U Bosni i Hercegovini se ne smiruju reakcije nakon hapšenja deset osoba u Orašju osumnjičenih za ratni zločin nad Srbima od aprila 1992. do jula 1993. godine. Danas su održani protesti u Orašju i Livnu a vrhbosanski nadbiskup Vinko Puljić je izjavio kako su se trebali kazniti zločini počinjeni nad Hrvatima ovog kraja. Na drugoj strani, advokat prvoosumnjičenog Đure Matuzovića ističe da su vojne nadležnosti tokom rata na ovom području imali zapovjednici regularne vojske Hrvatske.
Razlog za ogroman pristisak koji stiže iz Hrvatske, pored ostalog je moguće otvaranje brojnih pitanja o ulozi vojske susjedne zemlje tokom rata u BiH, na području Bosanske Posavine, kaže Sinan Alić predsjednik tuzlanskog udruženja "Istina Pravda Pomirenje".
"Mislim da je to jedan od razloga koji može objasniti ovakvu neprimjerenu halabuku koja se digla u Hrvatskoj od svih institucija, i zakonodavne, i izvršne vlasti i Saveza za nacionalnu sigurnost. Naravno, oni se plaše, jer Posavinom je upravljala vojno-komandna struktura hrvatske vojske. Ovdje HDZ (Hrvatska demokratska zajednica) štiti svoju prljavu ulogu koju je imao", kaže Alić.
Simptomatična je i selektivnost kada je riječ o pravosudnom tretmanu bosanskohercegovačkih Hrvata, smatra Alić, pored ostalog podsjećajući na Iliju Jurišića, kojeg je Tužilaštvo Srbije teretilo za ratni zločin, odnosno da je izdao naredbu za napad na kolonu vojnika Jugoslovenske narodne armije (JNA) u Tuzli 1992. godine
Ilija Jurišić
"Poznato je da privilegiju Zagreba, Pantovčaka ili Markovog trga imaju Hrvati koji imaju člansku kartu HDZ-a. Ilija Jurišić nije imao tu člansku kartu i zbog toga nisu mrdnuli ni malim prstom da nešto urade. Mi smo obraćali svojevremeno Vladi Jadranke Kosor, molili za pomoć, čak se nisu udostojili da odgovore. Tražili smo da nam pomognu s nekom dokumentacijom. A da je kojim slučajem Jurišić bio pripadnik HVO-a ili HDZ-a BiH, onda bi pomoć stigla. Ta nacionalistička optika kroz koju se sve gleda na ovim prostorima, eto postoji i u zemlji čija su prsa modra od europejstva", navodi Alić.
Članovi Biskupske konferencije BiH, nakon dvodnevnog zasjedanja, zaključili su, da su pravosudne institucije u Bosni i Hercegovini zatvarale oči pred zločinima nad Hrvatima u Bosanskoj Posavini, posebno pred činjenicom da su stradale posebne župe,da su ljudi ubijani, prognani a crkve popaljene.
Kako je rekao kardinal nadbiskup vrhbosanski, kardinal Vinko Puljić, sada se hapse oni koji su se branili.
"Ne opravdavam zločin, za svaki zločin se treba kazneno odgovarati. Međutim, ovaj selektivni pristup zabrinjava. Izgleda da smo krivi što smo opstali u tom dijelu BiH. Što stoji iza toga, ja ne mogu kazati. Ali, vrlo sam zabrinut da oni zločini koji su se stvarno tamo dogodili, nikada nisu kažnjeni i da za njih niko nije odgovarao", poručio je Puljić.
Kardinal Vinko Puljić: Zabrinjava ovaj selektivni pristup
U petak je održan masovni protest u Orašju, dok je protest u Livnu otkazan jer nije bio najavljen. Ipak, građani su se okupili noseći brojne transparente.
Predrag Mišković, predsjednik Udruga hrvatskih raznih vojnih invalida (HVIDRA) i organizator protesta u Orašju je izjavio da masovnim okupljanjem građana i bivših branitelja, žele poručiti da se "ovdje vodio obrambeni rat, ovdje nije bilo genocida ni zločina, nije bilo etničkog čišćenja".
"Ovdje nije bilo logora, bili su samo sabirni centri u koje smo smještali zarobljene u napadu na Orašje. Poznato je da je prognano više od 100.000 Hrvata, da su im popaljene kuće i da gotovo nema povratka Hrvata na prostor koji sada pripada Republici Srpskoj", kaže Mišković.
Advokat: Za zločin u Orašju odgovorni zapovjednici iz Hrvatske
U BiH i Hrvatskoj se ne smiruju reakcije nakon hapšenja deset osoba u Orašju osumnjičenih za ratni zločin nad Srbima od aprila 1992. do jula 1993. godine. Dodatno svjetlo na ovaj događaj daje Almin Dautbegović, advokat prvoosumnjičenog, generala Hrvatskog vijeća obrane (HVO) Đure Matuzovića, koji se nalazi u zatvoru u Zenici.
Dautbegović je nakon posjete svom branjeniku prenio da se Matuzović ne osjeća krivim.
Razlog je, kako ističe za RSE, to što su vojne nadležnosti tokom rata u BiH imali zapovjednici iz Hrvatske, odnosno da je na području za koji se grupa tereti, djelovala regularna hrvatska vojska. "Desetorka" neće na sebe preuzeti odgovornost drugih, izjavio je Dautbegović.
"Već je poznata istorija iz tog vremena da je postojao politički dogovor na razini dvije države, Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, kojim je u to vrijeme gospodin Alija Izetbegović omogućio hrvatskoj vojsci da može preći na teritorij BiH i da se zajednički prostor brani od zajedničkog neprijatelja. Taj dogovor je itekako imao smisla, jer se drugačije nije ni moglo. Međutim, zločini, ako ih je bilo, ovim nisu opravdani. Dakle, kad se zna činjenica da na ovom prostoru u ono vrijeme djeluje regularna hrvatska vojska, sa svojim komandnim kadrom, i da moj branjenik niti je mogao spriječiti, niti je mogao kazniti bilo koga, a iz njihove jedinice kojoj je on bio nadređen, zasigurno nije počinjeno nikakvo krivično djelo prema civilima ili bilo kom drugom", kaže advokat Đure Matuzovića.
Almin Dautbegović: Branit ćemo se istinom
Dautbegović ima primjedbe i na način preuzimanja dokumentacije iz hrvatskih arhiva.
"Mi smo zaključili da se prilikom preuzimanja dokumentacije iz arhiva u Zagrebu pristupilo selektivno i očito je neko namjerno uzimao samo ona dokumenta koja bi mogla da dovedu sa krivičnom djelom ratnog zločina samo ovih deset osoba koje su pritvorene. Naravno, postoje i privatne arhive, privatne dokumentacije, ljudi su oprezno radili, čuvali na raznim mjestima bitna dokumenta i mi se nadamo da ćemo u dogledno vrijeme, u istrazi ili pak na suđenju dokazati da ovo što se mom branjeniku stavlja na teret, da on s tim nema nikakve veze", kaže Dautbegović.
Na pitanje može li se u konkretnom predmetu osporiti tvrdnja da su komande i vojne naredbe stizale iz Hrvatske, Almin Dautbegović kaže: "To je nesporno, oko toga ne treba polemisati, to je poznata istorija. Mi imamo kod sebe imena, vremenski kontinuitet, naredbe. To je poznati dio istorije, ali u ovom krivičnom predmetu, u kojem sad radim, taj dio je izostavljen. To su nesporne istorijske činjenice koje su u ovom predmetu zaboravljene. Ako je neko očekivao da će ova desetorka na sebe da preuzme odgovornost – neće. Niko neće da prihvati odgovornost za drugog. Onaj koji je činio zločine, taj neka i odgovara. Zapovjednici iz Hrvatske su imali i naredbodavnu i efektivnu kontrolu, pa nema dileme oko toga ko je odgovoran za konkretan slučaj", konstatuje Dautbegović.
Almin Dautbegović, je za RSE takođe izjavio da je uložio žalbu na pritvaranje njegovog branjenika Đure Matuzovića, uz nadu da bi Žalbeno vijeće moglo drugačije da gleda na razloge za pritvor i da ga eventualno ukine.
"U ovom predmetu branićemo se istinom, a istina je da moj branjenik nikada nije imao efektivnu kontrolu nad događanjima u mjestima gdje je bio sa svojom jedinicom", zaključuje Dautbegović.
Uhapšeni pripadnici HVO-a u Orašju su: Đuro Matuzović (64), Ivo Oršolić (64), Tado Oršolić (56), Marko Dominković (54), Joso Nedić (60), Marko Baotić (68), Marko Blažanović (61), Mato Živković (52), Anto Živković (57) i Stjepo Đurić (51).
Plenković: Postoje istrage, ali se ne radi o uzvraćanju istom mjerom
Rad Državnog odvjetništva ne može biti moneta za potkusurivanje kojom će se voditi rat sa drugim državama, kažu u opoziciji u Hrvatskoj povodom medijskih špekulacija da bi Hrvatska kao odgovor na uhićenja u Orašju mogla aktivirati optužnice protiv nekih istaknutih oficira Armije BiH za djela koja su počinili kao oficiri JNA u Hrvatskoj 1991. godine.
Hrvatski premijer Andrej Plenković kaže kako postoje neke istrage, ali kako se ne radi o retorziji, odnosno uzvraćanju istom mjerom.
Jedne hrvatske dnevne novine, ne navodeći izvor, pišu danas kako bi uhićenje pripadnika HVO-a u Orašju "moglo preliti čašu strpljenja u hrvatskim državnim institucijama" i da bi mogle biti aktivirane kompletirane optužnice protiv nekih istaknutih oficira Armije BiH za djela koja su počinili kao oficiri JNA u Hrvatskoj 1991. godine.
Tu se spominje ime generala Atifa Dudakovića vezano za napad na Lovinac i napade na zadarsko zaleđe, ali i još nekoliko imena. Isti tekst kaže kako je optužnicu protiv Dudakovića u ladici zadržao bivši glavni državni odvjetnik Mladen Bajić.
Evo kako je premijer Andrej Plenković odgovorio na pitanje – ima li Hrvatska spremne te optužnice: "Prije svega, mislim da svaki zločin treba procesuirati. Postoje određene pravne radnje, međutim tu se ne radi se o mjerama retorzije (uzvraćanja istom mjerom), nego o postupcima i istragama koje – ukoliko se za to pokažu osnovane sumnje – mogu postati pravi predmeti".
Andrej Plenković: Postoje neke istrage, ali se ne radi o retorziji
Predsjednik Vlade Hrvatske je kazao i da nijedna njegova izjava vezana uz slučaj uhićenja u Orašju nije imala za cilj pritisak na pravosuđe BiH, već da je cilj bio uspostavljanje kvalitetne suradnje kada je riječ o procesuiranju ratnih zločina i općenito međunarodne suradnje u kaznenim pitanjima.
Plenković je kazao i da se u, kako je rekao, "određenim dokumentima" spominjalo i ime potpredsjednika Vlade i ministra obrane Damira Krstičevića, ali da detaljnijih saznanja o tome u ovome trenutku nema.
Socijaldemokratski potpredsjednik saborskog Odbora za Ustav Peđa Grbin u izjavi za RSE podsjeća da je Državno odvjetništvo temeljem hrvatskog Ustava neovisno od utjecaja politike.
"Državno odvjetništvo Republike Hrvatske dužno je postupati kada ima spoznaje i kada ima dokaza da je konkretna osoba počinila konkretno kazneno djelo", kaže Grbin.
Rad Državnog odvjetništva, dodaje Grbin, u uređenoj državi ne smije biti moneta za potkusurivanje kojom ćemo voditi sukobe s drugim državama.
"Dakle, bilo kakvo postupanje i bilo kakva optužnica koja dolazi iz Državnog odvjetništva ne smije biti povezana sa bilo kakvim političkim trenutkom, već isključivo i jedino sa pravdom, sa saznanjem da kaznena djela postoje i sa dokazima koji će omogućiti da se protiv počinitelja kaznena djela vode postupci", ističe Peđa Grbin.
Peđa Grbin: U uređenoj državi ne smije biti moneta za potkusurivanje
Novinar, bivši glavni urednik "Novog lista" i višegodišnji izvjestitelj iz Haga Denis Romac u izjavi za RSE ne očekuje da će Hrvatska doista pokrenuti optužnice protiv visokih oficira Armije Bosne i Hercegovine.
Evo kako Romac tumači burne reakcije koje su proteklih dana stizale iz Hrvatske: "Čini se zapravo da je cijela ova galama koja se digla u Hrvatskoj, koja neusporedivo prelazi razmjere samog ovog slučaja, da je razlog svega toga zapravo pokušaj odvraćanja druge strane od sljedećih koraka, odnosno procesuiranja nekih drugih slučajeva spornog djelovanja hrvatskih snaga u Bosni i Hercegovini, u kojima se kao akteri pojavljuju neki sadašnji i bivši visoki dužnosnici Hrvatske, poput, recimo, aktualnog ministra obrane Damira Krstičevića. Riječ je dakle, čini mi se, o pokušaju odvraćanja".
Državno odvjetništvo Republike Hrvatske je na naš upit da komentira medijski napis o postojanju dovršenih optužnica protiv nekadašnjih oficira JNA, a potom i Armije BiH za ratne zločine tijekom rata u Hrvatskoj, koje je navodno bivši glavni državni odvjetnik Mladen Bajić "zadržao u ladicama" odgovorilo kako oni medijske napise – ne komentiraju.