Predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS) Milorad Dodik posjetio je Crnu Goru, gdje se 27. februara, od crnogorskih zvaničnika, sastao samo sa predsjednikom Skupštine Andrijom Mandićem.
Iz kabineta crnogorskog predsjednika Jakova Milatovića i iz Vlade Milojka Spajića su za Radio Slobodna Evropa saopštili da nemaju zvaničnih informacija o posjeti Dodika niti najava o susretima sa "bilo kojim" zvaničnicima.
Vaš browser nepodržava HTML5
Dodik u Podgorici predložio sporazum o specijalnim vezama
Zbog posjete Dodika, nekoliko stotina građana protestovalo je ispred Skupštine sa porukom "Mandiću i Dodiku moramo reći NE! Da je vječna Crna Gora. Da je vječna BiH".
Ulazeći u zgradu parlamenta okupljene je pozdravio sa tri prsta, na šta su građani zviždali i poručivali mu "fašisto".
Razvili su zastavu Bosne i Hercegovine a transparentom poručili "Putinovi poklisari nijesu dobrodošli".
Protest zbog posjete Dodika, Podgorica
Naime, Dodik, koji je pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije zbog secesionističkih pretenzija, u Crnu Goru dolazi nakon što se 21. februara sastao sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, četvrti put od početka invazije na Ukrajinu.
Dva dana ranije je imao sastanak i sa bjeloruskim predsjednikom Aleksandrom Lukašenkom, kojeg je Evropska unija sankcionisala zbog izbornih neregularnosti kojom vlada gotovo tri decenije.
Pročitajte i ovo: Dodik sa Putinom četvrti put od početka agresije na Ukrajinu, ovaj put u TatarstanuDodik: Srpski svet je fenomenalna ideja
Tokom zvanične posjete Podgorici Milorad Dodik je poručio da je "srpski svet" fenomenalna ideja.
"Niko protiv toga ne bi trebao da ima ništa. Pozivam sve Srbe da se posvete elementima našeg nacionalnog identiteta jer on nije usmjeren ni protiv koga", rekao je Dodik.
Protest ispred Skupštine u Podgorici. 27. februar 2024.
Termin "srpski svet" odnosi se na ideologiju objedinjavanja svih Srba gdje god žive. Nastao je uzoru na "ruski svet", koji je služio širenju kulture van Rusije, svuda gdje se govori ruski jezik. Tvorac ove ideje je bivši ministar odbrane Srbije Aleksandar Vulin sa kojim Dodik ima bliske veze.
Andrija Mandić i i Milorad Dodik u Hramu Srpske pravoslavne crkve (27. februar, Podgorica)
Tokom boravka u Podgorici, Dodik i Mandić su posjetili Hram Srpske pravoslavne crkve (SPC)
"Snaga SPC je ključna za identitet i opstanak srpskog naroda u Republici Srpskoj, Crnoj Gori i Srbiji", poručio je Dodik.
On je Mandiću dostavio i Predlog sporazuma "o specijalnim vezama u skladu sa Dejtonskim sporazumom" o čemu će Mandić, kako je rekao, pokrenuti dijalog.
Dodik je pojasnio da je u pitanju sporazum o saradnji u oblastima ekonomije, sporta, obrazovanja i kulture. Takav Sporazum je najavljivan još od 2010. godine kada je na vlasti u Crnoj Gori bila Demokratska partija socijalista Mila Đukanovića.
"Bivša vlast je ovo odbila", rekao je Mandić na konferenciji za medije.
Pročitajte i ovo: Veze Crne Gore i Republike Srpske zavisile od odnosa političkih lideraMandić je poručio mu je velika čast što je ugostio Dodika.
"Osim toga što sam predsjednik Skupštine, predsjednik sam Nove srpske demokratije. Nova srpska demokratija i Dodikov Savez nezavisnih socijaldemokrata su sestrinske stranke. To su prije svega srpske stranke - srpski narod RS podržava njih, a crnogorski nas", naveo je Mandić.
Pročitajte i ovo: Srpski zvaničnici iz regiona u 'čvrstom Vučićevom zagrljaju'Mandić, kao jedan od lidera proruskog Demokratskog fronta sa još dvije stranke osvojio vlast na izborima 2020, smijenivši DPS vladavinu, na čijem čelu je donedavno bio Milo Đukanović.
Na čelu je stranke čiji se programi i ideološki pogledi uveliko poklapaju sa Dodikovim - u Srebrenici nije počinjen genocid, Kosovo je dio Srbije i otklon od NATO saveza.
Za predsjednika Skupštine Crne Gore je izabran prošle godine.
Pročitajte i ovo: Putinov 'heroj' novi šef crnogorskog parlamentaDPS: Dodik došao da prenese Putinove poruke saveznicima u Crnoj Gori
Opozicione partije oštro su reagovale zbog Dodikovog dolaska.
"Dodik sa reputacijom predsjednika jednog entiteta u BiH kome su SAD uvele sankcije zbog korupcije i zlonamjernih aktivnosti u korist Rusije, dolazi sa zadatkom da prenese poruke Putina njegovim saveznicima u Crnoj Gori", ocijenili su iz opozicione DPS.
Poslanik DPS-a Abaz Dizdarević poručio je da Dodikova posjeta, koji nakon Rusije, Bjelorusije i Srbije dolazi u Crnu Goru, potvrđuje da crnogorski zvaničnici zavaravaju međunarodne partnere navodnom evropskom agendom.
Socijaldemokrate su poručile da je njegova posjeta jasan pokazatelj domaćoj i veoma jasan pokazatelj međunarodnoj javnosti kako izgleda EU agenda u praksi a ne "u izvještačenom i sad već veoma degutantnom EU narativu" brojnih crnogorskih funkcionera.
Iz Bošnjačke stranke su poručili da je Dodikov dolazak jasan znak da je Crna Gora postala promoter ruske politike na Balkanu:
"Crna Gora postaje utočište za političare i politike koji su proksiji ruske politike na Balkanu i koji imaju neskrivene težnje za razgradnjom jedinstvene BiH. Secesionistička politika u BiH, protagonisti te politike i promoteri i proksiji ruske politike ne smiju imati podršku zvanične Crne Gore".
Dodik u Rusiji četiri puta od početka invazije na Ukrajinu
Dodik se sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom 21. februara četvrti put sastao od početka ruske invazije na Ukrajinu. To je ujedno i njihov deseti razgovor od 2014. godine.
Prije toga sastali su se u maju prošle godine kada je Dodik rekao da "Republika Srpska ostaje proruski, antizapadno i antiamerički orijentisana".
Dodik je Putinu rekao da RS odbija da se pridruži sankcijama Zapada prema Rusiji uprkos, kako je naveo, pritiscima, i da ne želi da se pridruži NATO savezu.
Naime, zbog ruske invazije na Ukrajinu koja je počela februara 2022, Sjedinjene Države, Evropska unija, Velika Britanija i njihovi saveznici, uveli su niz sankcija protiv Rusije koje, pored ostalog, ciljaju privredu i finansijski sistem.
Teritorijalni integritet i suverenitet BiH, kao jedne države sa dva entiteta i Brčko Distriktom, garantovani su Dejtonskim mirovnim sporazumom, a ovaj sporazum i Ustav BiH ne daju pravo na otcjepljenje nijednom entitetu.