Uz transparent na kome je pisalo “Zločin i kazna na crnogorski način” oko dvije stotine hrvatskih logoraša koji su početkom 90-ih bili zatočeni u Morinju kod Kotora, protestovalo je u nedjelju na graničnom prelazu Karasovići.
Traže da se predmet za taj ratni zločin procesuira u Hrvatskoj, kako bi zločinci bili kažnjeni, pošto smatraju da se proces u Crnoj Gori pretvorio u pravosudnu farsu.
"Što se nas tiče slobodno Crna Gora može okrivljenima i optuženima dati nekakvo odličje za to što su nas batinali i gazili dolje u logoru Morinj".
Predsjednik Hrvatskog društva logoraša Dubrovačko-neretvanske županije Zdenko Bulić u izjavi za Radio Slobodna Evropa ne krije cinizam što ni nakon 6 godina od početka sudskog procesa u Crnoj Gori nema pravosnažnih presuda za zločine u logoru Morinj, za koje je pred Višim sudom u Podgorici početkom prošle sedmice nastavljeno ponovljeno suđenje.
"Ja moram navesti zbog crnogorske i hrvatske javnosti da smo mi, dubrovački logoraši u logoru Morinj proveli punih 18.000 dana u tom mučilištu u Morinju. Kako sada stvari izgledaju, mislim da to više nikoga ne interesuje. Kao da sve gubi smisao i kao da je nama logorašima postao prihvatljiv kao takav", kazao je Bulić.
Podsjetimo prvo suđenje šestorici pripadnika JNA, koji su bili optuženi za ratne zločine nad zarobljenicima i civilima u logoru Morinj, počelo je 2009. U maju 2010. nepravosnažno su osuđeni na 16 i po godina zatvora da bi u avgustu iste godine Apelacioni sud ukinuo presudu i vratio slučaj na ponovno suđenje. Krajem 2012. podgorički Viši sud osudio je Iva Gojnića, Špira Lučića, Iva Menzalina i Bora Gligića na ukupno 12 godina zatvora, dok su Mladen Govedarica i Zlatko Tarle oslobođeni. Nakon toga u julu prošle godine Apelacioni sud ukinuo je i tu presudu.
Stoga je grupa logoraša sa protestnog skupa u nedjelju poslala poruku da je suđenje u Crnoj Gori montirano i sramotno. Tvrde da znaju i zašto je tako.
"Sudac Apelacionog suda Crne Gore, koji je inače bio sudac Vrhovnog suda prije rata i bio je u KOS-u u Cavtatu. Kada su mene doveli k njemu rekao je da će mi glavu iznijeti napolje. Dalje sam upoznao i poručnicu vojne policije za koju su mi rekli da se zove Vesna Medenica, koja je sada predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore", poručio je bivši logoraš Metodije Prkačin.
Zarobljeno pravosuđe
Bivši logoraši posebno su ogorčeni što je iz novog sudskog postupka isključeno dvije trećine civilnih žrtava logora u Morinju. Zato traže da se slučaj Morinj procesura u Hrvatskoj i sa takvim zahtjevom izašli su pred hrvatske, crnogorske i pred međunarodne instutucije i sudove. U suprotnom preći će na drastičnije načine djelovanja.
Daliborka Uljarević iz Centra za građansko obrazovanje, koji učestvuje u regionalnom projektu REKOM-a za utvrđivanje svih činjenica o ratovima na prostoru bivše Jugoslavije, razumije revolt morinjskih logoraša i podržava njihove zahtjeve.
"Jer ti ljudi na ovaj način proživljavaju ponovnu viktimizaciju, a glavni uzročnik toga su tadašnje i sadašnje neodgovorne političke elite u Crnoj Gori koje sprječavaju adekvatno procesuiranje ovog i drugih slučajeva ratnih zločina", ocjenjuje Uljarević.
Da li je u tome odgovor zašto crnogorsko društvo toliko dugo čeka na prvu kaznu krivcima za nepočinstva učinjena na njenoj teritoriji tokom ratnih devedesetih, za šta su do sada odgovarali samo izvršioci, ali ne i planeri i nalogodavci? Daliborka Uljarević objašnjenje nalazi u tome što je dobar dio “Miloševićevih izvršilaca radova” u Crnoj Gori i danas na vlasti.
"Kada pogledate i vladajuću i opozicionu strukturu vidjećete da su praktično ti isti ljudi se sada nametnuli kao predvodnici evropskog puta Crne Gore. Mi tako živimo paradokse već dvije decenije i mislim da bi smo mogli sa priličnom preciznošću pogoditi kukavičke i farsične ishode sudskih postupaka u Crnoj Gori, koji se vode po optužnicama za ratne zločine. Naravno, sve ovo govori o zarobljenosti crnogorskog pravosuđa i o tome da crnogorski građani ne mogu očekivati ozbiljne rezultate koje bi taj sistem morao da proizvede i u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, koji su naša najveća boljka, a čiji je razvoj značajno pomoglo upravo ignorisanje ratnih zločina počinjenih na tlu Crne Gore i nekažnjivost njihovih pojedinaca", zaključuje Uljarević.
Traže da se predmet za taj ratni zločin procesuira u Hrvatskoj, kako bi zločinci bili kažnjeni, pošto smatraju da se proces u Crnoj Gori pretvorio u pravosudnu farsu.
"Što se nas tiče slobodno Crna Gora može okrivljenima i optuženima dati nekakvo odličje za to što su nas batinali i gazili dolje u logoru Morinj".
Predsjednik Hrvatskog društva logoraša Dubrovačko-neretvanske županije Zdenko Bulić u izjavi za Radio Slobodna Evropa ne krije cinizam što ni nakon 6 godina od početka sudskog procesa u Crnoj Gori nema pravosnažnih presuda za zločine u logoru Morinj, za koje je pred Višim sudom u Podgorici početkom prošle sedmice nastavljeno ponovljeno suđenje.
"Ja moram navesti zbog crnogorske i hrvatske javnosti da smo mi, dubrovački logoraši u logoru Morinj proveli punih 18.000 dana u tom mučilištu u Morinju. Kako sada stvari izgledaju, mislim da to više nikoga ne interesuje. Kao da sve gubi smisao i kao da je nama logorašima postao prihvatljiv kao takav", kazao je Bulić.
Podsjetimo prvo suđenje šestorici pripadnika JNA, koji su bili optuženi za ratne zločine nad zarobljenicima i civilima u logoru Morinj, počelo je 2009. U maju 2010. nepravosnažno su osuđeni na 16 i po godina zatvora da bi u avgustu iste godine Apelacioni sud ukinuo presudu i vratio slučaj na ponovno suđenje. Krajem 2012. podgorički Viši sud osudio je Iva Gojnića, Špira Lučića, Iva Menzalina i Bora Gligića na ukupno 12 godina zatvora, dok su Mladen Govedarica i Zlatko Tarle oslobođeni. Nakon toga u julu prošle godine Apelacioni sud ukinuo je i tu presudu.
Stoga je grupa logoraša sa protestnog skupa u nedjelju poslala poruku da je suđenje u Crnoj Gori montirano i sramotno. Tvrde da znaju i zašto je tako.
"Sudac Apelacionog suda Crne Gore, koji je inače bio sudac Vrhovnog suda prije rata i bio je u KOS-u u Cavtatu. Kada su mene doveli k njemu rekao je da će mi glavu iznijeti napolje. Dalje sam upoznao i poručnicu vojne policije za koju su mi rekli da se zove Vesna Medenica, koja je sada predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore", poručio je bivši logoraš Metodije Prkačin.
Zarobljeno pravosuđe
Bivši logoraši posebno su ogorčeni što je iz novog sudskog postupka isključeno dvije trećine civilnih žrtava logora u Morinju. Zato traže da se slučaj Morinj procesura u Hrvatskoj i sa takvim zahtjevom izašli su pred hrvatske, crnogorske i pred međunarodne instutucije i sudove. U suprotnom preći će na drastičnije načine djelovanja.
Daliborka Uljarević
"Čekaćemo još 10 dana da se odgovori na naša pitanja. Ako se to ne dogodi doista ćemo promijeniti retoriku i pribjećićemo drastičnim postupcima u rješavanju naših problema. Šta to sve podrazumijeva o tome ja neću odlučiti. Mi imamo institucije na nivou naše udruge i oni će odrediti u kojem smjeru ćemo dalje i na koji način ćemo nastaviti rješavanje naših zahtjeva", naveo je Zdenko Bulić.Daliborka Uljarević iz Centra za građansko obrazovanje, koji učestvuje u regionalnom projektu REKOM-a za utvrđivanje svih činjenica o ratovima na prostoru bivše Jugoslavije, razumije revolt morinjskih logoraša i podržava njihove zahtjeve.
"Jer ti ljudi na ovaj način proživljavaju ponovnu viktimizaciju, a glavni uzročnik toga su tadašnje i sadašnje neodgovorne političke elite u Crnoj Gori koje sprječavaju adekvatno procesuiranje ovog i drugih slučajeva ratnih zločina", ocjenjuje Uljarević.
Da li je u tome odgovor zašto crnogorsko društvo toliko dugo čeka na prvu kaznu krivcima za nepočinstva učinjena na njenoj teritoriji tokom ratnih devedesetih, za šta su do sada odgovarali samo izvršioci, ali ne i planeri i nalogodavci? Daliborka Uljarević objašnjenje nalazi u tome što je dobar dio “Miloševićevih izvršilaca radova” u Crnoj Gori i danas na vlasti.
"Kada pogledate i vladajuću i opozicionu strukturu vidjećete da su praktično ti isti ljudi se sada nametnuli kao predvodnici evropskog puta Crne Gore. Mi tako živimo paradokse već dvije decenije i mislim da bi smo mogli sa priličnom preciznošću pogoditi kukavičke i farsične ishode sudskih postupaka u Crnoj Gori, koji se vode po optužnicama za ratne zločine. Naravno, sve ovo govori o zarobljenosti crnogorskog pravosuđa i o tome da crnogorski građani ne mogu očekivati ozbiljne rezultate koje bi taj sistem morao da proizvede i u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, koji su naša najveća boljka, a čiji je razvoj značajno pomoglo upravo ignorisanje ratnih zločina počinjenih na tlu Crne Gore i nekažnjivost njihovih pojedinaca", zaključuje Uljarević.