporno ne priznaje, sučeliće je sa principima I pravilima koje važe u Evropi i onda će država morati da se umiješa.
"Moraće, moraće na neki način. Barem da zauzme stav po tom pitanju u smislu da država nema ništa protiv bilo koje crkve ali da kao laička država jemčimo slobodu građanima da se crkveno organizuju i da crkve međusobno dijalogom rasprave ono što je sporno jer političari idu u Evropu a ne vidim da bi crkva mogla tome da se suprotstavi", zaključuje Đorđević.
Evropska komisija je u odgovoru mitropolitu crnogorsko-primorskom Srpske pravoslavne crkve Amfilohiju, kako saznaju podgoričke Dnevne novine, ohrabrila dijalog među vjerskim zajednicama u Crnoj Gori.
U Briselu su svjesni problema u vezi sa kanonskim statusom crkava, ali su poručili kako država koja želi da se pridruži Evropskoj uniji mora potpuno da poštuje sva osnovna prava, uključujući slobodu vjeroispovijesti, i kako je neophodno da se poboljša promocija i zaštita zajedničkih vrijednosti i principa.
U prvoj reakciji zadovoljstvo ne kriju u Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi. O preporuci Evropske komisije Stevo Vučinić iz Savjeta CPC-a kaže:
"Zatekla me i obradovala u mjeri da svoju radost ne mogu da opišem riječima jer nakon 23 godine borbe za pravedno rješenje crnogorskog crkvenog pitanja doživjeli smo da je naša borba i naše zalaganje priznato i cijenjeno kod najviših evropskih političkih institucija koje su se založile da se to pitanje riješi."
No, je li moguć dijalog između dvije oštro suprostavljene pravoslavne crkve u Crnoj Gori, koji je išao toliko daleko da bi predstavnici Srpske prisustvovanje nekom skupu uslovljavali udaljavanjem predstavnika crnogorske?
Mogu li se naći za istim stolom, nakon što su iz redova Srpske crkve na račun Crnogorske često stizale kvalifikacije da je nepriznata, nekanonska i nepostojeća organizacija, registrovana kao nevladina organizacija u policiji, dok su iz Crnogorske crkve optuživali Crnogorsku primorsku mitropoliju sa mitropolitom Amfilohijem na čelu da je filijala Beogradske patrijaršije, koja protežira srpske nacionalne interese?
Dijalog neminovan
Koordinator Pravnog savjeta Crnogorsko-primorske mitropolije SPC-a Velibor Džomić nije odgovarao na naše telefonske pozive ali se iz njegove izjave za Dnevne novine od četvrtka može zaključiti kako je odgovor negativan. Ponavljajući da je Crnogorska pravoslavna crkva nepostojeća organizacija, Džomić je naglasio da sa “licima" koja su lišena svešteničkog čina i raščinjena u crkvenim postupcima ne može biti nikakvog dijaloga”.
Teoretičar religije Mirko Đorđević u izjavi za Radio Slobodna Evropa konstatuje kako je ipak dijalog dvije crkve neminovan, ali da je skeptičan da će do njega ubrzo doći.
"Kod nas je situacija ispolitizovana do te mere da u ovom momentu ne verujem da će nešto od toga biti, a dobro bi bilo da bude, jer posebno na Balkanu odnosi između crkve i države su veoma važni i stoga je ovo pitanje zaista i isključivo političko pitanje"; kaže Đorđević.
Stevo Vučinić ocjenjuje da je razgovor Crnogorske i Srpske crkve uz ravnopravan tretman potreban i moguć, ukoliko u tome posreduju visoki državni i predstavnici Evropske unije i ako se za to pripremi pravni i politički okvir.
"Treba ukinuti akt Kralja Aleksandra iz jula iz 1920. godine o ujedinjenju crkava. Skupštinskom rezolucijom oglasiti podgoričku skupštinu nasilnim činom a onda nezakonito upisanu imovinu na Beogradsku patrijaršiju treba vratiti u prvobitni vlasnički status. Ona je bila narodna, državna, seoska i plemenska. U takvim pravnim političkim okolnostima koje bi nastale nakon ovih akata Beogradska patrijaršija bi mogla da prihvati dijalog", kaže Vučinić.
Prema mišljenju Mirka Đorđevića, nepristajanje Srpske crkve da uđe u razgovore sa Crnogorskom koju uporno ne priznaje, sučeliće je sa principima I pravilima koje važe u Evropi i onda će država morati da se umiješa.
"Moraće, moraće na neki način. Barem da zauzme stav po tom pitanju u smislu da država nema ništa protiv bilo koje crkve ali da kao laička država jemčimo slobodu građanima da se crkveno organizuju i da crkve međusobno dijalogom rasprave ono što je sporno jer političari idu u Evropu a ne vidim da bi crkva mogla tome da se suprotstavi", zaključuje Đorđević.