U policijskoj akciji Agencije za istrage i zaštitu BiH kodnog naziva Damask, koja je počela u srijedu, do sada je zvanično uhapšeno 16 osoba koje se sumnjiče za finansiranje i podsticanje na terorističke aktivnosti, te vrbovanje i organiziranje terorističke grupe. Zapravo se radi o organizatorima i finansijerima odlaska bh. državljana za odlazak u Siriju i Irak.
"Među njima su i oni koji se dovode u vezu sa „učestvovanjem u oružanim sukobima u Siriji i Iraku gdje su se borili na strani radilaknih terorističkih grupa i organizacija“, potvrdila je glasnogovornica SIPA-e Kristina Jozić.
Osim 16 onih koji su zvanično uhapšeni, još 15 je zatočeno i razmatra se da li će biti privedeni.
Prema informacijama kojima zvanično barataju bh. obavještajne službe i Ministarstvo sigurnosti, oko šezdesetak osoba nalazi se samo na sirijskom ratištu, mada eksperti procjenjuju da ih ima mnogo više.
U vrijeme pripreme državnog zakona o zabrani odlaska na strana ratišta tadašnji ministar sigurnosti BiH Fahrudin Radončić iznio je procjenu od oko 340 ratnika, mahom sljedbenika vehabijskog pokreta koji ratuju na kriznim područjima.
Prema izvorima SIPA-e, u akciji je uhapšen vođa vehabijske zajednice iz Bužima Bilal Bosnić. On je tokom brojnih seansi, čiji je cilj bio širiti ideje radikalizma, javno podržavao militante Islamske države, te pozivao ljude iz BiH da se pridruže militantima, ali i da podrže kalifu.
Bilal Bosnić, ilustrativna fotografija
"Evo vam sada prilike, evo došao vam je musliman, koji je iz Poslanikove loze, kojeg ako sad ne podržite, dovoljno ste o sebi dokrajali svom Kufru i o svojim zabludama kazali. Pa evo prilike i ovima što se suprotstavljaju da potraže svoja prava pod kišobranom islama", govorio je Bosnić u jednom od brojnih obraćanja vjernicima.
Bosnić je pod sumnjom za terorizam hapšen još 2012. godine, ali je ubrzo pušten, nakon što državno Tužilaštvo nije zatražilo pritvor.
On je mjesto vođe zajednice preuzeo od Nusreta Imamovića s kojim je najčešće održavao predavanja koja su praćena brojnim radikalnim stavovima.
Imamović je poput Bosnića hapšen u ranijim akcijama slične vrste provođenim u BiH. Pod njegovim uticajem su, kako se vjeruje, na ratišta otišli brojni ratnici iz BiH. Imamović se od januara nalazi u Siriji, ali ne u redovima militanata Islamske države, već u An-Nusri, ogranku Al-Kaide. Upravo zbog ove činjenice Bosnić je u više navrata kritikovao Imamovićev izbor.
U Iraku cijela porodica
Među uhapšenima je i Hamdo Fojnica, otac Emraha Fojnice koji je nedavno poginuo u Iraku na strani militanata Islamske države, radikalne organizacije koju su UN i SAD proglasile terorističkom.
Fojnica je stradao u samoubilačkom napadu noseći na sebi „prsluk“ s eksplozivom. Inače, on je jedan od optuženih u predmetu protiv Mevlida Jašarevića, koji je osuđen za napad na Ambasadu SAD u Sarajevu. Jedna od pušaka pripremljena za napad bila je Fojnicina, ali ga je sud pravomoćno oslobodio optužbi, te je nedugo po izlasku iz zatvora otišao na ratište u Irak.
Zanimljivo je da se u Iraku nalazi i kompletna porodica Fojnicine supruge Enese Džinić, gdje su njen otac, majka i osmero uglavnom maloljetne braće i sestara. I njen maloljetni brat Almir Džinić, prema saznanjima, u sastavu je snaga militanata Islamske države.
Oni su iz sela Ošve kod Maglaja, selefijske zajednice u kojoj je živio i Fojnica, a u kojoj policija trenutno pretresa objekte.
Uhapšen je i Elvir Muratović, ranije hapšen zbog prijetećih poruka na internet portalima. Među uhapšenima su i Mirza Kapić, Fikret Zukić, Eduard Durguti, Latif Talić, te Muhamed Džerahović.
Od srijede ujutro pretresi se obavljaju i na području Sarajeva, Kiseljaka, Zenice, Maglaja odnosno Gornje Bočinje, Gornje Maoče, Zvornika, Bužima i Teslića. Namjera je, navode u SIPA-i pronaći dokaze za postupak kojim rukovodi državno Tužilaštvo.
Upravo sa ovih lokacija otišao je veliki broj bh državljana, a u Iraku se prema obavještajnim podacima i to u redovima ISIL-a nalaze Ramo Pazara iz Teslića, Asmir Gostevčić iz Livna, Sejdin Omerdić iz Zenice, Edin Kahriman iz Maglaja, Jasmin Keserović iz Zavidovića i Senad Hasanović iz Hadžića, Seid Čolić i Elvis Hajrić iz Tešnja, te Emir Sinanović iz Miljanovaca kod Kalesije i Denis Delanović iz Velike Kladuše.
Vlado Azinović
Ekspert za pitanja terorizma i profesor na FPN u Sarajevu Vlado Azinović kaže kako se akcija može dovesti u kontekst rastuće spoznaje o opasnosti kakva vreba od akcija koje provode militanti Islamske države u Iraku, te da je akcijau BiH dio te šire kampanje „cilj spriječiti dalje regrutiranje, financiranje, logističku potporu za jednu mrežu koja Islamsku državu snabdijeva i logistikom i ljudima.“
Nada se kako se akcija provodi pod pritiskom dokaza, a ne javnosti jer“ smo, u prošlosti doživljavali da je upravo jedan takav međunarodni pritisak dovodio do nekih spektakularnih akcija, koje na kraju nisu polučile nikakav uspjeh“.
Naprotiv, kaže, dodatno su antagonizirale skupinu tako da su optužnice i presude izopstale. „ A i kada se događalo da ti ljudi budu izvedeni pred sud, čak i teret dokaza nije bio dovoljan da se protiv njih izreknu pravomoćne presude.“, smatra Azinović.
Da se stanje zaoštrava i unutar redova militanata Islamske države i da se stvari otimaju kontroli, pokazuje i tekst koji je objavio internet magazin Saff koji ponajviše obrađuje islamske teme, a koji se ograđuje od radikalnih izjava i djelovanja, nedavno je prenio informaciju sa jednog facebook profila da su dobrovoljci iz Bosne i Hercegovine i Sandžaka u redovima ”Islamske države” postali žrtve velike smutnje, te da su uhapšeni u sirijskim gradovima Raqa i Halep. Pozivajući se na izvore iz redova ”Islamske države”, koji vode Facebook profile na bosanskom jeziku naveli su kako će uhapšeni biti pogubljeni jer „su sljedbenici ekstremnih tekfirskih učenja.“ U prevodu ne prakticiraju islam na isti način kao i radikali s kojima ratuju.
Muhamed Jusić
Islamski teolog Muhamed Jusić za RSE kaže kako u povodu hapšenja treba imati povjerenja u institucije sistema, te je svaki komentar preuranjen. S druge strane Jusić navodi da se često zanemaruje uzrok zbog kojeg ljudi iz svih krajeva svijeta odlaze kako bi ratovali u Iraku ili Siriji.
Ono što treba imati na umu, navodi Jusić, jeste da se ne treba fokusirati isključivo na sigurnosni aspekt problema „jer iskustvo nam govori da se takve ideologije, skupine ili pokreti ne mogu pobijediti samo represivnim mjerama“, već bi kaže „fokus trebao biti i na drugim uzrocima koji dovode do toga da se ljudi širom svijeta regrutuju u takve skupine“.
Dok se ne otkrije uzrok zašto mladi ljudi napuštaju velike svjetske metropole, pa i BiH, kako bi se pridružili ovim skupinama, pitanje takozvane Islamske države u Iraku i Siriji neće, smatra, biti riješeno vojnim putem.
"Tu mislim i na ideologiju koja motiviše te ljude a ono što oni osjećaju šta oni vjeruju kako tumeče ne samo vjeru nego i realnost u kojoj mi živimo, ali sve ozbiljne analize su pokazale da na mobilizaciju takvih ljudi značajnu ulogu igra i socijalna slika – to odakle oni dolaze, to što im se nudi, kako se osjećaju otuđenim, zapuštenim ili marginaliziranim u društvima u kojima žive“, navodi Jusić.
Prema njegovim riječima prevencija radikalizacije počinje od toga da se najprije treba pobrinuti da mladi ljudi u našem društvu nisu isključeni, počevši od vlastitog doma.
„Mnogi naši ljudi misle da trebaju specijalizovane agencije koje bi se trebale baviti tim pitanjima. Ali nekada je dovoljno da se mlad čovjek osjeti prihvaćen od svojih roditelja, cijenjen i poštovan od svoje braće, ili da ima dovoljno prostora da izrazi svoju kreativnost kroz školu, nevladine organizacije“, kaže Jusić i napominje da to može biti mnogo efikasnije oružkje u prevenciji radikalizma od bilo kakvih sigurnosnih operacija.
Iz zatvora u Siriju
Na ratištima širom svijeta nalaze se brojne, kako ih u BiH nazivaju, „sigurnosno interesantne osobe“ koje su osuđivane ili za terorizam ili za druga kaznena djela. Jedan od njih je i Bajro Ikanović koji je odležao kaznu zatvora za terorizam, a koji se nalazi u Siriji.
Jedna od specifičnosti je i ta da su neki od onih koji su otišli na ratišta sa sobom poveli i porodice.
Federalna uprava policije ranije je za RSE navela kako raspolažu saznanjima o određenom broju žena i djevojaka iz BiH koje se pridružuju svojim partnerima koji se nalaze u Siriji. Međutim, naveli su i kako ne raspolažu informacijama „o njihovom trenutnom statusu na području Sirije, s obzirom da Bosna i Hercegovina nema diplomatsko-konzularno predstavništvo u ovoj zemlji.“
Neki od njih odvode i djecu. Interpol traži dvogodišnjeg Ismail Davuda Mešinovića, bh. državljanina koji je nestao 15. decembra prošle godine u Italiji u Bellunu. Sa sobom ga je u Siriju poveo njegov otac Ismar Mešinović koji je poginuo na ratištu.
Bh. sigurnosne službe su, za razliku od ranijih hapšenja, tek su, kroz izmjene krivičnog zakona, dobile mogućnost da se ode korak dalje, stav je novinarke Slobodne Bosne Suzane Mijatović. Ima razlike, kaže između ranijih akcija u Gornjoj Maoči i ovog danas jer „ u to vrijeme nije postojao zakonski osnov da se ti ljudi procesuiraju, odnosno mogli su se procesuirati za neka manja djela tipa da su nezakonito držali oružje ili municiju.“
U međuvremenu parlament je usvojio izmjene zakona po kojem se kažnjavaju i odlasci na strana ratišta, što kaže Mijatović daje “zakonski osnov da neke od tih ljudi procesuiramo zato što su sudjelovali u oružanim sukobima izvan BiH, odnosno zato što su podsticali, vrbovali i organizirali odlazak ljudi.“
Prema službenim procjenama rađenim u 25 zemalja koje se suočavaju sa odlaskom njihovih državljana na strana ratišta, više od 11.000 stanovnika drugih zemalja širom svijeta nalaze se na ratištu u Siriji, a neki su se vratili kućama.
Zemlja iz koje je najviše ratnika otišlo u Siriju je Tunis, dok ih je sa prostora regije najviše sa Kosova, gdje je nadavno provedena i velika policijska akcija hapšenja organizatora i povratnika s ratišta.