Jedna od novina u reformi zdravstva u Kantonu Sarajevo je ukidanje školskih dispanzera. Djecu u uzrastu od šest do 14 godina liječit će doktori porodične medicine. Tako je navedeno u Planu restruktuiranja zdravstvene djelatnosti i reorganizacije zdravstvenih ustanova u Kantonu Sarajevo (KS).
Postoji bojazan da će se tako stvoriti nervoza u čekaonicama, te da će biti pojačan pritisak na doktore porodične medicine.
U resornom ministarstvu, pak, kažu da u tome ne vide problem i navode da je riječ o usklađivanju sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti iz 2010. godine.
„Prvobitno je i bilo zamišljeno da uspostavom timova porodične medicine ova populacija bude tu i zdravstveno zbrinuta. Međutim, tada su se pobunile pedijatrijske službe, smatrajući da porodična medicina nije u stanju tretirati tu populaciju. Obavili smo puno konsultacija i sa ljekarima iz porodične medicine, sa željom da ne ostavimo ovu populaciju zdravstveno nezbrinutu, a dobili smo uvjeravanja da su timovi porodične medicine za to educirani“, obrazložila je ministrica zdravstva KS Zilha Ademaj poslanicima Skupštine Kantona Sarajevo.
Roditelji strahuju kako će u praksi to izgledati, jer će u istoj čekaonici sjediti i penzioneri i djeca.
„Naravno da se plašim, jer mislim da ne postoje kapaciteti koji bi osigurali red - da se zna kada će ko prije doći na pregled. Starci, kao i djeca imaju prednost. Pa se pitam kako bi to u čekaonici izgledalo. I sada su na Pedijatriji bolesna i zdrava djeca u istoj čekaonici, a kako će se oni odvojiti u ambulantama porodične medicine“, pita se majka sedmogodišnjaka iz Sarajeva Amina Čorbo Zećo.
U resornom ministarstvu, pa i u javnoj ustanovi "Domovi zdravlja" Kantona Sarajevo tvrde da nema razloga za brigu, jer će sve biti dobro organizovano.
„Tehnički uslovi, onako kako je predviđeno reformom, sigurno će se stvoriti i za malu djecu. Dnevni prosjek pregleda djece u školskim dispanzerima je oko 50 do 60, a ukoliko se to rasporedi po lokalitetima to će biti četiri do pet pregleda djece od strane ljekara porodične medicine, tako da to dijete sigurno neće čekati. Tehnički ćemo organizovati tako da bude odvojen dio za djecu“, objašnjava Fuad Husić, direktor javne ustanove "Domovi zdravlja".
Sve ovo je usklađivanje sa postojećim Zakonom o zdravstenoj zaštiti iz 2010. godine i zato se ne može nazvati reformom, kaže predsjednik Ljekarske komore KS Fahrudin Kulenović. Taj Zakon ukida školsku medicinu.
„Šest godina taj Zakon živi i jako je loš. Mi smo sada pred jednom delikatnom situacijom da poštujemo Zakon, a trebalo bi ga mjenjati. Zakon ima niz loših postavki, a najgora od njih je ukidanje školske medicine. U međuvremenu su ukinuli i specijalizaciju školske medicine“, kaže Kulenović.
To se odrazilo i na broj doktora, kaže Enisa Mulalić, predsjednica Udruženja pedijatara KS, koja tvrdi da će se sa sličnim problemom suočiti i pedijatri.
„Školska djeca do sada su se liječila u školskim dispanzerima u kojima rade specijalisti školske medicine, kojih trenutno na Kantonu ima osam. Od juna će ih biti šest, jer dvije kolegice odlaze u mirovinu“, kaže Mulalić.
Zbog toga što nema podmlađivanja kadra, ali i zbog ne tako dobrog stanja u zdravstvu, Fahrudin Kulenović iz Ljekarske komore KS upozorava:
„Ako uopšte postoje manje ili više važne populacione grupe u narodu, onda je školski uzrast najvažnija populaciona grupa stanovništva. Oni su sutra ljudi koji grade zemlju i o njihovom zdravlju se mora voditi računa“, poručuje Kulenović.