Podrška građana BiH pridruživanju EU posljednjih godina značajno je povećana, a prema posljednjim istraživanjima Gallup instituta u Bruxellesu i Evropskog fonda za Balkan, gotovo 70 posto smatra da će ulazak u Uniju biti dobra stvar za zemlju.
U posljednje dvije godine povjerenje Bosanaca i Hercegovaca u EU poraslo je za 20 posto, a naročito je podrška porasla u RS - sa tek nešto više od 30 posto na gotovo 60 u 2010. godini, kaže Andžej Pirka, programski direktor Gallupa.
„U BiH 69 posto građana smatra da su evropske integracije dobre za BiH. Istraživanje je pokazalo da ljudi očekuju da će ulaskom ili približavanjem zemlje EU imati brojne pogodnosti, poput slobodnog putovanja, ali i vladavinu pravu, veću sigurnost i političku stabilnost u zemlji. To su odgovori na koje smo naišli kod ljudi širom BiH,“ navodi Pirka.
Pirka vjeruje da su države Zapadnog Balkana, nakon dugog razdoblja uzaludnog čekanja signala iz Bruxellesa da će biti približavanja Evropskoj uniji, 2009. i 2010. napokon dobile i konkretne rezulate.
To je bila liberalizacija viznog režima 2009. za Crnu Goru, Makedoniju i Srbiju, a ove godine i za BiH, kaže programski direktor Gallupa.
„Mislim da je vizna liberalizacija dala taj pozitivni impuls koji su građani protumačili i vidjeli kao određeni napredak koji je učinjen, ali i pozitivan feedback iz EU koji garantuje više slobode bh. građanima. Takođe, možete primijetiti da su građani mnogo optimističniji kada je u pitanju moguća godina pridruženja. 2009. smatrali su da će BiH postati članicom 2022., a ove godine građani smatraju da bi se BiH mogla priključiti EU 2018., što je mnogo optimističnije,“ kaže Pirka.
Liberalizacija viza tek početak
Europtimizam u BiH nije slučajan jer su građani napokon shvatli da su koristi od EU mjerljive i vrlo konkretne, za razliku od jeftinog politikanstva kojim se bave domaći političari, ističe predsjednik NVO ACIPS Sanel Huskić. Liberalizacija viznog režima je tek početak, dodaje Huskić.
„Možemo očekivati da će u naredne četiri godine građani ove zemlje zahtijevati više konkretnih mjera približavanja EU, znači bolji obrazovni sistem, više puteva, bolji standardi zaštite radnika na poslu. Znači građani će tražiti sigurno više konkretnih rezultata u tom procesu pridruživanja,“ rekao je Huskić.
Na ulicama Sarajeva i Banje Luke bilježimo mišljenja građana, a među njima su oni koji smatraju da bi članstvo u EU Bosnu i Hercegovinu napravilo pravom državom, i euroskeptici nezadovoljni onim što Evropa nudi:
„Vjerovatno će se promijeniti zakoni i ustav i mi ćemo imati pravu državu, ne državu koja nije država.“
„Obavezno. Ali s ovakvom vladom sumnjam. Pa raščistiće prvo korupciju, drugo neznanje, nerad - ako doživimo to.“
„Ja mislim da će se dosta toga riješiti - da se više kutarišemo ovih glupih stvari oko granica itd.“
„Želim. Imaćemo vjerovatno više novca, a možemo se možda malo bolje razvijati.“
„Šta će nam EU? Gubimo! Tako da jednostavno EU nam ne treba.“
„Ja ne želim nigdje - ni u NATO ni u EU, nigdje. Zato što su mi ubili sina - NATO avijacija.“
„U EU neće biti lako, ali jednom kad prihvatimo te standarde, biće nam bolje sigurno, a posebno za mlade.“
Razumljivo je da u ovakvoj situaciji u BiH građani više vjeruju evropskim nego domaćim institucijama i političarima, pa je logično da i raste podrška ulasku zemlje u EU, smatra Vehid Šehić, član Igmanske inicijative, organizacije koja se bori protiv euroskepticizma u regionu.
„To ne treba nikog posebno da iznenađuje, ali treba nas da brine, jer ako bi se napravilo ispitivanje javnog mnijenja u BiH koliko vjeruju domaćim vlastima, tada bismo dobili katastrofalne podatke. Ljudski i prirodno je da ljudi u nešto vjeruju i vjeruju sada više u EU, jer se smatra da bi tada ubrzano krenuli reformski procesi u BiH,“ ocjenjuje Šehić.
Zanimljivo je da građani BiH različito gledaju na zemlje koji su najveći zagovornici, odnosno protivnici ulasku BiH u EU. U RS smatraju da BiH najveću podršku ima u Grčkoj, dok u drugom dijelu zemlje kao najveće evropske prijatelje vide Austrijance, a Slovenija i za jedne i za druge rada je BiH vidjeti u EU. Istovremeno, bh. građani Njemačku, Francusku, Veliku Britaniju i Holandiju vide kao zemlje zagovornice da BiH treba ostati tačno tamo gdje jeste - na brdovitom Balkanu.
U posljednje dvije godine povjerenje Bosanaca i Hercegovaca u EU poraslo je za 20 posto, a naročito je podrška porasla u RS - sa tek nešto više od 30 posto na gotovo 60 u 2010. godini, kaže Andžej Pirka, programski direktor Gallupa.
„U BiH 69 posto građana smatra da su evropske integracije dobre za BiH. Istraživanje je pokazalo da ljudi očekuju da će ulaskom ili približavanjem zemlje EU imati brojne pogodnosti, poput slobodnog putovanja, ali i vladavinu pravu, veću sigurnost i političku stabilnost u zemlji. To su odgovori na koje smo naišli kod ljudi širom BiH,“ navodi Pirka.
Pirka vjeruje da su države Zapadnog Balkana, nakon dugog razdoblja uzaludnog čekanja signala iz Bruxellesa da će biti približavanja Evropskoj uniji, 2009. i 2010. napokon dobile i konkretne rezulate.
To je bila liberalizacija viznog režima 2009. za Crnu Goru, Makedoniju i Srbiju, a ove godine i za BiH, kaže programski direktor Gallupa.
„Mislim da je vizna liberalizacija dala taj pozitivni impuls koji su građani protumačili i vidjeli kao određeni napredak koji je učinjen, ali i pozitivan feedback iz EU koji garantuje više slobode bh. građanima. Takođe, možete primijetiti da su građani mnogo optimističniji kada je u pitanju moguća godina pridruženja. 2009. smatrali su da će BiH postati članicom 2022., a ove godine građani smatraju da bi se BiH mogla priključiti EU 2018., što je mnogo optimističnije,“ kaže Pirka.
Liberalizacija viza tek početak
Europtimizam u BiH nije slučajan jer su građani napokon shvatli da su koristi od EU mjerljive i vrlo konkretne, za razliku od jeftinog politikanstva kojim se bave domaći političari, ističe predsjednik NVO ACIPS Sanel Huskić. Liberalizacija viznog režima je tek početak, dodaje Huskić.
„Možemo očekivati da će u naredne četiri godine građani ove zemlje zahtijevati više konkretnih mjera približavanja EU, znači bolji obrazovni sistem, više puteva, bolji standardi zaštite radnika na poslu. Znači građani će tražiti sigurno više konkretnih rezultata u tom procesu pridruživanja,“ rekao je Huskić.
Na ulicama Sarajeva i Banje Luke bilježimo mišljenja građana, a među njima su oni koji smatraju da bi članstvo u EU Bosnu i Hercegovinu napravilo pravom državom, i euroskeptici nezadovoljni onim što Evropa nudi:
„Vjerovatno će se promijeniti zakoni i ustav i mi ćemo imati pravu državu, ne državu koja nije država.“
„Obavezno. Ali s ovakvom vladom sumnjam. Pa raščistiće prvo korupciju, drugo neznanje, nerad - ako doživimo to.“
„Ja mislim da će se dosta toga riješiti - da se više kutarišemo ovih glupih stvari oko granica itd.“
„Želim. Imaćemo vjerovatno više novca, a možemo se možda malo bolje razvijati.“
„Šta će nam EU? Gubimo! Tako da jednostavno EU nam ne treba.“
„Ja ne želim nigdje - ni u NATO ni u EU, nigdje. Zato što su mi ubili sina - NATO avijacija.“
„U EU neće biti lako, ali jednom kad prihvatimo te standarde, biće nam bolje sigurno, a posebno za mlade.“
Razumljivo je da u ovakvoj situaciji u BiH građani više vjeruju evropskim nego domaćim institucijama i političarima, pa je logično da i raste podrška ulasku zemlje u EU, smatra Vehid Šehić, član Igmanske inicijative, organizacije koja se bori protiv euroskepticizma u regionu.
Ljudski i prirodno je da ljudi u nešto vjeruju i vjeruju sada više u EU, jer se smatra da bi tada ubrzano krenuli reformski procesi u BiH, kaže Vehid Šehić.
„To ne treba nikog posebno da iznenađuje, ali treba nas da brine, jer ako bi se napravilo ispitivanje javnog mnijenja u BiH koliko vjeruju domaćim vlastima, tada bismo dobili katastrofalne podatke. Ljudski i prirodno je da ljudi u nešto vjeruju i vjeruju sada više u EU, jer se smatra da bi tada ubrzano krenuli reformski procesi u BiH,“ ocjenjuje Šehić.
Zanimljivo je da građani BiH različito gledaju na zemlje koji su najveći zagovornici, odnosno protivnici ulasku BiH u EU. U RS smatraju da BiH najveću podršku ima u Grčkoj, dok u drugom dijelu zemlje kao najveće evropske prijatelje vide Austrijance, a Slovenija i za jedne i za druge rada je BiH vidjeti u EU. Istovremeno, bh. građani Njemačku, Francusku, Veliku Britaniju i Holandiju vide kao zemlje zagovornice da BiH treba ostati tačno tamo gdje jeste - na brdovitom Balkanu.