Od danas teče polugodišnji rok Bosni i Hercegovini da popuni Upitnik kako bi Evropska komisija ušla u proces odlučivanja da li će dodijeliti status kandidata. Vlasti Bosne i Hercegovine sada su, nakon brojnih deklarativnih zalaganja za evropski put, pred stvarnim testom.
Evropski komesar za politiku susjedstva i proširenje Johanes Hahn uručio je u Sarajevu Upitnik Evropske komisije na koji vlasti Bosne i Hercegovine imaju rok od šest mjeseci da daju odgovore. Nakon odgovora na više od 3.200 pitanja Evropska komisija odlučivaće o dodjeli kandidatskog statusa BiH.
“Prva pitanja ili prva poglavlja su vezana za politiku i vladavinu prava. Politika, demokratija i vladavina prava će biti prva pitanja, jer to su postulati na kojima je zasnovana EU", saopštio je predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić nakon prijema Upitnika.
Ocijenio je ovaj događaj jednim od najvažnijih datuma u procesu evropskih integracija BiH koji je rezultat ozbiljnih napora. I koji će, u konačnici, voditi ka kandidatskom statusu.
"Za kandidatski status jedino važno da profesionalno i adekvatno u vremenu koje je predviđeno, oko šest mjeseci, odgovorimo na pitanja iz Upitnika. Ne postoje nikakvi dodatni uvjeti koje je pred BiH postavila niti Evropska komisija ili bilo koja druga evropska institucija. Svi drugi uvjeti koje smo imali priliku čuti - od zatvaranja Ureda visokog predstavnika (OHR), do stranih sudija u Ustavnom sudu - su uvjeti koji nisu definirani od strane evropskih institucija i to nisu stvarni uvjeti za kandidatski status", pojasnio je Zvizdić.
U institucionalnom i stručnom kapacitetu BiH će biti sposobna da odgovori na pitanja iz upitnika kvalitetno i na vrijeme, rekao je Zvizdić. To će se raditi putem mehanizma koordinacije i radiće ga institucije, a ne radne grupe. Međutim, postoje i određene bojazni.
"Moja bojazan je vezana samo za brojne političke nesuglasice kojima svjedočimo u posljednje vrijeme i ja se iskreno nadam da se političke blokade i politička uvjetovanja neće vezivati za evropski put BiH, niti će usporiti rad institucija na pripremi odgovora iz Upitnika", prokomentarisao je Zvizdić.
Ispit zrelosti
Ispunjavanje 3.242 pitanja iz upitnika i napredak ka EU je nešto što donosi dobrobit građanima BiH podcrtao je komesar Han.
Johanes Han: Građani očekuju od vlasti da se fokusiraju na istinske konkretne probleme umjesto da se grade novi zidovi i torovi
"Proces evropskih integracija sa sobom nosi stabilnost mir sigurnost. Posljedica svega toga je i povećanje stepena blagostanja građana, novca. Donosi bolje perspektive u zemlji bez da stanovništvo mora da migrira, dobnosi radna mjesta... Dakle vrlo konkretne blagodeti za građane. Upitnik je ispit zrelosti za bh. vlasti, ocijenio je Han.
"Proces EU integracija sa sobom nosi stabilnost, mir, sigurnost. Posljedica toga je i povećanje stepena blagostanja građana njihovih primanja, to je nešto što donosi bolje persperktive bez da građani moraju migrirati... dakle veoma konkretne blagodeti", napomenuo je Han.
Jačanje nacionalističke i revizionističke retorike u regiji ne samo u BiH nikome ne ide u prilog. Mladi ljudi gledaju naprijed, jer svima trebaju bolji prihodi i bolja socijalna skrb, kaže Han.
"Fokus svih nas treba da bude na unapređenju socio-ekonomskog stanja i radnih mjesta. Dobar ste primjer imali nedavno s regulisanjem cijene lijekova koje građanima donosi direktne koristi, pa je cijena lijekova za 10 ili 20 posto niža. To građani očekuju od vlasti, da se fokusiraju na istinske konkretne probleme umjesto da se grade novi zidovi i novi torovi", konstatovao je Han.
BiH se, kako su naveli zvaničnici, mora posvetiti jačanju legislative i borbi protiv korupcije, kako bi se privukli strani investitori, te domaći ohrabrili da ulažu i dalje, te stvaraju radna mjesta. Pored toga, neophodna je i saradnja zemalja u regiji koja mora imati zajednički cilj, jer im je i put zajednički.
Malo je vremena
Da li je uručivanje Upitnika istorijski trenutak ili samo tehnička stvar, o čemu se vode rasprave, manje je bitno od činjenice da će se na taj način pokazati da li su bh. političari zaista za evropski put svoje zemlje, ili su to do sada bila samo "lako data obećanja".
Ispunjavanje upitnika neće biti nimalo lak zadatak: Denis Zvizdić
"Ovo je sada vrijeme, naredne sedmice i naredni mjeseci, da pokažemo da li imamo istinsko evropsko opredjeljenje u BiH ili se to koristi samo za lijepu priču, a da nismo spremni da pravimo iskorake", kažem ministar vanjskih poslova Igor Crnadak.
To neće biti nimalo lak zadatak, što potvrđuju iskustva drugih zemalja u procesu pristupanja. Stoga ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Mirko Šarović upozorava:
"To nije upitnik u smislu odgovora DA ili NE. To je toliko velika obaveza da mnogi u zemlji nisu svjesni da ćemo imati tako malo vremena - nekoliko mjeseci, i tako malo resursa i logistike za davanje kvalitetnih odgovora", ocjenjuje Šarović.
Odgovori će predstavljati analitički snimak stanja u svim oblastima - od politike, ekonomije, obrazovanja zdravstva, pravosuđa, socijalne politike i zapošljavanja, nauke i istraživanja do nekih koja izgledaju kao nepotrebna - naprimjer sigurnost žičara na skijalištima, zaštita životinja i kakav je njihov tretman u zoološkim vrtovima, koliko vremena treba poštaru da uruči pismo, kako se postaje babica?
Ali, sve je to veoma važno za sliku jedne zemlje koja ima ambiciju da postane član EU, kaže Tonino Picula, poslanik Evropskog parlamenta i šef delegacije za BiH i Kosovo.
Tonino Picula: Treba odgovoriti na tisuće pitanja na koja bi u nekim drugačijim situacijama, u nekoj drugačijoj zemlji vjerojatno bilo lakše odgovorit
"Moram kazati da je susret s Upitnikom jedan od najzahtjevnijih izazova za svaku administraciju zemlje koja želi postati članica EU. Ja vjerujem da će u slučaju Bosne i Hercegovine taj izazov biti i mnogostruko veći, jer teško se dogovaraju neke elementarne stvari. Naravno, treba odgovoriti na tisuće pitanja na koja bi u nekim drugačijim situacijama, u nekoj drugačijoj zemlji vjerojatno bilo lakše odgovoriti, međutim, pitanje je koliko će funkcionirati utvrđeni mehanizam koordinacije. Naravno, Upitnik ne ispunjava više adresa u jednoj zemlji, nego samo jedna. Onda ćemo vidjeti koliko zapravo Bosnu i Hercegovinu, prije svega, čeka potraga za konsenzusom oko evropske budućnosti, a koliko, naravno, njega ovog trenutka možda i nema", ističe Picula.
Mogu li se političke nesuglasice koje postoje u BiH prenijeti na teren pripreme odgovora na Upitnik i može li "profunkcionisati" mehanizam koordinacije? Na to pitanje, analitičar Srećko Latal nudi ovaj odgovor:
"Proces evropskih integracija je već jako dugo pod uticajem političkih problema, i činjenica je da bošnjački, hrvatski i srpski lideri imaju bitno različite stavove i viđenja vezano za budućnost BiH mada se oni zvanično slažu da žele vidjeti BiH u EU. Ali, način na koji misle da to treba ostvariti vidi se različito među političarima. Mehanizam koordinacije koji je bio jedan od ključnih uslova da se BiH konačno pokrene na putu integrisanja je usvojen, ali je on još uvijek u fazi implementacije", komentariše Latal.
Predstoji ozbiljan posao
Da li će BiH, odnosno njen politički sistem sa više nivoa vlasti uspjeti da progovori jednim glasom, kako to Brisel već godinama traži? Uz mnogo muka i međusobnih optuživanja konačno je usvojen mehanizam koordinacije kojim bi se to trebalo osigurati. Međutim, on još uvijek nije testiran pa se ne zna hoće li se pokazati djelotvornim.
Direktorica Vanjskopolitičke inicijative BiH Lejla Ramić-Mesihović podsjeća na princip - jedno pitanje, jedan odgovor:
"Svaki nivo vlasti – državni, entitetski, Brčko Distrikt, opštine, će odgovarati u skladu sa svojim ustavnim ovlaštenjima, tako da se i pitanja prilično razlikuju. Funkcionalni mehanizam koordinacije tu je najveći izazov, odnosno funkcionalne radne grupe za usaglašavanje odgovora koji moraju biti jedinstveni za cijelu zemlju", kaže Ramić-Mesihović.
Najveći dio upitnika, oko 80 posto, odnosi se na statističke podatke. Najvažniji su oni o broju stanovnika što se izvodi iz rezultata popisa, oko kojeg u BiH još uvijek nema saglasnosti, odnosno njih ne priznaje Vlada Republike Srpske. Na pitanje, kako će se to riješiti, ministar vanjskih poslova BiH Igor Crnadak, kaže:
Najveći dio upitnika odnosi se na statističke podatke, a najvažniji su oni o broju stanovnika prema popisu, oko kojeg još nema saglasnosti.
"Odgovor je, nažalost, vrlo jednostavan: taj dio koji se odnosi na podatke iz popisa, oko kojih nema dogovora, nećemo moći popuniti dok se ne dogovorimo. Međutim, pred nama je preko 3.000 pitanja. Dakle, imamo mi šta raditi dok se tu ne postigne dogovor", izjavio je Crnadak.
Bosna i Hercegovina je 15. februara 2016. podnijela aplikaciju za članstvo u EU, koju je Evropska komisija prihvatila i šest mjeseci kasnije i odlučila da BiH dostavi Upitnik kao narednu fazu na putu kandidacijskog statusa. Bh. lideri su već izrazili plan da svoju zemlju u EU uvedu do kraja 2017. godine.
Obim Upitnika različit je od države do države - Hrvatska je dobila 4.560 pitanja, Crna Gora 2.178, Srbija 2.483, Makedonija 4.666, Albanija 2.280 pitanja.
U petak je uručivanje Upitnika u Sarajevu pratila svečarska atmosfera. Izražavalo se zadovoljstvo, dijelili osmijesi .. A već od ponedjeljka, zemlju čekaju brojne obaveze, dogovori i kompromisi, što nije jača strana BiH, smatra Srećko Latal:
"Uručivanjem Upitnika period relativno jeftinog i jednostavnog prolaska kroz uvodne faze evropskih integracija je završen za BiH i sada predstoji ozbiljan posao. Već taj prvi korak će pokazati koliko nesuglasica postoji u tenutnom rukovodstvu BiH oko mnogih pitanja koja odlučuju o budućnosti zemlje, a samim tim su uključena u Upitnik", kaže Latal.