Ko ko zna koji put doživljavam razočarenje, jer kao država nismo spremni i nemamo alternativnih rješenja nizašta, pa evo ni za plin, kaže Jasmin iz Sarajeva, komentirajući probleme u snabdijevanju plinom s kojima se suočava Bosna i Hercegovina (BiH) od ponedjeljka, 1. novembra.

Dostava plina u BiH prekinuta je 1. novembra, oko tri sata ujutro, zbog kvara na transportnoj trasi plina u Bugarskoj.

Potrošači u Federaciji BiH obaviješteni su, potom, iz kompanije “Energoinvest”, koja je ovlašteni dobavljač plina za taj enitet, da će doći do pada pritiska u sistemu, te da racionaliziraju potrošnju i po mogućnosti koriste alternativne izvore energije.

Pročitajte i ovo: Iz Sarajevogasa mole za racionalizaciju potrošnje zbog kvara u Bugarskoj

Žrtve građani

Jasmin iz Sarajeva ocjenjuje da su građani i ovaj put jedine žrtve nedostatka strateškog planiranja.

“Uvijek se dovodimo u situaciju da zavisimo od samo jednog dobavljača i kad se desi problem ‘izvisimo’. To je posljedica toga što nema nikakvog planiranja, strategije i organizacije u svim segmentima, pa ni u tome. Dijete mi ide u vrtić i ja trebam sada razmišljati hoće li imati grijanje ili ne”, kaže on.

Zbog krize u snabdijevanju plinom, u Vladi Federacije BiH je, 1. novembra poslijepodne, održan hitni sastanak, a ishod je dogovor o pozajmici plina iz Srbije.

To bi, kako je navedeno, trebalo biti interventno, prelazno rješenje do saniranja kvara na plinovodu u Bugarskoj.

Nakon što je iz Srbije u BiH 1. novembra pristiglo 300.000 kubika plina, očekuje se nova pozajmica plina kojeg je Srbija uvezla iz Mađarske.

Očekuje se skora normalizacija u snabdijevanju

Edis Baković, direktor javnog preduzeća "Sarajevogas", koji je glavni distributer plina za Kanton Sarajevo, jednog od deset kantona koji ima najveći broj potrošača plina u Federaciji BiH potvrdio je za RSE kako se uskoro očekuje normalizacija u snabdijevanju plina.

Baković je kazao da su u utorak, 2. novembra, svi potrošači u Kantonu Sarajevo uredno snabdjeveni plinom, izuzev dijela velike industrije, te toplana kao najvećih potrošača, koje kao alternativu koriste tečno gorivo.

“Domaćinstva imaju plin, kao i mala privreda, škole i vrtići. Plin koji smo dobili iz Srbije za danas (2. novembar) nam je dovoljan, ali smo u pregovorima da se osiguraju novih 300 hiljada kubika za srijedu”, istaknuo je.

Baković, također, očekuje da bi u srijedu, 3. novembra, trebao biti otklonjen kvar u Bugarskoj, te da će situacija biti normalizirana.

Pročitajte i ovo: 'BiH i Srbija neće ostati bez gasa u slučaju prestanka isporuka iz Rusije'

Nema alternativnog plinovoda ni rezervi

Baković upozorava da ovakava situacija predstavlja upozorenje predstavnicima vlasti, s obzirom na to da BiH nema alternativni način snabdijevanja, niti ima rezerve plina.

“Moramo pod hitno razmišljati o skladištu prirodnog plina. Sve zemlje u u regiji imaju skladišta i rezervne kapacitete. Mi imamo dva prirodna napuštena rudnika soli na području Tuzlanskog kantona i oni su idealni za to, ali ih nažalost ne koristimo. Niko ne reaguje po tom pitanju”, istaknuo je Baković.

Pročitajte i ovo: Tuzla neće skladište plina

BiH se snabdijeva plinom putem Turskog toka koji se proteže od Rusije do Turske preko Crnog mora, ima kapacitet od 31,5 milijardi kubnih metara plina godišnje.

U bh. entitetu Republika Srpska (RS) isporuka plina putem ovog toka počela je početkom januara, a u Federaciji BiH od aprila ove godine.

Ruski plin, BiH je do tada dobijala plinovodom koji je išao preko Ukrajine i Mađarske, odakle je dalje transportovan u Srbiju, a u BiH je ulazio na jedinom ulaznom terminalu za BiH u mjestu Šepak kod Zvornika, na istočnoj granici između BiH i Srbije.

Zbog promjene rute, Uprava kompanije “BH-Gas”, javne kompanije zadužene za proizvodnju i transport plina, čiji je osnivač Vlada Federacije BiH, podnijela je 5. aprila krivične prijave Federalnoj upravi policije (FUP) protiv odgovornih u kompaniji “Energoinvest”

Iz “BH gasa” tada su naveli da je “Energoinvest” jednostrano raskinuo važeći ugovor o transportu plina sa mađarskim dobavljačem kompanijom FGSZ, koji je na snazi do 2023. godine, zbog čega će na ime ugovorne klauzule morati da se isplati odšteta u iznosu većem od 20 miliona dolara.

Bivši dugogodišnji direktor BH-Gasa i donedavni savjetnik u upravi te kompanije Almir Bečarević ocjenjuje za RSE da je promjena plinovoda uzrok trenutne krize u snabdijevanju, te najavljuje i da će cijena plina u idućoj godini porasti za 25 do 40 posto.

“Godinu dana upozoravam da je ‘Turski tok’ mačak u vreći, odnosno jedan pravac snabdijevanja i jedna izvor plina. Dakle, samo ruski i ničiji drugi. Apsurdna je situacija da imamo ovo dešavanje na tek izrađenom plinovodu ‘Turski tok’, jer smo se 40 godina snabdijevali preko Ukrajine, Mađarske i Srbije i nikada nije bilo problema”, ističe Bečarević, te procjenjuje da će cijena plina u idućoj godini rasti.

• BiH od 1. aprila gas dobija putem “Turskog toka”

Ministar energije, rudarstva i industrije Federacije BiH Nermin Džindić nije odgovorio na upit RSE za razgovor o problemima sa snabdijevanjem. Za razgovor, također, nije bila dostupna ni direktorica kompanije “Energoinvest” Bisera Hadžialjević.

Podsjećamo, Hadžialjević je u izjavi za RSE u aprilu ove godine navela, među ostalim, kako se pristalo na novi zahtjev ruskog isporučitelja, jer je Gasprom obustavio isporuku gasa za BiH putem Ukrajinsko-mađarskog gasovoda i transport prebacio na Turski tok.

Pročitajte i ovo: Prelaskom na Turski tok niže cijene gasa za BiH, tvrdi Energoinvest

'Turski tok ne funkcioniše, a s Mađarima se posvađali'

Kao jedno od strateških opredjeljenja Vlade Federacije BiH prije više od godinu dana najavljen je i projekt “Južna interkonekcija“, vrijedan 196 miliona konvertibilnih maraka (oko 100 miliona eura).

Ovim projektom predviđa se izgradnja plinovoda u dužini od 180 kilometara, od čega 160 kilometara prolazi kroz BiH, a trebao bi povezati trenutni transportni plinovod BiH sa hrvatskim sistemom plinovda na potezu Zagvozd–Imotski-Posušje–Novi Travnik, sa odvojkom za Mostar.

'Južna interkonekcija' bez nepretka

Sanela Klarić, zastupnica Naše stranke u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH i članica parlamentranog Odbora za energetiku, podsjeća kako je još prošle godine Parlamentu FBiH odobrena izgradnja “Južne interkonekcije”, ali da do danas ništa nije urađeno.

“Praktično smo izgubili godinu dana i nismo počeli uopće da radimo pripremnu dokumentaciju, a kamoli da se kreće sa izgradnjom. To je trebao biti drugi ulaz plina u BiH i da u ovakvim situacijama, kada ‘Turski tok’ ne funkcionira da imamo plin preko druge veze”, ističe ona.

Problemi sa snabdijevanjem plinom, kako kaže, ne predstavljaju iznenađenje, je prelazak na “Turski tok” bio riskantan.

“Na ‘Turski tok’ se prelazilo u vrijeme pandemije kad se na globalnom tržištu dešavaju velike promjene i kad se praktično sve države pokušavaju zaštiti od situacija koje je teško kontrolisati. I evo sad smo u toj situaciju gdje se pokazalo da je katastrofalan menadžment Vlade FBiH i ministra Džindića doveo građane u veliki rizik, jer praktično ‘Turski tok’, za koji su nam obećali da će biti jefitniji, ne funkcioniše. Također, smo se ‘posvađali’ sa Mađarima jer smo im otkazali ugovor na vrlo neprofesinalan način. Tako da mi ne možemo zvati Mađare i zamoliti ih da premostimo ovu situaciju dok se to ne popravi”, ističe Klarić.

Pročitajte i ovo: Predstavljen novi bh. gasovod 'Južna interkonekcija'

I zamjenik predsjednika Odbora za energetiku Parlamenta Federacije BiH Miralem Galijašević (Stranka demokratske akcije) ocjenjuje da postojeća kriza treba otvoriti dijalog između Parlamenta i Vlade tog entiteta kojeg do sada nije bilo.

Galijašević naglašava da Parlament FBiH nije imao ni informacije ni o promjeni plinovoda, odnosno prelasku na “Turski tok”. Ocjenjuje da se Federacija BiH prepustila stihiji, umjesto da se intenzivno radilo na realizaciji “Južne interkonekcije” kako bi se postigla energetska nezavisnost.

“Ne vidim razloga zašto se na tome nije radilo i svi su odgovorni. Za energetsku stabilnost zadužena je Vlada FBiH, a pokazali smo da nismo oni koji razmišljaju strateški i da se nismo osigurali rezervama kako to rade susjedne zemlje. Postavlja se pitanje hićemo li išta naučiti iz ove krize”, naglašava on.

Republika Srpska ima alternativu

U drugom BH entitetu, Republici Srpskoj (RS) isporuka plina putem Turskog toka počela je 1. januara ove godine.

Ljubo Glamočić, direktor kompanije “Gas Res” koja je ovlašteni distributer plina za RS, u izjavi za RSE kaže da ne očekuje veće probleme zbog prestanka dostave plina, s obzirom na to da postoje alternativna rješenja.

“S obzirom na to da je RS manji potrošač, mi smo uspjeli da nekako amortizujemo cijelu situaciju i sa našim potrošačima - prvenstveno sa preduzećem ‘Alumina’ - obezbijedimo neophodnu količinu gasa, još u ranijim razgovorima i kontaktima sa ‘Srbijagasom’. Tako da neku minimalnu količinu ‘Alumina’ ima za topli rad i da ne mora da zaustavlja postrojenja i da se ne plašimo od bilo kakvih neželjenih posljedica odnosno havarija”, naveo je Glamočić za RSE.

U Republici Srpskoj 16. marta ove godine potpisan je i ugovor o plinofikaciji ovog entiteta "Nova istočna interkonekcija Republike Srpske/BiH i Republike Srbije" koji su potpisali predstavnici Srbijagasa i javnog preduzeća Gas-Res iz Republike Srpske.

Kako je tada saopćeno, osnovni cilj Sporazuma jeste priključenje Republike Srpske i BiH na plinovodni transportni sistem u Republici Srbiji, kao i na projekat „Balkanski tok“.

Pročitajte i ovo: Republika Srpska mijenja zakon za nove ruske investicije u gasu

BiH bez zakona o plinu

BiH nema zakon o plinu i električnoj energiji na državnom nivou kojim bi se ova oblast uredila. Donošenje zakona ne dozvoljava Republika Srpska, ocjenjujući kako se njime nadležnosti entiteta prenose na državu.

Na ovo su upozorili i iz Energetske zajednice koja je 17. januara uvela sankcije BiH zbog nepoštovanja Drugog energetskog paketa u sektoru plina, Direktive o sumporu i gorivima, kao i Trećeg energetskog paketa za električnu energiju i plin.

• Energetska zajednica uvela sankcije BiH

Plinovod "Turski tok" dio je dugoročne ambicije Rusije da na minimum svede transport plina kroz Ukrajinu izgradnjom alternativnih pravaca kao što su, pored Turskog toka i Sjeverni tok 1 i 2.

Ruski projekat - plinovod “Turski tok” godišnje bi trebalo da transportuje 31,5 milijardi kubnih metara plina iz Rusije koji proizvodi ruski energetski gigant Gasprom. Polovina od toga, 15,75 milijardi, rezervirana je za potrebe Turske, dok će druga polovina ići dalje ka južnoj i centralnoj Evropi, između ostalog kroz Bugarsku, Srbiju i Mađarsku.

Tihi hod 'Turskog toka' kroz Srbiju