Danas stupa na snagu prilagođeni Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između Evropske unije i BiH, a proizvođači hrane u BiH upozoravaju da će zbog toga imati velike štete, te da čak proizvodnja hrane u državi dolazi u pitanje. Za to krive izvršnu i zakonodavnu vlast koja ništa nije uradila da zaštiti domaću proizvodnju.
Prilagođeni okvir Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između BiH i Evropske unije (EU) podrazumijeva utvrđivanje odnosa trgovinske razmjene poljoprivrednih proizvoda između BiH i članica EU. Praktično trgovinu robama bez carina.
Iako suštinski prilagođen Sporazum znači i povećanje izvoznih kvota bh. poljoprivrednih proizvoda u zemlje EU, domaći poljoprivrednici su zabrinuti, jer bh. vlasti nisu adekvatnim subvencijama i uvođenjem 'plavog' dizela omogućili da domaći proizvodi budu konkurentni.
Vladimir Usorac predsjednik Udruženje poljoprivrednih proizvođača-mljekara Republike Srpske podsjeća da ni dosadašnji poljoprivredni poticaji nisu redovno isplaćivani, te ocjenjuje da će se dobar dio domaće proizvodnje ugasiti.
"Evropska unija svojim proizvođačima daje jednokratne pomoći, tako da je u protekle tri godine samo mljekarima podijeljeno 1,2 milijarde eura jednokratne pomoći pored redovnih podsticaja, a našim poljoprivrednicima po godinu dana kasne redovni podsticaji iako su simbolični u odnosu na evropske. I kako da tako finansijski iscrpljeni konkurišemo evropskim proizvodima?", pita Usorac.
Usorac ocjenjuje da će se dobar dio domaće proizvodnje ugasiti
Entitetski premijeri Željka Cvijanović i Fadil Novalić izjavili su nakon posljednjeg sastanka da entitetske vlade nemaju još plan kako ublažiti štetu.
"Štete će evidentno biti, a od entitetskih vlada se očekuje da urade svoj dio posla. Meni je žao što ranije nismo dobili analizu Svjetske banke o učincima Sporazuma i što nismo definisali šta je to pomoć", kaže Cvijanović.
"Nema sumnje da moramo naći odgovor na ovo pitanje. Priznajem Vlada do sada odgovor nema, ali ministarstvo poljoprivrede radi na tome i dostaviće nam prijedloge u martu ove godine", izjavio je Novalić.
Usorac podsjeća da su poljoprivrednici u nekoliko navrata, čak i protestima, pokušavali da se izbore da dobiju samo ono što se u drugim zemljama podrazumijeva, poput podsticaja 'plavog dizela' i slično, no vlasti su se oglušile o te zahtjeve.
"Njemačka i druge zemlje EU već 80 godina koriste 'plavi dizel', odnosno naftu bez akciza i putarina, a nama naplaćuju sve to iako tom naftom oremo njive. Jednom to opstruišu Hrvati, drugi put Srbi, treći Bošnjaci, uglavnom oni se dogovore da dogovora nema a od nas uzimaju pare", objašnjava Usorac.
Mehmed Nikšić iz udruženja mljekara FBiH kaže da se jedino udruženi poljoprivrednici mogu izboriti sa nagomilanim problemima.
"Svaka politička stranka kad dođe na vlast napravi nekoliko svojih udruženja, u prvi plan stave ljude koji se čak i ne bave poljoprivrednom proizvodnjom, dijele im podsticaje, a nas razjedinjuju. Naša je krivica što nismo preuzeli odgovornost, udružili se i jakim pritiskom mijenjali stvari. Ima nas dovoljno da napravimo socijalni bunt. Jedino udruženi možemo natjerati vlast da mijenja odnos prema poljoprivrednicima", poručuje Nikšić.
Stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju značajno je za BiH jer se tim sporazumom potvrđuje državi potpisnici status pridruženog člana i status potencijalnog kandidata za članstvo u Evropskoj uniji.