U Službenom glasniku Republike Srpske u srijedu je objavljena odluka o raspisivanju referenduma u tom bh. entitetu o radu Suda i Tužilaštva Bosne i Hercegovine. Time je počeo da teče rok od 45 dana, nakon kojeg bi trebao da bude održan referendum.
Pravni stručnjaci kažu kako održavanje referenduma, bez obzira na ishod, neće imati pravne posljedice na rad državnog suda i tužilaštva, već da se time produbljava politička kriza u Bosni i Hercegovini. Istovremeno, vjeruju i da insistiranjem na referendumu Milorad Dodik želi da dokaže kako je Bosna i Hercegovina neodrživa kao država.
Kako sada stvari stoje, na potezu je visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, ali i evropski zvaničnici. Već u četvrtak u Bosnu i Hercegovinu će doputovati funkcioner Evropske unije Miroslav Lajčak koji bi, osim domaćih predstavnika vlasti, trebalo da se sastane i sa ambasadorima zemalja članica Upravnog odbora Vijeća za provođenje mira.
„Imao sam dužnost da predsjedniku Dodiku prenesem poruku da je pitanje referenduma vrlo iritantno u ovakvim političkim okolnostima“, kazao je on.
Poruku koju je prošle sedmice Miloradu Dodiku, predsjedniku Republike Srpske uputio vršilac dužnosti šefa Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini Renco Davidi, u srijedu je u blažoj varijanti ponovio i Geri Robins, šef Misije OSCE-a u BiH. On je Dodiku rekao da su Sud i Tužilaštvo BiH dokazali da su od suštinskog značaja u zaštiti vladavine prava i interesa svih građana BiH.
Uprkos ovim, ali i apelima koje su vlastima u Republici Srpskoj slali Ketrin Ešton, Miroslav Lajčak, ali i američki zvaničnici, u tom bh. entitetu su istrajni da provedu referendum o radu državnog suda i tužilaštva.
Rok za njegovo provođenje počeo je da teče u srijedu, kada je odluka objavljena u Službenom glasniku RS. Evo šta za RSE o tome kažu u Kancelariji visokog predstavnika.
„RS ne može imati referendum o kompetencijama koje nisu na njenom nivou. U skladu sa Dejtonom, ove pravosudne kompetencije su uvijek pripadale državi. Stoga pošto su zaključci Narodne skupštine RS i odluka o referendumu direktno protiv Dejtonskog mirovnog sporazuma, međunarodna zajednica od RS očekuje da se zaključci Narodne skupštine povuku“, poručuje Mario Brkić, portparol OHR-a.
Odluka o raspisivanju referenduma o radu državnog suda i tužilaštva uznemirila je duhove u Bosni i Hercegovini i ionako napetu političku situaciju dovela do usijanja. Reakcije političkih krugova objedinjene su u Deklaraciji koju je usvojio Parlament Federacije BiH.
U tom dokumentu se poziva visoki predstavnik da otkloni ili da poništi sve odluke koje na bilo koji način predstavljaju atak na Dejtonski sporazum.
„Odlučno odbacujemo entitetsko osporavanje državnog suda i tužilaštva, jer državne institucije koje su uspostavljene na osnovu Ustava i zakona BiH kao neizostavni dio nezavisnog i nepristrasnog pravosudnog sistema BiH ne može osporavati nijedan entitet“, kazao je predsjedavajući Doma Denis Zvizdić.
"Sijeku granu na kojoj sjede"
Za razliku od političara u Federaciji, opozicija u Republici Srpskoj ocjenjuje kako bi upotreba bonskih ovlasti visokog predstavnika u slučaju referenduma izazvala nove političke posljedice. Zoran Đerić, visoki funkcioner PDP-a, i Dragan Čavić, lider Demokratske partije:
Posebna sjednica NS RS kada je podržan prijedlog o referendumu, 13. april 2011.
„Ljudi iz SNSD-a bi najradije, čini mi se, sada da im izlazna varijanta bude da visoki predstavnik nametne odluku o zabrani provođenja referenduma.“
„I svako dalje intervenisanje u ovoj zemlji samo bi proizvelo nove političke posljedice na kojima bi se hranila ova ista politička oligarhija narednih godinu dana.“
Neustavna i antidejtonska odluka Skupštine Republike Srpske da raspiše referendum za pravnog stručnjaka Kasima Trnku nema pravno dejstvo i zbog činjenice da dobijeni stav građana nije obavezujući već savjetodavni.
Uprkos tome, Trnka ocjenjuje kako je na potezu međunarodna zajednica. Upozorenja koja su do sada odaslali nisu dovoljna, jer se održavanju referenduma ne protivi Rusija, koja je članica Vijeća za provođenje mira u BiH.
„Trebalo bi inisitirati na tome da i Rusija i Amerika i Evropa kažu da je Bosni i Hercegovini i zapadnom Balkanu mjesto u EU, ali i u NATO paktu. Time bi, ustvari, otvorili jedan drugi proces“, kaže Trnka.
Ivan Šijaković, profesor na banjalučkom Pravnom fakultetu, smatra da referendum o radu Suda i Tužilaštva BiH neće biti proveden. On kaže kako su građani zabavljeni egzistencijalnim pitanjima i da nisu zainteresovani za političke teme.
Zbog toga će, prema njegovim riječima, vlasti u Republici Srpskoj odugovlačiti sa njegovim održavanjem priželjkujući da visoki predstavnik u BiH suspenduje odluku o raspisivanju referenduma.
„To može koristiti samo da se razviju neke rasprave da ste odlučni i da imate dovoljno hrabrosti, da ste jak igrač i jednostavno kažete:’Idem na referendum’, kao što su to ranije neki koristili“, zaključuje Šijaković.
Zijad Bećirović, direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije iz Ljubljane, za RSE kaže da vlasti u Republici Srpskoj referendum ne organizuju zbog rada Suda i Tužilaštva BiH, već da je cilj da se onemogući ili prolongira ulazak BiH u NATO savez.
U njegovom ostvarivanju, prema riječima Bećirovića, tom bh. entitetu podršku daju Srbija i Rusija.
„Poigravaju se, sijeku granu na kojoj sjede, a to je budućnost svoje države, odnosno Srbije prije svega kad se radi o predsjedniku Tadiću, a Dodik time dovodi u pitanje i neizvjesnost samog postojanja entiteta RS, jer svi ti potezi ustvari su nepoštivanje i rušenje Dejtonskog sporazuma, na koji se on tako vrlo često poziva kao na jedan sveti dokument, a ustvari najviše radi na njegovoj razgradnji. A razgradnja Dejtonskog sporazuma je samim tim i negiranje, odnosno destrukcija i RS kao entiteta u okviru BiH, predviđenim međunarodnim sporazumom koji je potpisan u Dejtonu“, ocjenjuje Bećirović.
Pravni stručnjaci kažu kako održavanje referenduma, bez obzira na ishod, neće imati pravne posljedice na rad državnog suda i tužilaštva, već da se time produbljava politička kriza u Bosni i Hercegovini. Istovremeno, vjeruju i da insistiranjem na referendumu Milorad Dodik želi da dokaže kako je Bosna i Hercegovina neodrživa kao država.
Kako sada stvari stoje, na potezu je visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, ali i evropski zvaničnici. Već u četvrtak u Bosnu i Hercegovinu će doputovati funkcioner Evropske unije Miroslav Lajčak koji bi, osim domaćih predstavnika vlasti, trebalo da se sastane i sa ambasadorima zemalja članica Upravnog odbora Vijeća za provođenje mira.
„Imao sam dužnost da predsjedniku Dodiku prenesem poruku da je pitanje referenduma vrlo iritantno u ovakvim političkim okolnostima“, kazao je on.
Poruku koju je prošle sedmice Miloradu Dodiku, predsjedniku Republike Srpske uputio vršilac dužnosti šefa Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini Renco Davidi, u srijedu je u blažoj varijanti ponovio i Geri Robins, šef Misije OSCE-a u BiH. On je Dodiku rekao da su Sud i Tužilaštvo BiH dokazali da su od suštinskog značaja u zaštiti vladavine prava i interesa svih građana BiH.
Uprkos ovim, ali i apelima koje su vlastima u Republici Srpskoj slali Ketrin Ešton, Miroslav Lajčak, ali i američki zvaničnici, u tom bh. entitetu su istrajni da provedu referendum o radu državnog suda i tužilaštva.
Rok za njegovo provođenje počeo je da teče u srijedu, kada je odluka objavljena u Službenom glasniku RS. Evo šta za RSE o tome kažu u Kancelariji visokog predstavnika.
„RS ne može imati referendum o kompetencijama koje nisu na njenom nivou. U skladu sa Dejtonom, ove pravosudne kompetencije su uvijek pripadale državi. Stoga pošto su zaključci Narodne skupštine RS i odluka o referendumu direktno protiv Dejtonskog mirovnog sporazuma, međunarodna zajednica od RS očekuje da se zaključci Narodne skupštine povuku“, poručuje Mario Brkić, portparol OHR-a.
Odluka o raspisivanju referenduma o radu državnog suda i tužilaštva uznemirila je duhove u Bosni i Hercegovini i ionako napetu političku situaciju dovela do usijanja. Reakcije političkih krugova objedinjene su u Deklaraciji koju je usvojio Parlament Federacije BiH.
U tom dokumentu se poziva visoki predstavnik da otkloni ili da poništi sve odluke koje na bilo koji način predstavljaju atak na Dejtonski sporazum.
„Odlučno odbacujemo entitetsko osporavanje državnog suda i tužilaštva, jer državne institucije koje su uspostavljene na osnovu Ustava i zakona BiH kao neizostavni dio nezavisnog i nepristrasnog pravosudnog sistema BiH ne može osporavati nijedan entitet“, kazao je predsjedavajući Doma Denis Zvizdić.
"Sijeku granu na kojoj sjede"
Za razliku od političara u Federaciji, opozicija u Republici Srpskoj ocjenjuje kako bi upotreba bonskih ovlasti visokog predstavnika u slučaju referenduma izazvala nove političke posljedice. Zoran Đerić, visoki funkcioner PDP-a, i Dragan Čavić, lider Demokratske partije:
„Ljudi iz SNSD-a bi najradije, čini mi se, sada da im izlazna varijanta bude da visoki predstavnik nametne odluku o zabrani provođenja referenduma.“
„I svako dalje intervenisanje u ovoj zemlji samo bi proizvelo nove političke posljedice na kojima bi se hranila ova ista politička oligarhija narednih godinu dana.“
Neustavna i antidejtonska odluka Skupštine Republike Srpske da raspiše referendum za pravnog stručnjaka Kasima Trnku nema pravno dejstvo i zbog činjenice da dobijeni stav građana nije obavezujući već savjetodavni.
Uprkos tome, Trnka ocjenjuje kako je na potezu međunarodna zajednica. Upozorenja koja su do sada odaslali nisu dovoljna, jer se održavanju referenduma ne protivi Rusija, koja je članica Vijeća za provođenje mira u BiH.
„Trebalo bi inisitirati na tome da i Rusija i Amerika i Evropa kažu da je Bosni i Hercegovini i zapadnom Balkanu mjesto u EU, ali i u NATO paktu. Time bi, ustvari, otvorili jedan drugi proces“, kaže Trnka.
Ivan Šijaković, profesor na banjalučkom Pravnom fakultetu, smatra da referendum o radu Suda i Tužilaštva BiH neće biti proveden. On kaže kako su građani zabavljeni egzistencijalnim pitanjima i da nisu zainteresovani za političke teme.
Zbog toga će, prema njegovim riječima, vlasti u Republici Srpskoj odugovlačiti sa njegovim održavanjem priželjkujući da visoki predstavnik u BiH suspenduje odluku o raspisivanju referenduma.
„To može koristiti samo da se razviju neke rasprave da ste odlučni i da imate dovoljno hrabrosti, da ste jak igrač i jednostavno kažete:’Idem na referendum’, kao što su to ranije neki koristili“, zaključuje Šijaković.
Zijad Bećirović, direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije iz Ljubljane, za RSE kaže da vlasti u Republici Srpskoj referendum ne organizuju zbog rada Suda i Tužilaštva BiH, već da je cilj da se onemogući ili prolongira ulazak BiH u NATO savez.
U njegovom ostvarivanju, prema riječima Bećirovića, tom bh. entitetu podršku daju Srbija i Rusija.
„Poigravaju se, sijeku granu na kojoj sjede, a to je budućnost svoje države, odnosno Srbije prije svega kad se radi o predsjedniku Tadiću, a Dodik time dovodi u pitanje i neizvjesnost samog postojanja entiteta RS, jer svi ti potezi ustvari su nepoštivanje i rušenje Dejtonskog sporazuma, na koji se on tako vrlo često poziva kao na jedan sveti dokument, a ustvari najviše radi na njegovoj razgradnji. A razgradnja Dejtonskog sporazuma je samim tim i negiranje, odnosno destrukcija i RS kao entiteta u okviru BiH, predviđenim međunarodnim sporazumom koji je potpisan u Dejtonu“, ocjenjuje Bećirović.