Brojne su reakcije u Hrvatskoj na uhićenje deset bivših pripadnika Hrvatskog vijeća obrane (HVO) u Orašju pod sumnjom za ratne zločine nad srpskim civilima. Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović traži da se trezveno prouče činjenice, jer se ne smije učiniti ništa što bi unijelo razdor među narodima u Bosni i Hercegovini.
O uhićenju civilnog i vojnog vrha HVO-a i policijskih struktura razgovarali su hrvatski ministri Vlaho Orepić, Ante Šprlje i Tomo Medved, te državni odvjetnik Dinko Cvitan, kao i ravnatelj Sigurnosno-obavještajne agencije (SOA) Daniel Markić.
Nakon dvoipolsatnog sastanka u Banskim dvorima ministar pravosuđa Ante Šprlje kazao je kako su danas valorizirali sve aspekte ove situacije.
"Sutra (četvrtak) ćete na sjednici Vlade čuti malo više što Republika Hrvatska radi u interesu rješavanja ovog pitanja", dodao je.
Inače, u Orašju, općini na granici s Hrvatskom, posljednja dva dana govori se samo o uhićenjima deset pripadnika HVO-a: Đure Matuzovića (64), Ive Oršolića (64), Tade Oršolića (56), Marka Dominkovića (54), Jose Nedića (60), Marka Baotića (68), Marko Blažanovića (61), Mate Živkovića (52), Ante Živkovića (57) i Stijepe Đurića (51).
Ove ljude Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine sumnjiči da su kao pripadnici struktura HVO-a u Orašju, Vojne policije HVO-a i policijskih struktura, kao i stražara u logorima i objektima za zatočenje, počinili ratni zločin nad većim brojem žrtava srpske nacionalnosti s područja Orašja i okolnih mjesta od travnja 1992. do srpnja 1993. godine.
"Nisam imala nikakve informacije, pogotovo stoga što je Orašje područjeu kojem su se Bošnjaci i Hrvati zajedno borili za golu egzistenciju. Ono je simbol otpora Miloševićevom i Karadžićevom režimu. Ni Haški tribunal nikada nije pokazivao interes za bilo kakve navodne zločine u Orašju. BiH ima puno većih problema nego ovo što se dogodilo. Ovo što se dogodilo, na žalost, može samo narušiti odnose, i zato je iznimno bitno djelovati brzo", ocijenila je ranije tijekom dana predsjednica Hrvatske.
Kolinda Grabar-Kitarović je naglasila da je cilj ne narušiti odnose sa BiH, koji moraju ostati dobrosusjedski i prijateljski.
Predsjednik Sabora i čelnik Mosta Božo Petrov kazao je kako ne želi raditi pritisak na pravosudne organe BiH, ali kako vjeruje da će uhićenici brzo dokazati svoju nevinost.
U ime Kluba HDZ-a u Saboru Miro Kovač kazao je kako ova uhićenja izazivaju kod Hrvata u BiH osjećaj pravne nesigurnosti i pozvao hrvatske vlasti da u suradnji sa bh. vlastima prekinu takvo stanje.
"Ispada da nekome smeta hrvatska potpora europskom putu Bosne i Hercegovine, jer nije normalno da naša Vlada otputuje u BiH, da pošalje pozitivnu poruku da želi pomoći Bosni i Hercegovini, svim trima narodima, svim građanima, da se želi založiti za njenu integraciju u EU, da želi zaštititi hrvatski narod u BiH, i da onda kao čestitku i pozdrav dobijemo deset uhićenja u Bosanskoj Posavini. To nije prihvatljivo i mi očekujemo od naših kolega u izvršnoj vlasti da se na odgovarajući način angažiraju", istakao je Kovač.
Također je u Saboru u ime zastupničkog kluba Mosta kao manje stranke vladajuće koalicije Miro Bulj pozdravio što je hrvatska Vlada izrazila zabrinutost povodom uhićenja u Bosanskoj Posavini, ali je upozorio kako to nije dovoljno, jer su svi uhićeni i hrvatski državljani.
"Istog trenutka kada se ovo događa predsjednica Republike dužna je sazvati Vijeće nacionalne sigurnosti i stati u zaštitu hrvatskih državljana", rekao je Bulj.
Predsjednica je kazala da je sastanak Vijeća danas – sasvim moguć.
Saborski zastupnik HDZ-a i predsjednik udruge hrvatskih ratnih veterana Josip Đakić u izjavi novinarima za optužnice proziva obavještajnu službu Republike Srpske: "Ova najnovija uhićenja su plod pisanja Centra bezbjednosti Banja Luka. Mi znamo za te njihove poteze".
Umirovljeni general Pavao Miljavac koji već dulje vrijeme upozorava da su vlasti BiH pripremile oko 900 optužnica upitne utemeljenosti protiv pripadnika Hrvatske vojske i HVO, i da je i on na nekima od njih, kazao je za jedne dnevne novine kako se u ovom slučaju radi o optužnici koju Sarajevo pokreće na zahtjev Banje Luke.
Ranije je ministar vanjskih i europskih poslova Davor Ivo Stier izrazio zabrinutost zbog uhićenja i ponovio hrvatsku potporu europskom putu BiH i reformama, pa i u pogledu pravosuđa – da ne bude nikakvog selektivnog pravosuđa, kako je kazao.
Tijekom dana očekuje se očitovanje hrvatske Vlade. Danas je redovita sjednica užeg kabineta Vlade, a iza podneva u zgradu Vlade ušli su i ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić i glavni državni odvjetnik (državni tužitelj) Dinko Cvitan.
"Nastavak politike protjerivanja bh. Hrvata"
Uhićenja pripadnika HVO-a u Orašju proizvela su brojne reakcije. Braniteljske udruge iz ovog grada smatraju da su uhićenja nastavak politike protjerivanja Hrvata iz Bosne i Hercegovine. Jedinstvenog su stava da zločina nije bilo.
S druge strane, u nevladinom sektoru, koje se bavi istraživanjem zločina na području BiH, kažu da su na području Orašja postojali logori u kojima su zločini vršeni nad civilima sva tri naroda.
Analitičari, pak, smatraju da uhićenja koja su dignuta na međudržavnu razinu ili problem mogu samo biti dodatni pritisak na institucije pravosuđa.
Pripadnik HVO-a Ilija Mišković tvrdi da su uhićenja nastavak politike devedesetih godina, da se protjeraju Hrvati iz BiH.
"Mislim da je posljedica svega ovoga zastrašivanje Hrvata, a možda i poruka da mi ovdje uopće nismo trebali ostati, da smo se trebali iseliti. Nakon svega ovoga što nam se iseljavaju naši mladi koji traže bolje u europskim državama, ovo je samo još jedan pritisak na nas Hrvate. Bošnjačka strana gleda da očisti ovu državu od Hrvata", ocjenjuje Mišković.
Istog stava je predsjednik Udruge hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata (Hvidra) u Orašju Anto Oršolić. Pita se, kako je moguće da Tužiteljstvo BiH nikada do sada nije pokrenulo ovaj slučaj, iako su uhićeni pripadnici HVO-a bili cijelo vrijeme u Orašju i dostupni svim pravosudnim institucijama.
"Unutar BiH je to jedan veliki problem. Ovdje postoje tri naroda koji ne mogu međusobno komunicirati. Većinski narodi – bošnjački i srpski – žele pod svaku cijenu dominirati. Hrvati su tu u majini. Nekakvim tim konstrukcijama nastoje taj narod (Hrvate) da dovrše nekakvim misijama koje su od prije, da zatvore ovaj prostor Posavine gdje žive Hrvati. Ova država je umjetna tvorevina. Stvorena je na nekakvim razgovorima i dogovorima krajem 1995. godine i ne funkcionira u tom smislu da kao država zaštiti svoje građane", riječi su Oršolića.
Cijeli slučaj uhićenja pripadnika HVO-a povukao je pitanje odnosa između Hrvatske i BiH. Branitelj i ratni vojni invalid iz Orašja Ivo Orkić smatra da takva reakcija neće zaštititi njega i njegove kolege.
"Moj stav nije baš stav većine ovdje. Treba malo realno pogledati. Šta imam od toga što Plenković (Andrej Plenković, novi premijer Hrvatske) i svi drugi objave svoju zabrinutost. I ja sam zabrinut. Što imam od zabrinutosti? Nemam ništa. Oni nisu jasno i glasno stali iza tih ljudi. Zašto bi i stali ovdje iza ljudi kada svoje ljude ne štite", pita se Orkić.
S druge strane, ističe Ivo Orkić, treba realno pogledati "što Srbija radi njihovim ljudima.
"I što su uradili – ništa. Neću reći da ovo ima neke poveznice s politikom, ali ne bi me čudilo ni da su dobili blagoslov od Plenkovića da rade to što rade. Ne bih želio ulaziti puno u to. Ali kažem, jedno je što ide u javnost, a jedno za obični puk", dodaje Orkić.
Zlatica Gruhonjić, predsjednica Centra za demokraciju i tranzicijsku pravdu iz Banje Luke, kaže za RSE da su prema evidenciji Saveza logoraša Republike Srpske došli do podatka da je na području Orašja bilo šest objekata zatočenja.
"Jednu praksu koju smo primijetili na svim područjima BiH je da su ljudi zatvarani u školske objekte. To se dešavalo na području Orašja. Čak tri škole su poslužile kao mjesto zatočenja gdje su držani civili. Čak i s područja Modriče su ljudi dovođeni. I to uglavnom tokom 1992. godine i nešto manje tokom 1993. godine. Zatočenja su vršili pripadnici HVO-a u ovom slučaju", pojašnjava Gruhonjić.
Kroz istraživanja Centar za demokraciju i tranzicijsku pravdu došao je i do podataka da su ti ljudi živjeli u neuvjetnim prostorijama.
"U fiskulturnoj dvorani bilo je 300 – 400 ljudi. Vrlo često nisu imali mogućnost korištenja wc-a, dobijali su četiri hljeba na sve te ljude jednom djevno. Bili su izloženi zlostavljanju. Bilo je i slučajeva silovanja. Ljudi su premlaćivani nogama, rukama, lancima, palicama, motkama, žaračima. Bili su izloženi prisilnom radu. Neki su na tom prislinom radu i umirali", kaže Zlatica Gruhonjić.
Politolog Zoran Vučkovac iz Banje Luke, koji kao aktivist već neko vrijeme istražuje postojanje logora na području BiH u proteklom ratu, kaže za RSE da i sami logoraši teško govore o torturama i nerado dijele informacije, te da je sve teže doći do činjenica.
Vučkovac ni sam nije siguran kako će cijeli ovaj slučaj završiti. On je mišljenja da pravosuđe u Bosni i Hercegovini treba pustiti da ovaj slučaj završi do kraja – bez pritiska politike.
"Sada već mislim da postoji ta neka međunacionalna solidarnost logoraša, jer oni druge logoraše vide da su prošli kroz iste muke. Osjećaju se napušteno od svojih predstavnika vlada i vojnih struktura. Svaki od njih ima neke teorije zavjere kako su tu dospjeli, kako se nisu dovoljno dobro organizovali i kako su prodani", kaže Zoran Vučkovac.
Međutim, dodaje Vučkovac, tačan spisak zatočenja već postoji.
"Postoji i spisak ljudi koji su tu bili. Ono što sudski proces sada treba uraditi je da to ili potvrdi ili negira. Optužnica ili samo hapšenje ništa ne znači. Sada treba sačekati i vidjeti jesu li ti ljudi politički uhapšeni ili drugačije. Međutim, već imamo određenih knjiga koje govore da je bilo puno logora na svim stranama. Svaka druga škola, svaki drugi podrum maltene je bio zatočenje za neke ljude", naglašava Vučkovac.
Pripadnici HVO-a smatraju da je Orašje oduvijek bila multietnična općina. Ekipi RSE pokazali su park u središtu grada u kojem su izgrađeni spomenici braniteljima HVO-a, poginulim šehidima, ali i sačuvan spomenik partizanima iz Drugog svjetskog rata.
Sinan Alić iz Fondacije "Istina Pravda Pomirenje" mišljenja je da je upravo zato potrebno tu dimenziju gradova u BiH očuvati, u kojima su odvijek različiti narodi živjeli.
Sud će, tvrdi Alić, donijeti činjenice koje ostaju kao trajna povijest budućim generacijama.
"Nije dobro da se politika miješa u pravosuđe, politika bilo koje zemlje. Treba insistirati na profesionalnom ponašanju pravosuđa. Ovo samo govori da nacionalna matrica na Balkanu još funkcioniše i da se na njemu uspješno zadržava pažnja javnosti u odnosu na krupne probleme koji blokiraju i jednu i drugu i treću državu. I treba znati da se zločin može napraviti i u odbrani. I za zločin na Kazanima kažu da je bio u odbrani", pojašnjava Alić.
Ali, dodaje Sinan Alić, takva odbrana ne znači da "možete uhvatiti civile srpske nacionalnosti".
"To je jedna suluda politika koja ničemu ne vodi. Nigdje na svijetu nije rečeno da se u odbrani ne može napraviti zločin. Ali to treba da dokažu sud i tužilaštvo u jednom normalnom postupku i ako su ti ljudi nevini da ih se pusti. Sve drugo je pritisak na pravosuđe", konstatira Alić.
U Orašju su počinjeni brojni zločini i nad Hrvatima za koje nitko nikada nije odgovarao. O tim zločinima danas svjedoči spomen-soba u kojoj su objavljena zajedno s fotografijama i imena stradalih Hrvata.
Građani Orašja smatraju da pitanje ratnih zločina nad bilo kojim narodom ovdje nikada nije pokrenuto, a kamoli dovedeno do kraja.
Facebook Forum