Hrvatska Vlada je na današnjoj sjednici kazala kako nije slučajan tajming uhićenja pripadnika Hrvatskog vijeća obrane (HVO) iz Orašja zbog sumnje u počinjen ratni zločin, te je podržala procesuiranje ratnih zločina i ocijenila neprihvatljivom formulaciju u optužnici o zajedničkom zločinačkom poduhvatu. Analitičari u Hrvatskoj pozdravljaju smireni ton današnjih ocjena i kažu kako je bio očekivan.
Međutim, nakon izjave hrvatskog premijera Andreja Plenkovića, da Hrvatska ne može pristati na kvalifikaciju "udruženog zločinačkog poduhvata za optužbu za zločin u Orašju", najprije je danas reagiralo Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine, navodeći da takva kvalifikacija uopće ne postoji.
"U predmetu za ratne zločine u Orašju, uhapšeni se sumnjiče za kaznena djela ratnog zločina (zločin protiv čovječnosti i ratni zločin protiv ratnih zarobljenika) po zapovjednoj i individualnoj odgovornosti", navodi se u saopćenju Tužiteljstva BiH.
U BiH ima pojedinačnih ali neusuglašenih zvaničnih državnih stavova povodom oštih reakcija iz Republike Hrvatske nakon uhićenja deset osoba u Orašju, osumjičenih da su počinili ratni zločin nad većim brojem žrtava srpske nacionalnosti od travnja 1992. do srpnja 1993. godine.
Uhićeni pripadnici HVO-a u Orašju su: Đuro Matuzović (64), Ivo Oršolić (64), Tado Oršolić (56), Marko Dominković (54), Joso Nedić (60), Marko Baotić (68), Marko Blažanović (61), Mato Živković (52), Anto Živković (57) i Stjepo Đurić (51).
Među uhićenima su Đuro Matuzović i Ivo Oršolić
Podsjetimo, hrvatski premijer Andrej Plenković je u sklopu svog izvješća o posjeti Bosni i Hercegovini na sjednici Vlade komentirao i uhićenje bivših pripadnika HVO-a.
"U potpunosti poštujemo neovisnost pravosuđa. Svi ratni zločini trebaju biti procesuirani neovisno o etničkoj pripadnosti počinitelja i žrtava, međutim, želim biti jasan: političke formulacije koje se uključuju u pojedine akte pravosudnih tijela Bosne i Hercegovine koje sadrže koncept udruženog zločinačkog pothvata u odnosu na Republiku Hrvatsku nisu prihvatljive. HVO je u teškim vremenima agresije na BiH osiguralo zaštitu Hrvata u BiH te zaštitilo njezin suverenitet", istakao je predsjednik Vlade Hrvatske.
U izlaganju po tonu osjetno smirenijem nego jučerašnje izjave hrvatske predsjednice i iz saborskih klupa, Plenković je među ostalim konstatirao kako je sasvim sigurno da su kazneni postupak i uhićenje ovih desetero ljudi pripremani dulje vremena, ali da je njihov tajming – indkativan.
Branitelj bosanskih Hrvata optuženih u Hagu i dobar poznavatelj kompleksnih odnosa politike i prava, Anto Nobilo, u izjavi za RSE pozdravlja ovaj zaokret u retorici.
"Očekivano, premijer Plenković i Vlada spustili su loptu, jer se jedna europska vlada mora ponašati europski – u skladu sa vladavinom prava. Do današnje sjednice Vlade ponašanje državnog vrha bilo je neprimjereno", ocjenjuje Nobilo.
Anto Nobilo pozdravlja zaokret u retorici
Dobra poznavateljica bosanskohercegovačkih prilika, novinarka "Jutarnjeg lista", Snježana Pavić, poviku koja se digla oko optužnica komentira riječima: "Ovo je prava bura u čaši vode, jer se u Bosni i Hercegovini gotovo svakodnevno odvijaju slična uhićenja, i to pripadnika sva tri naroda".
"Jučer je uhapšen jedan od savjetnika Radovana Karadžića, i apsolutno nitko na to nije reagirao. To sudovi BiH rade, i zadnjih godina pokreće se sve više i više postupaka", riječi su Snježane Pavić.
Ona je dodala kako je ovaj slučaj poseban samo po većem broju uhićenih, i po tome što je među osumnjičenima i jedan general, a radi se o zločinu za koji javnost nikada ranije nije čula.
Pavić ne vjeruje da su uhićenja u Orašju izvršena po nalogu ili na mig Predsjedništva ili nekog drugog političkog aktera u BiH.
"Apsolutno ne vjerujem da Tužiteljstvo BiH funkcionira na taj način, ne zato što mislim da se radi o idealnom neovisnom pravosudnom tijelu, nego zato što je to jedna složena struktura napravljena pod kontrolom međunarodne zajednice i prilično odvojena od lokalnih političkih elita. Oni funkcioniraju po svojoj logici, logici jednog zatvorenog sistema", smatra Snježana Pavić.
Oštre izjave pojedinih političara i umirovljenih generala osudile su i nevladine udruge Documenta i Građanski odbor za ljudska prava. Tim se izjavama po njihovom sudu "praktično zahtjeva politički pritisak na BiH kako ne bi došlo do istraga za ratne zločine, što bi bila potpuno pogrešna politika, nedostojna jedne civilizirane pravne države", kaže se u priopćenju.
Plenković je kazao i kako je o slučaju izviješten vrh NATO-a i Europske unije. Ministar vanjskih i europskih poslova Davor Ivo Stier ranije je uhićenje pripadnika HVO-a implicite protumačio kao svojevrstan odgovor na hrvatsku najavu da će pomoć Bosni i Hercegovini na njenom euroatlantskom putu biti njen vanjskopolitički prioritet.
"Ima pokušaja da se destabilizira Jugoistok Europe i europski i euroatlantski put pojedinih država na Jugoistok Europe. Mi smo faktor stabilnosti i europeizacije i na te pokušaje mi odgovaramo politikom koja će ustrajati na tome da se BiH pridruži Hrvatskoj i ostalim članicama EU i NATO-a", rekao je Davor Ivo Stier.
Danas su u Saboru konferenciju za novinare održala i dvojica zastupnika tzv. dijaspore, odnosno bosanskohercegovačkih Hrvata. Božo Ljubić izrazio je puno povjerenje da će institucije hrvatske države u ovom slučaju reagirati primjereno, a Željko Raguž izrazio je sumnju u nepristranost institucija pravosuđa Bosne i Hercegovine.
"Ne dovodimo u pitanje potrebu procesuiranja svih ratnih zločina. To je potrebno da bi doprinijelo uspostavi pravde u BiH i procesima pomirenja. Međutim, sigurni smo da zlouporabe institucija BiH – Tužiteljstva i Suda BiH – generiraju nove mržnje u političkom životu BiH", smatra Raguž.
Vlada je na današnjoj sjednici imenovala nove članove davno zamrlog Savjeta za suradnju sa međunarodnim kaznenim sudovima, kojem će na čelu biti osobno premijer, među ostalim i kako bi se utvrdile činjenice vezane uz pristup klasificiranim dokumentima.
BiH: Pojedinačni ali neusuglašeni stavovi
U zgradi Predsjedništva BiH u Sarajevu danas popodne nakon sastanka najodgovornijih ljudi u Vlasti BiH, član bh. Predsjedništva Dragan Čović u obraćanju medijima je izrazio negovodanje zbog ovih uhićenja.
On je kazao da je za njega neprihvatljiv koncept "udruženog zločinačkog poduhvata ili komandne odgovornosti".
"Želim iskazati krajnje negodovanje, jer ne vidim niti jedan razlog da niti jedna osoba koja odgovara zakonima danas - nakon 20 godina bude zatvorena zbog tobožnjeg utjecaja na svjedoke. Među njima se nalaze osobe koje su obnašale najviše funkcije, i želim iskazati svoje jasno negodovanje kao hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Neću vršiti pritiske, ali standardi se moraju poštivati, i moraju biti identični sa svih strana. Ne vidim razloga da niko od deset uhićenih osoba bude u pritvoru zbog mogućnosti bijega ili uticaja na svjedoke, pogotovo ne nakon 20 godina", ocijenio je Čović.
Predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović je rekao da, obzirom da se radi o Hrvatima koji su optuženi za ratne zločine, "postoji jaka rekaciju hrvatskog člana (Predsjedništva BiH)".
"Mislim da to trebamo pustiti sudovima i tužilaštvima. Ne možemo se uplitati u njihov rad. Mene je začudila reakcija iz Hrvatske, neki stavovi prema nama političarima. Nismo mi sudije, ne mogu se političari i ne smiju se uplitati", poručio je Izetbegović.
Bakir Izetbegović: Začudila me je reakcija iz Hrvatske, neki stavovi prema nama političarima
Na pitanje je li hrvatski narod ugrožen u BiH, Izetbegović je odgovorio: "To je jedna mantra koja se pokušava etablirati. Hrvati u Federaciji BiH drže na hiljade mjesta Upravnim i Nadzornim odborima. Bošnjaci ostaju kraćih rukava. Bošnjaci su tri puta brojniji od Hrvata. Ne možete nijednu odluku donijeti bez konsenzusa sa Hrvatima", konstatirao je Izetbegović.
Istovremeno, član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić ranije je izrazio čuđenje zbog podizanja tako velikih tenzija nakon uhićenja u Orašju. Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Igor Crnadak je poručio da BiH želi najbolje odnose s Hrvatskom, ali i da odgovorni za ratni zločin trebaju doći pred lice pravde.
"Ja sam uvjeren da Hrvatska dijeli mišljenje, da gdje god postoji sumnja treba provesi istragu i da niko nije kriv dok se to ne dokaže. Takođe očekujem da niko neće tražiti od BiH da ne procesuira odgovorne za ratni zločin zarad evropskog puta jer to, jednostavno, nije evropski standard", izjavio je Crnadak.
"Hrvatska ne vjeruje u pravosuđe BiH"
Analitičarka Ivana Marić smatra da institucije države Bosne i Hercegovine trebaju osuditi odnos Hrvatske prema BiH koji se ovih dana naglašeno ispoljava.
"Mora se političarima susjedne zemlje dati do znanja i postaviti granica gdje neko reagiranje postaje uvreda i gdje postaje miješanje u unutrašnje stvari BiH. U pravilu, kad postoji dvojno državljanstvo, primarno je ono gdje je osoba nastanjena a, takođe, ono što im se stavlja na teret je počinjeno u BiH, tako da ne vidim čemu to uplitanje u cijeli slučaj zemlje susjeda", ocjenjuje Marić.
Mora se političarima susjedne zemlje postaviti granica gdje nešto postaje miješanje u unutrašnje stvari BiH: Ivana Marić
Također, Ivana Marić navodi da je "zabrinjavajuće da imamo verbalne napade iz Hrvatske na BiH a da iz BiH nema oštre reakcije".
"Ne vidim čemu tolika pompa, pa informiranje NATO-a i EU. To pokazuje da Hrvatska ne vjeruje u bh. pravosuđe. Oni na određen način posredno govore da je pravosuđe pod uticajem politike", dodaje Marić.
Hrvatska je zbog dvojnog državljanstva uhićenih, zainteresirana strana, navodi analitičar Srećko Latal, direktor Balkanske istraživačke mreže za BiH. Ali, to nije razlog za političke ili politizirane stavove, koji se čuju iz Hrvatske ali i iz dijela BiH.
"Čini se da je dobar dio tih komentara prouzrokovan i usmjeren na unutrašnjo-politička zbivanja, kako u Hrvatskoj tako i na političkoj sceni bh. Hrvata. Reakcije koje dolaze od političara iz Hrvatske i od predstavnika bh. Hrvata nisu ništa puno drugačije nego, što se u sličnim situacijama čuje, od srpskih ili bošnjačkih političara.
Novonastala situacija, prema ocjeni Latala, ozbiljno ugrožava situaciju u cijeloj regiji i "ne dozvoljava ovim zemljama da konačno krenu naprijed".
"Mi govorimo jezikom kao da su se sukobi iz 90-ih tek završili i kao da se nisu uopšte završili. Tako da političari iz BiH, Srbije, Hrvatske, ostatka regiona, ali i građani moraju shvatiti da ovakve vrste reakcija i sagledavanje situacije isključivo sa aspekta žrtve, cijelo ovo područje blokira ne dozvoljavajući da se ide naprijed", ističe Srećko Latal.
Srećko Latal: Reakcije koje dolaze od političara iz Hrvatske i od predstavnika bh. Hrvata nisu ništa puno drugačije nego od srpskih ili bošnjačkih političara
Edvin Kanka Ćudić, osnivač Udruženja za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK), kaže da to što je Hrvatska članica EU ne mora značiti da je zrelija od zemalja Zapadnog Balkana.
"U ovom konkretnom slučaju se pokazuje da ni Hrvatska nije izašla iz nacionalističkog kruga, što se pokazivalo i ranije, naprimjer u vrijeme akcije 'Oluja'. S druge strane, imamo isto ponašanje koje dolazi iz Republike Srbije kada je u pitanju Republika Srpska (RS), odnosno kada se hapse bivši vojnici RS. To nam pokazuje da se ni jedna ni druga zemlja nisu distancirale od zločinačke prošlosti iz prethodnog perioda", naglašava Edvin Kanka Ćudić.
I u BiH svako staje iza svojih, ističe Ćudić, odnosno brani pripadnike svoje nacije, pa i kad se se radi o ratnom zločinu.
"Hapšenje u Orašju će poslužiti političkim predstavnicima bh. Hrvata da kažu kako je hrvatski narod nesiguran u BiH. Ne gleda se da li je počinjen ratni zločin, nego se to koristi za pojedne političke ciljeve. Zaista je pitanje kada će se sve strane distancirati od ratnih zločina i od ljudi koji su ih počinili, u ime svog naroda. To je dalek put", dodaje Ćudić.
Povodom uhićenja deset Hrvata osumnjičenih za ratni zločin oglasila se i Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine, koja je u četvrtak počela redovno zasjedanje u Sarajevu.
"Hrvati, koji su u najvećim dijelom katolici, osjećaju se duboko pogođenima nedavnim uhićenjima u malom dijelu Bosanske Posavine koji se uspio obraniti. Tko god teži za pravdom, neće se protiviti tome da budu kažnjeni oni koji su počinili zločine. Ne ulazeći u utemeljenost optužnice, s pravom se postavlja pitanje, zašto su ostali nekažnjeni oni koji su prognali desetine tisuća Hrvata katolika Bosanske Posavine o čemu i danas svjedoče toliki srušeni i pusti krajevi? Nisu li najprije trebali odgovarati oni koji su počinili tako velike zločine u tom dijelu Bosne i Hercegovine?Takav selektivan pristup teško može biti pravi put ka miru i ispravljanju nepravde", kazao je vrhbosanski nadbiskup, kardinal Vinko Puljić.
Kardinal Vinko Puljić: Zašto su ostali nekažnjeni oni koji su prognali desetine tisuća Hrvata katolika Bosanske Posavine?
Sve razlike koje postoje danas u BiH, očigledne su i u ovom slučaju uhićenja. Modriča u Republici Srpskoj i Orašje u Federaciji BiH, udaljeni su jedva 40 kilometara. U Modriči, u kojoj danas žive neki od logoraša, kažu da su ovo uhićenje čekali godinama.
"Jedan broj je tu podlegao batinama jedan broj je razmijenjen, ostalo je invalida, sakatih. Mi pokušavamo bez ljutnje, bez osvete da ukažemo šta se desilo, da to jednom otkrijemo I da oni koji su počinili zlo, odgovaraju", kaže Radomir Despotović, nekadašnji zatočenik logora HVO-a.
Predsjednik Skupštine Posavskog kantona, Joso Marković, kaže: "Branitelji su uznemireni, svi mi koji smo imali pušku u ruci i branili svoj dom i svoju obitelj, sad čekamo kad će nam neko zakucati na vrata".