Njemačka političarka Marieluise Beck na nedavnom javnom razgovoru u Sarajevu je istakla da krize Zapadnog Balkana mogu predstavljati opasnost za cijelu Evropu. Ova razmatranja dolaze od osobe koja dugogodišnjim radom, počevši od 1980. godine, posmatra i kritikuje društveno-političke tokove na prostoru istočne i južne Evrope.
Kao članica partije Die Grünen (Zeleni) obnašala je mnoge dužnosti, od povjerenice za izbjeglice njemačke vlade, do sekretarke Ministarstva za porodicu, penzionere, žene i omladinu. Članica je parlamentarne skupštine Vijeća Evrope i OSCE-a.
Poznavaoci vanjske politike posebno ističu njenu privrženost Bosni i Hercegovini. I ne čudi da je upravo Beck predsjedavajuća njemačko-bosanske parlamentarne grupe u Bundestagu.
"Mi smo jedna mala grupa koja više od 20 godina pomno prati situaciju ovdje i u regiji. Dobro poznajemo situaciju u BiH i znamo da je sada nakon održavanja referenduma u Republici Srpskoj ponovo nekako uspjelo, apelirajući na taj etnonacionalizam s jedne strane, osvojiti glasove, a sa druge strane povesti na određeni način državu unazad u njenom razvoju.
Loša je vijest što se ovdje i dalje time, očigledno, mogu osvojiti glasovi, ali dobra vijest je da unutar evropskih institucija ipak postoji uvjerenje da će BiH na svome putu ka EU uspjeti napraviti pomak", kazala je Marieluise Beck na javnom razgovoru u organizaciji Goethe-Instituta Bosne i Hercegovine i Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH.
Činjenica da je Bundestag ponovo 2010. konstituisao parlamentarnu grupu prijateljstva s Bosnom i Hercegovinom, potvrđuje da se BiH nalazi u fokusu najviše zakonodavne vlasti u Njemačkoj.
Marieluise Beck ističe da je bilo nužno osnovati takvu grupu, jer je "interes prema BiH opao".
"Mi kao međunarodna zajednica imamo dug prema ovoj zemlji a riječ je o nezavršenom djelu Dejtona. Ja to nazivam hipotekom. Izgradnju države BiH Dejton je neizmjerno otežao, a oni koji imaju interes od etnonacionalizma, Dejtonom provode svoje nacionalističke i materijalne interese", ocjenjuje ona.
Beck tvrdi da bh. političari održavaju strah među narodima u Bosni i Hercegovini koji je doveo do letargije i masovnog iseljavanja na Zapad.
"Sve to je nešto što bi nama u Evropi trebalo zadavati glavobolju jer i dalje je tako da Zapadni Balkan, na kojem postoje krize, predstavlja opasnost za cijelu Evropu – a to smo ili zaboravili, ili nismo dobro shvatili", upozorava ona.
Međutim, navodi Marieluise Beck, ekstremistička ideologija sije se u mnogim evropskim zemljama, pa i "preko bare".
"Ako pogledamo taj strašni igrokaz koji američki predsjednički kandidat nama nudi (Donald Trump), možemo vidjeti da su i u Sjedinjenim Američkim Državama trenutno na dnevnom redu iste teme jer se, u konačnici, tu radi o borbi protiv demokratske moderne i zbog toga je Bosna i Hercegovina tako važna. Puno sam naučila u ovoj zemlji, a i sada bih rekla da ono što se dešava ovdje je kao neka vrsta odraza sukoba, razvoja i procesa koji se dešavaju u drugim dijelovima svijeta. Ono što se dešava u Ukrajini je kao otvoreni rat", konstatuje.
Beck je ukazala i na "problem susreta starih ekonomija sa političkim procesima, problem raspada država, ili, pak, problem želje za starom slavom".
"U Srbiji je bio takav slučaj gdje su na Akademiji nauka (SANU) rekli 'želimo opet veliku Srbiju', ili Moskva koja pokušava vratiti sat u Ukrajini. Dakle, sve su to procesi u slojevima koje je teško objasniti. Pritom, nemamo nikakvu alternativu osim razum – da shvatimo ove procese svojim duhom. Ako budemo djelovali refleksivno, doći će do katastrofalnih razmjerica u svijetu", riječi su Marieluise Beck.
Kao nekadašnja povjerenica za izbjeglice njemačke vlade, Marieluise Beck dobro poznaje koncepte integracije. Podsjetimo da je u prošloj godini u Njemačku došlo više od 900.000 izbjeglica.
Na pitanje RSE da li su Nijemci naučili više o izbjegličkoj krizi kroz primjer bosanskohercegovačkih izbjeglica iz perioda devedesetih godina, Marieluise Beck odgovara: "I da i ne".
"Ipak, vjerujem da izbjeglice koje sada dolaze predstavljaju drugačiju vrstu izazova od bosanskohercegovačkih izbjeglica. Zato što su te izbjeglice puno više strane Nijemcima, Evropljanima, nego što su to bile izbjeglice iz BiH, pogotovo one koje su došle iz gradskih sredina u Njemačku jer se po svome izgledu i ponašanju nisu isticale, niti značajno razlikovale od Nijemaca, uostalom, imale su i rodbinu u Njemačkoj. Međutim, sadašnje izbjeglice, pogotovo one koje dolaze iz seoskih regija Afganistana i Sirije, imaju drugačije životne uslove. Tako da je i sa tog aspekta situacija teža", iskreno će Beck.
Prema riječima Marieluise Beck, razvoj civilnog društva koje želi suzbiti nacionalizam slabi tako što mnogi obrazovani mladi Bosanci i Hercegovci napuštaju matičnu zemlju. Stoga, optimizam će uslijediti tek onda, ocjenjuje Beck, kada evropski političari pokažu odlučnost da vrata Evropske unije ostanu otvorena za BiH.
Međutim, zaključuje njemačka političarka, svuda su autoritativni politički sistemi u porastu i svjetska intelektualna javnost treba biti na oprezu.