U Sarajevu je u četvrtak održana sjednica Vijeća za implementaciju mira na kojoj je trebalo da bude donesena odluka o postupanju međunarodne zajednice po najavljenom referendumu o radu Suda i Tužilaštva BiH, a koji namjerava raspisati RS.
Iako tvrde kako je stav više no jasan, ni od članica Vijeća, ali ni od visokog predstavnika još nema nikakvih zvaničnih poteza.
Iz Ureda visokog predstavnika u BiH kažu kako za sada nema nikakvih odluka u pogledu referenduma o državnom sudu i tužilaštvu, najavljenom iz RS.
Prema ranijem stavu OHR-a, referendum je opasna i neprihvatljiva politička avantura za koju postoje samo dvije mogućnosti, jer se Dejtonski mirovni sporazum mora poštovati, kaže glasnogovornik Mario Brkić.
„Političari iz RS to sasvim sigurno znaju - i trebaju znati da narušavanje mirovnog sporazuma predstavlja jednu opasnu političku avanturu koja može imati nepredvidive posljedice. Ako postoje pitanja o državnim pravosudnim institucijama, o njima se treba raspravljati unutar Parlamenta BiH, ali to se teško može desiti ako se ljudima prijeti antidejtonskim referendumima. Kakvu će odluku visoki predstavnik donijeti? Mogu samo ponoviti da je visoki predstavnik već jasno iznio svoj stav, a to je da će ili RS povući svoju odluku, ili će on uskoro morati da djeluje“, podsjeća Brkić.
Prolongiranje očekivane odluke i reakcije od strane OHR-a na tragu je analize koju je u svom pismu zvaničnicima EU iznijela predsjednica Međunarodne krizne grupe (ICG) Luis Arbur.
Njen je stav da je BiH u najgoroj krizi od kraja rata i koja bi mogla rezultirati nasiljem. Potrebno je tako, smatra Arbur, riješiti krizu na svim poljima - od referenduma RS, pa do nelegalne vlasti u FBiH.
Različiti pristupi
Analitičar Međunarodne krizne grupe Srećko Latal kaže kako je dobro što je OHR sačekao s odlukom jer to otvara nove mogućnosti.
„Prema našim informacijama, na zahtjev predstavnika EU odluka OHR-a je odgođena da se da mogućnost - s jedne strane RS da povuku odluku o referendumu, s druge strane za međunarodnu zajednicu da mogu da se dogovore o nekom konkretnijem i jedinstvenijem stavu u vezi s tim pitanjem“, navodi Latal.
„PIK će se suzdržati od brzog donošenja odluka i pokušaće još sa dodatnim naporima da se obave razgovori sa Dodikom, mada po svemu sudeći ishod tih razgovora neće biti pozitivan. Očigledno je na djelu donošenje ozbiljnijih poteza, ozbiljnijih odluka i potrebno je jednoglasje svih političkih faktora koji će u tome učestvovati“, smatra Turković.
Izostanak reakcije ne čudi ni iz razloga što između EU i SAD postoje različiti pristupi tome kakvu politiku zastupati prema BiH, dodaje Turković.
„Prvo postoji razmimoilaženje koliko ozbiljno prihvatiti Dodikove prijetnje i koliko ozbiljno reagovati na njih. Amerika tu prednjači sa zahtjevom da se povuku ozbiljni potezi, Evropa je, kao i uvijek, podijeljena. A tu je, naravno, i ova nova teza koja se provlači - da visoki predstavnik ostane sa bonskim ovlastima i da se izmjesti iz BiH u Beč ili u Ženevu. Sve te opcije su na stolu. Niko ne bježi očigledno od ozbiljnijeg pristupa prema Dodiku. Međutim, u kojoj mjeri on treba biti ozbiljan, u kojoj mjeri treba biti radikalan, ostaje da se usaglasi“, ocjena je Bisere Turković.
ICG rješenje vidi u sazivanju međunarodne konferencije koja bi definisala set prioriteta međunarodne politike prema BiH.
"Činjenica jeste da zbog podijeljenosti međunarodnih igrača, zbog različitih koncepata, ideja i interesa koje različiti međunarodni faktori imaju prema i BiH i ostatku Balkana, to nejedinstvo međunarodne zajednice ima direktan uticaj na BiH kako kroz blokiranje rada OHR-a, tako i kroz jednu indirektnu, možda čak i direktnu destabilizaciju lokalnih političkih faktora“, kaže snalitičar Srećko Latal.
S obzirom da se, prema mišljenju analitičara, radi o udaru na Dejtonski mirovni sporazum, sve vodi ka tome da će se sačekati sjednica Vijeća sigurnosti UN, koja je zakazana za 9. maj, na kojoj će se pojaviti i visoki predstavnik u BiH Valentin Incko.
Na njoj bi se u širim okvirima mogla donijeti odluka o eventualnim sankcijama ukoliko predsjednik RS Milorad Dodik u međuvremenu, uz diplomatske pritiske, ne povuče odluku o sazivanju referenduma.
Iako tvrde kako je stav više no jasan, ni od članica Vijeća, ali ni od visokog predstavnika još nema nikakvih zvaničnih poteza.
Iz Ureda visokog predstavnika u BiH kažu kako za sada nema nikakvih odluka u pogledu referenduma o državnom sudu i tužilaštvu, najavljenom iz RS.
Prema ranijem stavu OHR-a, referendum je opasna i neprihvatljiva politička avantura za koju postoje samo dvije mogućnosti, jer se Dejtonski mirovni sporazum mora poštovati, kaže glasnogovornik Mario Brkić.
„Političari iz RS to sasvim sigurno znaju - i trebaju znati da narušavanje mirovnog sporazuma predstavlja jednu opasnu političku avanturu koja može imati nepredvidive posljedice. Ako postoje pitanja o državnim pravosudnim institucijama, o njima se treba raspravljati unutar Parlamenta BiH, ali to se teško može desiti ako se ljudima prijeti antidejtonskim referendumima. Kakvu će odluku visoki predstavnik donijeti? Mogu samo ponoviti da je visoki predstavnik već jasno iznio svoj stav, a to je da će ili RS povući svoju odluku, ili će on uskoro morati da djeluje“, podsjeća Brkić.
Prolongiranje očekivane odluke i reakcije od strane OHR-a na tragu je analize koju je u svom pismu zvaničnicima EU iznijela predsjednica Međunarodne krizne grupe (ICG) Luis Arbur.
Njen je stav da je BiH u najgoroj krizi od kraja rata i koja bi mogla rezultirati nasiljem. Potrebno je tako, smatra Arbur, riješiti krizu na svim poljima - od referenduma RS, pa do nelegalne vlasti u FBiH.
Različiti pristupi
Analitičar Međunarodne krizne grupe Srećko Latal kaže kako je dobro što je OHR sačekao s odlukom jer to otvara nove mogućnosti.
„Prema našim informacijama, na zahtjev predstavnika EU odluka OHR-a je odgođena da se da mogućnost - s jedne strane RS da povuku odluku o referendumu, s druge strane za međunarodnu zajednicu da mogu da se dogovore o nekom konkretnijem i jedinstvenijem stavu u vezi s tim pitanjem“, navodi Latal.
Susret predsjednika RS-a Milorada Dodika i američkog ambasadora u BiH Patricka Moona, Banjaluka, 4. maj 2011
Ishitrena reakcija mogla bi pogoršati stanje, stav je koji dijeli i Bisera Turković, predsjednica Centra za sigurnosne studije.
„PIK će se suzdržati od brzog donošenja odluka i pokušaće još sa dodatnim naporima da se obave razgovori sa Dodikom, mada po svemu sudeći ishod tih razgovora neće biti pozitivan. Očigledno je na djelu donošenje ozbiljnijih poteza, ozbiljnijih odluka i potrebno je jednoglasje svih političkih faktora koji će u tome učestvovati“, smatra Turković.
Izostanak reakcije ne čudi ni iz razloga što između EU i SAD postoje različiti pristupi tome kakvu politiku zastupati prema BiH, dodaje Turković.
„Prvo postoji razmimoilaženje koliko ozbiljno prihvatiti Dodikove prijetnje i koliko ozbiljno reagovati na njih. Amerika tu prednjači sa zahtjevom da se povuku ozbiljni potezi, Evropa je, kao i uvijek, podijeljena. A tu je, naravno, i ova nova teza koja se provlači - da visoki predstavnik ostane sa bonskim ovlastima i da se izmjesti iz BiH u Beč ili u Ženevu. Sve te opcije su na stolu. Niko ne bježi očigledno od ozbiljnijeg pristupa prema Dodiku. Međ
"Niko ne bježi očigledno od ozbiljnijeg pristupa prema Dodiku. Međutim, u kojoj mjeri on treba biti ozbiljan, u kojoj mjeri treba biti radikalan, ostaje da se usaglasi“, ocjena je Bisere Turković.
ICG rješenje vidi u sazivanju međunarodne konferencije koja bi definisala set prioriteta međunarodne politike prema BiH.
"Činjenica jeste da zbog podijeljenosti međunarodnih igrača, zbog različitih koncepata, ideja i interesa koje različiti međunarodni faktori imaju prema i BiH i ostatku Balkana, to nejedinstvo međunarodne zajednice ima direktan uticaj na BiH kako kroz blokiranje rada OHR-a, tako i kroz jednu indirektnu, možda čak i direktnu destabilizaciju lokalnih političkih faktora“, kaže snalitičar Srećko Latal.
S obzirom da se, prema mišljenju analitičara, radi o udaru na Dejtonski mirovni sporazum, sve vodi ka tome da će se sačekati sjednica Vijeća sigurnosti UN, koja je zakazana za 9. maj, na kojoj će se pojaviti i visoki predstavnik u BiH Valentin Incko.
Na njoj bi se u širim okvirima mogla donijeti odluka o eventualnim sankcijama ukoliko predsjednik RS Milorad Dodik u međuvremenu, uz diplomatske pritiske, ne povuče odluku o sazivanju referenduma.