Bh. poljoprivrednici suočavaju se s brojnim problemima u nastojanju da poljoprivredno-prehrambene proizvode ponude tržištu zemalja Europske unije. Između ostalog, to su uslovi i standardi koje proizvođači hrane moraju ispuniti kako bi dobili 'zeleno svjetlo' za izvoz na evropsko tržište. Situaciju komplikuje uslov koji je EU postavila Bosni i Hercegovini na putu do kandidatskog statusa, a to je prilagodba Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju koji bi uvažio činjenicu da je nakon njegovog potpisivanja Hrvatska postala članica Europske unije. To znači da i toj zemlji treba omogućiti iste uslove za izvoz u BiH poljopivredno-prehrambenih proizvoda, kao i ostalim članicama EU.
Senad Hećimović, vlasnik kompostare iz Gradačca, već dugi niz godina se veoma uspješno bavi proizvodnjom gljiva. Jedan je od domaćih poljoprivrednika najzaslužnijih što je na našem tržištu zastupljena isključivo domaća gljiva i što nema potrebe za njenim uvozom. No, kada proizvod treba sačuvati, bilo metodom sušenja, bilo konzerviranjem, tada nastaju problemi. Nedostatak novca, prije svega zbog slabe podrške države, ne dozvoljava bh. proizvođačima da u segmentu infrastrukture odgovore pojedinim zahtjevima. Upravo zbog toga, proizvodnju niti mogu, niti smiju povećavati, jer nema uvjeta za izvoz na bilo koje tržište van granica Bosne i Hercegovine.
„Mi bismo inače trebali prvo da zadovoljimo domaće tržište proizvodnjom hrane, a tek nakon toga da se pojavimo i u izvozu naših proizvoda. Međutim, da bismo to napravili, moramo prije svega imati kvalitetan ambijent, moramo imati kvalitetna novčana sredstva. Mi imamo neke komparativne prednosti što možemo svježim šampinjonima da konkurišemo uvozu tog proizvoda, jer taj proizvod ima kratak rok trajanja“, objašnjava Senad Hećimović.
Veliki poljoprivredni potencijal i dobar rejting svojih proizvoda, ne samo u BiH već i u zemljama okruženja, ima i Poljoprivredna zadruga 'Povrtlarstvo' iz Bijeljine, koja je samo u prošloj godini u Hrvatsku i Sloveniju izvezla povrća blizu tisuću tona. No, slaba podrška države u istom segmentu kao i kod proizvođača gljiva, koči njihov dalji razvoj i slabi konkurentnost na europskom tržištu.
„Vrlo je bitno da ovim poljoprivrednicima koji su preživjeli tranziciju, koji žele da žive isključivo od poljoprivrede, država mora naći načina da im pomogne. Ja te ljude većinom lično poznajem, Zadruga ima 162 kooperanta, a oni žele da žive od svog rada. Veoma je bitno da su sa kvalitetom robe u prošloj godini strani kupci bili zadovoljni, mada mi, kao proizvođači, nismo bili zadovoljni. Znači da ipak možemo da odgovorimo njihovom tržištu. Tržište je zaista otvoreno, otvorene su i mogućnosti. Trenutno mi imamo samo troškove transporta kao opterećenje. Treba imati kvalitet robe i cijenu – i nema nikakvih problema“, rekao je direktor Zadruge, Mićo Živić.
BiH ima fantastične uvjete za razvoj poljoprivrede, posebice u segmentu proizvodnje zdrave hrane i taj se potencijal mora iskoristiti, ali uz uvjete koje zahtijeva EU, smatra Nikola Lovrinović, predsjedavajući Zajedničke komisije za Europske integracije Parlamentarne skupštine BiH.
„Određeni uvjeti se moraju ispuniti i kad smo mi sami u pitanju, da izgradimo svoju poziciju u tom sustavu, kako ne bismo došli u situaciju da kod nas ništa ne funkcionira. Naše potrebe su u Europskoj uniji. Mi želimo bolje, mi želimo bolji sustav, mi želimo bolje uvjete života, a to je Europska unija. Valjda smo to svi zaključili. Nema smisla da Bosna i Hercegovina jedina nije do nedavno ni predala aplikaciju. Ja se nadam da će se taj proces od predaje aplikacije“
Institucije BiH morat će uozbiljiti svoj rad i više ga usmjeriti proizvođačima. Do sada su, kažu nam poljoprivrednici, institucije samo postavljale uvjete, ali adekvatnu pomoć nisu pružale. Uloga države je ovdje dvostruka jer s jedne strane mora poticati domaću poljoprivrednu proizvodnju, a s druge strane je kvalitetno promovirati i zaštititi na europskom tržištu. No, ključno je pitanje ima li BiH moć, prije svega financijsku, da kvalitetno odgovori na ova dva važna segmenta koji su jedni od uvjeta ulaska u EU.
„Svaki koraci u integracijama traže veće otvaranje tržišta. U isto vrijeme traže od svih poljoprivrednika, pa čak i prerađivača i države, da rade na podizanju svojih standarda, rade na kapacitetima. Sve košta i uopšte pristup tržištu Evropske unije u suštini je dostizanje standarda, investiranje, a kad kažem 'investiranje', treba puno para uložiti da bi se izišlo na tržište. Uistinu, pitanje je kako dalje u nastavku puta prema Evropskoj uniji – u isto vrijeme obezbijediti i korake naprijed, ali i zaštitu proizvodnji koje još nisu spremne za tu jednu veliku utakmicu, jedno veliko tržište, jedno sasvim drugačije uređenje“, kaže Dušan Nešković, pomoćnik ministra ekonomskih odnosa i vanjske trgovine BiH.
Bosna i Hercegovina ne može ispuniti uvjete Europske unije u zadanom terminu, smatra Nemanja Vasić iz Vanjskotrgovinske komore BiH. Puno je razloga sporosti i zaostajanja za europskim standardima, a jedan od ključnih je i nekorektnost, prije svega Hrvatske, koja u oštroj tržišnoj utakmici nanosi teške udarce bh. poljoprivrednoj proizvodnji. Jedino što BiH može trenutačno uraditi jeste prilagođavanje trgovinskog dijela sporazuma ostaviti kao posljednji uvjet pristupa EU.
„Vidi se da tu nema emocija, nema nikakve ljubavi, nema te namjere Hrvatske i ovih susjednih zemalja da nam pomognu prilikom ulaska u Evropsku uniju, već je to surova tržišna utakmica gdje se sve gazi. To je nešto gdje naši pregovarači moraju imati čvrst stav i reći NE. Ako Evropska unija želi da nas primi, ona će nas primiti i bez toga, a ako ne, mi nemamo šta da tražimo ni sa tim. A mi, ako uđemo u Evropsku uniju sa uništenom privredom, tek onda nećemo moći da izdržimo konkurenciju. Kad nismo izdržali samo dvije države, Srbiju i Hrvatsku, kako da izdržimo 27, 28 evropskih država?“, rekao je Vasić.
Teško razdoblje je pred Bosnom i Hercegovinom, posebice pred njenim proizvođačima u poljoprivredno-prehrambenoj industriji, velika bitka na tržištu koje ne prašta, u kojoj će predstavnici BiH igrati ključnu ulogu u pregovorima, a oni koji odlučuju o investicijama znati prepoznati da je Bosni i Hercegovini poljoprivreda ogromna šansa.
