Predizborna kampanja za lokalne izbore u Bosni i Hercegovini zakazane za 2. oktobar zvanično završava danas. Kampanju nisu obilježile teme značajne za razvoj lokalnih zajednica, političari su se i ovog puta više bavili optuživanjem, prijetnjama, zveckanjem oružjem ili, kako kažu analitičari, zastrašivanjem glasača.
Lokalne teme ostale su u sjeni održavanja referenduma u RS, te političke krize u Federaciji BiH. Izborna šutnja počinje u subotu u 7 sati i završava u nedjelju u 19 sati, kada je predviđeno zatvaranje birališta u BiH.
Na osnovu čega će odlučiti 3.263.906 birača, koliko ih je registrovano za ove lokalne izbore u Bosni i Hercegovini, teško je procjeniti, budući da su od rijetkih kandidata koji će možda činiti buduću lokalnu vlast, tokom predizborne kampanje mogli čuti na koji će se način baviti upravo rješavanjem problema u lokalnim zajednicama. Tek rijetki su tokom kampanje govorili o lokalnim putevima, problemima nagomilanih deponija, dotrajalih vodovoda ili razrušenih parkova i dječijih igrališta.
I ova se kampanja, kao i sve prethodne, unazad četvrt vijeka, bavila uglavnom "visokom" politikom i igrala na kartu nacionalnog. Profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Asim Mujkić kaže da je to već oprobana matrica bosanskohercegovačkih političara.
"Ova garnitura vlasti funkcionira jedino na način sijanja straha koji mobilizira i navodi glasače da daju glas onoj opciji koja je najglasnija i najubjedljivija u takozvanoj egzistencionalnoj zaštiti, opstojnosti naroda za naredne četiri godine. Ja se ne mogu oteti dojmu da su, iz ove perspektive, ijedni izbori koji su vođeni u atmosferi straha, bili slobodni onako kako to predviđa parlamentarna demokratija, gdje se građanin opredjeljuje prema programima političkih partija", objašnjava Mujkić.
Svaljivanje odgovornosti na građane
A upravo je ovu posljednju predizbornu kapanju obilježilo igranje na kartu već duboko podijeljenog bosanskohercegovačkog društva. Tome je najviše doprinijela priča o održavanju referenduma o Danu Republike Srpske, ali i činjenici da je i zvaničnicima u Federaciji ova tema poslužila kao dobra podloga za iznošenje političkih stavova, nekada vrlo neodmjerenih, koji nemaju nikakve veze sa lokalnim temama.
"Igraju na kartu na kartu najprimorbijalnijih emocija, gdje se ljudi toliko zastraše. Tako zatvaramo taj začarani krug. Kažu 'Pa, evo glasači su tako glasali' i na građane se svaljuje ta odgovornost. Ono što se kontinuirano radi posljednjih četiri pet godina je da se svaki put probijaju pragovi tog zastrašivanja koji čak idu i dotle da se koketira i sa zveckanjem oružja i sa nekim novim krugom sukoba. To je jedna užasno neodgovorna politika koja će kad tad morati položiti račune", navodi Mujkić.
Tijana Cvjetičanin iz udruženja "Zašto ne" kaže da je tokom ove izborne kampanje bilo i dobrih i loših primjera. Bilo je kandidata koji su govorili o lokalnim temama i koncentrisani su na to šta će uraditi ukoliko dođu na vlast. S druge strane, dodaje ona, teme kojima su se bavili predstavnici čelništva svih partija, a koji su intezivno učestvovali u kampanji, nisu imale niakve veze sa lokalnim nivoom.
Tijana Cvjetičanin: Teme u kampanji koje nemaju veze sa lokalnim izborima
"Na prošlim izborima takva tema je bilo pitanje evropskih integracija, sa kojim je najmanje povezan nivo lokane samouprave, ali je to bilo nešto o čemu se najviše govorilo. Ovog puta, na ovim izborima, nažalost, je bila mnogo gora situacija s obzirom da je glavna tema bio referendum i sve što se dešavalo prije i nakon njega. A to su sve teme koje apsolutno nemaju veze sa lokalnim izborima i koje ni na koji način ne mogu da se povežu sa tim šta građani i građanke mogu da očekuju od svojih opštinskih vijeća ili načelnika", objašnjava Cvjetičanin.
Između ostalih o tome kakva je zapravo bila izborna kapanja u BiH analizu je uradio i Centar za izborne studije. Oni su predstavili rezultate medijskog monitoringa, a cilj im je bio edukacija glasača, ali i usmjerivanje stranaka na šta da fokusiraju svoje kampanje.
Adnan Huskić iz ovog Centra navodi kako njihovo istraživanje pokazuje da veliki broj glasača zapravo ne mijenja često mišljenje, da će glasati za iste kandidate i stranke kao na prošlim izborima. S druge strane, veliki broj apstinenata kaže da nema za koga glasati i da su sve političke stranke iste. Kao porazno navodi i činjenicu da je veoma mali procenat povjerenja građana u izborni proces.
"Paradoksalno je da upravo tih 25 posto ljudi koji ne izlaze na izbore, prema podacima Centralne izborne komisije, čini solidnu masu koja bi mogla utjecati na rezultate izbora, a čak kada bi formirali sopstvenu stranku ona bi bila među najjačim u BiH", dodajeHuskić.
Na osnovu toga kako je vođena ova kampanja teško je da će građani na 5.469 birališta, koliko će ih biti otvoreno, moći da odluče na osnovu programa partija koje su mogli čuti. Svi izborni procesi u BiH uglavnom donesu gomilu obećanja koja uglavnom ne budu ispunjena.
Istinomjer, projekat udruženja "Zašto ne", izmjerio je koliko su to političari na lokalnom nivou ispunili obećanja u protekle četiri godine.
Uzeli su uzorak od 12 općina i gradova i na njima istražili u kojoj mjeri su načelnici ispunili obećanja koja su dali u kampanji 2012. godine.
"Tako je od ukupno 659 predizbornih obećanja ispunjeno njih 252, odnosno 44 posto. Iako rezultat pokazuje da je ispunjeno manje od pola datih obećanja, ovo je dosta veći nivo ispunjenosti predizbornih obećanja nego onaj koji postoji na nivou entitetskih ili državnih vlasti", navodi Tijana Cvjetičanin.