Parlamentu Bosne i Hercegovine (BiH) u utorak, 15. marta, dostavljena je peticija sa potpisima 92.000 građana, koji traže uvođenje novih tehnologija u izborni proces.
Potpisivanje peticije organizirala je Koalicija nevladinih organizacija za slobodne i poštene izbore "Pod lupom", a dostavljena je parlamentarnoj Interresornoj radnoj grupi za izmjene izbornog zakonodavstva BiH.
Kako su saopćili iz Koalicije "Pod lupom", građani su stali iza napora za sprječavanje izbornih krađa i prevara uvođenjem elektronske identifikacije birača i mašina za skeniranje glasačkih listića.
"Uvođenjem mašina za skeniranje glasačkih listića spriječile bi se izborne prevare koje se ogledaju u promjeni rezultata glasanja kroz poništavanje glasova za političke protivnike, glasanje umjesto neizašlih na izbore ili dopisivanje ličnih glasova", kaže se u saopćenju.
Pročitajte i ovo: Šefica Misije OSCE-a očekuje da BiH osigura novac za opće izboreTakođer, kako je navedeno bila bi omogućena kvalitetnija postizborna analiza i forenzika od izborne administracije, posmatrača izbora i svih sudionika izbornog procesa.
Zavisno od tehnologije koja bi se primjenjivala, rezultate izbora mogli bi se imati nekoliko sati ili minuta nakon zatvaranja biračkih mjesta.
Elektronskom identifikacijom birača bi se, također, spriječile zloupotrebe vezane za identitet birača.
"Jasno je da većina građana BiH smatra da je neophodno raditi na povećanju integriteta izbornog procesa koji je godinama unazad kompromitovan. Dio rješenja kojim bi se vratilo poljuljano povjerenje građana te smanjile izborne krađe leži upravo u smanjenju utjecaja ljudskog faktora, odnosno utjecaja stranačkih ljudi na izborni proces, kroz rješenja koja podrazumijevaju nove tehnologije u izborima", izjavio je Dario Jovanović, projekt menadžer Koalicije "Pod lupom".
U Koaliciji, također, ističu da izborna reforma ne može biti izborna ucjena, a odgađanje izbora u BiH ne smije biti opcija.
"Odgovornost političara u ovoj zemlji je da se obavezujuće presude sudova provedu, a izmjene koje će spriječiti izborne prevare dese. Oduzimanje prava građana da biraju i budu birani na izborima predstavljalo bi poraz demokratije u BiH i potencijalno uvelo državu u još veću krizu", dodaje se.
Opći izbori u BiH trebali bi biti održani početkom oktobra. Na njima se biraju članovi Predsjedništva i Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, Parlamenta Federacije BiH, Narodne skupštine Republike Srpske, te skupština deset kantona u Federaciji BiH.
Izborna godina u BiH počela je u jeku pregovora o izmjenama Izbornog zakona i Ustava BiH, čiji uspjeh pojedini politički akteri, također, povezuju s održavanjem općih izbora u oktobru.
Pročitajte i ovo: Uoči razgovora o Izbornom zakonu ponovo priča o trećem entitetu u BiHSvi dosadašnji pregovori bh. političkih lidera o izmjeni izbornog zakonodavstva završeni su bezuspješno.
Najspornija pitanja su izbor članova Predsjedništva BiH i izbor u domove naroda, o čemu su stavovi hrvatskih i bošnjačkih stranaka godinama suprotstavljeni.
Stranke s bošnjačkim i građanskim predznakom u BiH predložile su da se iz Ustava BiH i Izbornog zakona BiH brišu nacionalne odrednice članova Predsjedništva BiH.
Stranke s hrvatskim predznakom u drugom entitetu Federaciji BiH traže rješenje kojim bi se jamčilo da će jedan od izabranih članova Predsjedništva BiH biti izabran većinom glasova isključivo Hrvata.
Suština izmjena Izbornog zakona je u provođenju četiri presude Evropskog suda za ljudska prava.
Evropski sud za ljudska prava proglasio je dijelove Ustava BiH diskriminatornim, najprije 22. decembra 2009. u predmetu "Sejdić-Finci", te kasnije u presudama u predmetima "Pilav", "Zornić", "Šlaku" i "Pudarić".
BiH su naložene izmjene Ustava BiH zbog toga što Jevreji, Romi i drugi "nekonstitutivni narodi" u BiH, kao i oni građani koji se ne žele nacionalno izjasniti, ne mogu kandidovati i birati za članove Predsjedništva BiH.
Također, ne mogu biti izabrani za delegate u Domu naroda BiH, u kojem u tri kluba sjedi po pet Bošnjaka, Hrvata i Srba.
Na te funkcije se mogu kandidovati i biti izabrani samo pripadnici konstitutivnih naroda - Bošnjak i Hrvat iz entiteta Federacija BiH i Srbin iz entiteta Republika Srpska. Ni Bošnjaci i Hrvati iz entiteta Republika Srpska, kao ni Srbi iz entiteta Federacija BiH ne mogu se kandidirati ili delegirati na te pozicije.
Krajnji rok za izmjene izbornog zakonodavstva je maj, kad se očekuje raspisivanje općih izbora u BiH.