Nakon što je u junu održana osnivačka skupština Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti u Novom Pazaru, polovinom decembra u Sarajevu je konstituisan njen Senat, kojim je predsjedavao Musfara Cerić, reis Islamske zajednice BiH.
Osnivanje Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti nije izazvalo pretjerano pozitivne reakcije bosanskohercegovačkih intelektulaca. Tim prije što smatraju da ta institucija nije ni naučna, ni umjetnička, s obzirom da je nastala pod okriljem jedne vjerske zajednice, odnosno reisa Mustafe Cerića i sandžačkog muftije Muamera Zukorlića.
No, u toj činjenici, Muhamed Filipović, njen član, ne vidi ništa sporno. Kaže kako se radi isključivo o njihovoj finansijskoj podršci, a da su motivi za osnivanje akademije druge prirode:
Uprkos Filipovićevom stajalištu kako se radi o naučnoj instituciji bez političke komponente, ono što se čulo na njenoj osnivačkoj skupštini daleko je od nauke.
„I zato je prilika da kažem predsjedniku ove zemlje - pošto je on u Briselu imao potrebu da kaže da se brine za Hrvate u BiH, želim da mu poručim ovdje iz Novog Pazara: ’Gospodine Tadiću, nemoj se ti brinuti za Hrvate, ti se brini za svoje građane evo ovdje, u Novom Pazaru.’ A našim komšijama Hrvatima koji žive u Bosni želim samo jednu stvar kazati: ’Neka vas svak živ na svijetu brani, samo nek vas Tadić ne brani.’", poručio je reis Cerić.
Akademija ima 21 člana, no među njima je neznatan broj bh. intelektualaca.
Tu su, pored Muhameda Filipovića, i profesori Ejup Ganić i Nijaz Duraković, inače nekadašnji predsjednik Saveza komunista BiH i Socijaldemokratske partije.
Filipović i Ganić su članovi i Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, institucije koja postoji preko 60 godina i koja baštini multietničnost.
Osnov za dalje podjele
Istovremeno, osnivanjem Bošnjačke akademije, pored postojeće Akademije nauka Republike Srpske i Naučnog društva Hrvata, nameće se pitanje da li je njihova uloga da i nauku rascjepkaju po etno principu.
Suprotno Filipoviću, Enver Mandžić, član Akademije nauka i umjetnosti BiH, kaže kako nije pristalica osnivanja nacionalnih akademija, pogotovo kada iza toga stoje vjerske institucije.
„To onda daje dosta osnova za dalje podjele koje u ovim uslovima u ionako podijeljenom društvu po mnogo čemu ide još jednoj podjeli koja mislim da nije potreban BiH, da ona ne donosi nekog dobra BiH, te jednostavno ide na razbijanje nečega što je BiH bila prije i što BiH, u krajnjem slučaju, treba da predstavlja ubuduće“, smatra Mandžić.
„Mi smo tako i tako imamo mali broj ljudi da zaslužuju nazvati se akademicima da je veliko pitanje da li možemo jednu akademiju sastaviti da na nešta liči, a kamoli da pravimo neke akademijice koje će brojati po par ljudi koji nešto predstavljaju“, ocjenjuje Jusuf Žiga, profesor na sarajevskom Fakultetu političkih nauka.
Zbog toga, navodi Aida Ćorović, direktorica nevladine organizacije “Urban In” iz Novog Pazara, to što Mustafa Cerić i Muamer Zukorlić to predstavljaju kao legitimnu instituciju bošnjačke elite je bez utemeljenja. Ćorović izražava rezervu prema ovakvom vidu naučnog organizovanja i obrazlaže zašto:
„Videli smo na najgori mogući način šta znači kad se jedna takva institucija zatvara u etničke krugove i gde etnički princip preovladava. Videli smo najbolje po Srpskoj akademiji nauka i umetnosti i vidieli smo šta je ona u krajnoj liniji proizvela. I nama zaista nije potrebno tako nešto. Protiv sam toga da na čelu takve jedne institucije stoje dvojica hodža, jer to onda sav bošnjački narod stavlja na nivo male verske zajednice, i sve nas stavlja na nivo vernika, što je potpuni nonsens. A drugo, to nisu ljudi - ponavljam, Muamer Zukorlić ne može da bude čovek koji će da priča o nauci i kulturi, jedan poluobrazovani, jedan zaista pajac smešni. On ne može da predstavlja - mene on ne predstavlja. Ja ne mogu da dopustim da on bude taj čovek koji će da govori u ime nekakve kvazi elite, da on bira ko je elita među Bošnjacima. To je sramno za nas. “
Osnivanje Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti nije izazvalo pretjerano pozitivne reakcije bosanskohercegovačkih intelektulaca. Tim prije što smatraju da ta institucija nije ni naučna, ni umjetnička, s obzirom da je nastala pod okriljem jedne vjerske zajednice, odnosno reisa Mustafe Cerića i sandžačkog muftije Muamera Zukorlića.
No, u toj činjenici, Muhamed Filipović, njen član, ne vidi ništa sporno. Kaže kako se radi isključivo o njihovoj finansijskoj podršci, a da su motivi za osnivanje akademije druge prirode:
Muhamed Filipović
„Kao što ostali narodi na prostoru Balkana imaju svoje nacionalne institucije, jedino Bošnjaci nisu imali nijedne nacionalne institucije. Zbog toga smo mi odlučili da je potrebno formirati takvu instituciju. Ova akademija će biti isključivo naučna institucija. Ona neće nikakvu politiku zastupati.“Uprkos Filipovićevom stajalištu kako se radi o naučnoj instituciji bez političke komponente, ono što se čulo na njenoj osnivačkoj skupštini daleko je od nauke.
„I zato je prilika da kažem predsjedniku ove zemlje - pošto je on u Briselu imao potrebu da kaže da se brine za Hrvate u BiH, želim da mu poručim ovdje iz Novog Pazara: ’Gospodine Tadiću, nemoj se ti brinuti za Hrvate, ti se brini za svoje građane evo ovdje, u Novom Pazaru.’ A našim komšijama Hrvatima koji žive u Bosni želim samo jednu stvar kazati: ’Neka vas svak živ na svijetu brani, samo nek vas Tadić ne brani.’", poručio je reis Cerić.
Akademija ima 21 člana, no među njima je neznatan broj bh. intelektualaca.
Tu su, pored Muhameda Filipovića, i profesori Ejup Ganić i Nijaz Duraković, inače nekadašnji predsjednik Saveza komunista BiH i Socijaldemokratske partije.
Filipović i Ganić su članovi i Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, institucije koja postoji preko 60 godina i koja baštini multietničnost.
Osnov za dalje podjele
Istovremeno, osnivanjem Bošnjačke akademije, pored postojeće Akademije nauka Republike Srpske i Naučnog društva Hrvata, nameće se pitanje da li je njihova uloga da i nauku rascjepkaju po etno principu.
Sa osnivačke skupštine Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti, Novi Pazar, juni 2011.
„Vi mislite istom logikom kao nekakav Tihić koji kaže:’Bošnjaci treba da naprave ustupke.’“, kaže Muhamed Filipović.Suprotno Filipoviću, Enver Mandžić, član Akademije nauka i umjetnosti BiH, kaže kako nije pristalica osnivanja nacionalnih akademija, pogotovo kada iza toga stoje vjerske institucije.
„To onda daje dosta osnova za dalje podjele koje u ovim uslovima u ionako podijeljenom društvu po mnogo čemu ide još jednoj podjeli koja mislim da nije potreban BiH, da ona ne donosi nekog dobra BiH, te jednostavno ide na razbijanje nečega što je BiH bila prije i što BiH, u krajnjem slučaju, treba da predstavlja ubuduće“, smatra Mandžić.
„Mi smo tako i tako imamo mali broj ljudi da zaslužuju nazvati se akademicima da je veliko pitanje da li možemo jednu akademiju sastaviti da na nešta liči, a kamoli da pravimo neke akademijice koje će brojati po par ljudi koji nešto predstavljaju“, ocjenjuje Jusuf Žiga, profesor na sarajevskom Fakultetu političkih nauka.
Osnivačka skupština Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti, Novi Pazar, juni 2011.
Bošnjačka akademija nauka i umjetnosti osnovana je kao udruženje građana sa sjedištem u Novom Pazaru i Sarajevu.Zbog toga, navodi Aida Ćorović, direktorica nevladine organizacije “Urban In” iz Novog Pazara, to što Mustafa Cerić i Muamer Zukorlić to predstavljaju kao legitimnu instituciju bošnjačke elite je bez utemeljenja. Ćorović izražava rezervu prema ovakvom vidu naučnog organizovanja i obrazlaže zašto:
„Videli smo na najgori mogući način šta znači kad se jedna takva institucija zatvara u etničke krugove i gde etnički princip preovladava. Videli smo najbolje po Srpskoj akademiji nauka i umetnosti i vidieli smo šta je ona u krajnoj liniji proizvela. I nama zaista nije potrebno tako nešto. Protiv sam toga da na čelu takve jedne institucije stoje dvojica hodža, jer to onda sav bošnjački narod stavlja na nivo male verske zajednice, i sve nas stavlja na nivo vernika, što je potpuni nonsens. A drugo, to nisu ljudi - ponavljam, Muamer Zukorlić ne može da bude čovek koji će da priča o nauci i kulturi, jedan poluobrazovani, jedan zaista pajac smešni. On ne može da predstavlja - mene on ne predstavlja. Ja ne mogu da dopustim da on bude taj čovek koji će da govori u ime nekakve kvazi elite, da on bira ko je elita među Bošnjacima. To je sramno za nas. “