Usvajanjem Informacije o pravosnažnosti presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu "Pilav protiv BiH", Vijeće ministara BiH je u srijedu utvrdilo obavezu otklanjanja povrede prava, koje je Sud utvrdio. To znači da će mjere na osnovu ove presude biti uključene u Plan za izvršavanje ranije donesenih, u predmetima "Sejdić i Finci" i "Azra Zornić", u kojima već godinama nije postignut napredak.
U Ustavu BiH je upisana diskriminacija i neravnopravnost građana, jer im svima nije omogućeno da biraju i budu birani. Ako se gleda ostvarivanje tog osnovnog demokratskog prava, Bošnjaci i Hrvati u Federaciji BiH su ravnopravniji od Srba.
Srbi u Republici Srpskoj su ravnopravniji od Bošnjaka i Hrvata. Oni koji nisu pripadnici konstitutivnih naroda – izjašnjavaju se kao građani BiH, Jevreji, Romi, pripadnici drugih nacionalnih manjina, odnosno kao ostali, bez obzira u kojem entitetu žive, diskiminisani su Ustavom i Izbornim zakonom.
Evropski sud za ljudska prava u junu 2016. godine potvrdio je da je dr Ilijaz Pilav, diskriminisan, jer se kao stanovnik Republike Srpske (RS) nije mogao kandidovati za Bošnjačkog člana bh. Predsjedništva.
Povodom sjednice Vijeća ministara BiH Pilav kaže da je već sve rekao u danu kada je presudu dobio.
"Moja misija je završena donošenjem presude. Sada se ušlo u fazu moguće implementacije a to je već pravni teren. Pitanje je države i državnih institucija kako će i na koji način presudu provesti a ja ne mogu više na to uticati. Uradio sam ono što sam mogao kao običan čovjek. Presuda je potvrdila sve navode iz moje apelacije, ja sam upozorio na ozbiljno kršenje mog osnovnog prava i neka sada rade nadležni", kaže Pilav.
Damir Arnaut, poslanik u bh. Parlamentu i pravni zastupnik u predmetu Ilijaz Pilav, smatra da politička volja za provođenje ove, kao i prethodnih presuda, postoji samo na papiru.
"Provedba presuda 'Sejdić-Finci', 'Azra Zornić' i sada 'Ilijaz Pilav' traje dugo i ne vidim pretjeranu volju da se to riješi, iako ima nekoliko rješenja. Ukoliko se želi samo presuda implementirati, to podrazumijeva manje preinake u Ustavu BiH, Izbornom zakonu i nekim pratećim aktima ali to se proširilo i na mnoga politička pitanja. Sličnu situaciju imamo i na primjeru grada Mostara gdje neke političke partije ne žele samo implementaciju odluke Ustavnog suda, nego otvaraju brojna druga pitanja. To je boljka u BiH, da nema velike volje da se problem riješi na jednostavan način, da se riješi ono što traži presuda nego se ide mnogo šire", navodi Arnaut.
U decembru će se navršiti sedam godina od kako su Dervo Sejdić i Jakob Finci dobili presudu Evropskog suda da su diskriminisani jer su kao Rom i Jevrej onemogućeni da budu birani u Predsjedništvo Bosne i Hercegovine.
Prije dvije i po godine, Azra Zornić, koja se izjašnjava kao građanka odnosno nije pripadnica ni jednog od tri konstitutivna naroda, dobila je potvrdu iz Strazbura da su prekršena njena osnovna ljudska prava, jer se nije mogla kandidovati na parlamentarnim izborima 2002.
Tako je diskriminacija upisana u Ustavu BiH kompletirana, jer je Evropski sud za ljudska prava ustanovio da ona postoji prema manjinama (Sejdić-Finci) prema građanima koji nisu konstitutivni – Bošnjaci, Hrvati, Srbi ali nisu ni nacionalne manjine (Azra Zornić) i prema konstitutivnim narodima (Ilijaz Pilav).
Pravna bitka za osnovna demokratska prava i dokazivanje da je Ustav BiH diskriminatorski praktično traje cijelu deceniju od kada su prve tužbe dostavljene Evropskom sudu za ljudska prava, navodi Tijana Cvjetičanin iz Udruženja građana "Zašto ne?".
"Provođenje presuda bez napretka previše traje i mislim da je slučaj 'Sejdić-Finci' kidnapovan od političkih faktora i kao prvi koji je otvorio pitanje diskriminacije na etničkoj osnovi, pretvoren u nešto drugo. Pretvoren je u tzv. hrvatsko pitanje, odnosno govori se o pravu jednog konstitutivnog naroda a ne o pravu nacionalnih manjina, na šta se presuda odnosi. I dok se ne odmakne od te pozicije – a ne vidim da će se to uskoro desiti, presuda neće biti implementirana", ističe Cvjetičanin.
Ako bi se samo implementirala presuda, navodi Tijana Cvjetičanin, to ne bi tražilo velike zahvate u Ustavu, ali su politički lideri od tog pitanja napravili ono koje je vrlo teško ostvariti.
Prema Ustavu i Izbornom zakonu, za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH mogu se kandidovati samo stanovnici iz Federacije BiH, dok predsjednički kandidat iz RS mora biti Srbin. Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH čini 15 delegata – po pet predstavnika konstitutivnih naroda, tako da mjesta za one koji se tako ne izjašnjavaju – nema.
Provođenje, već planetarno poznate presude "Sejdić-Finci" jedno vrijeme je bilo uslov za napredak BiH na putu integrisanja. Kada su zvaničnici EU shvatili da je to ogroman kamen spoticanja, okrenuli su list, stavljajući na prvo mjesto ekonomske i socijalne reforme.
"EU je u jednom momentu poručila da daje prednost Reformskoj agendi i da će se provođenju presuda Evropskog suda vratiti kad BiH napravi neke ozbiljnije korake na putu integrisanja. Nisam uvjerena da je to dobar potez i ne vjerujem da će polučiti velike rezultate. Jedino je vidljivo da su bh. vlasti jedva dočekale da to pitanje odlože privremeno sa strane i da su radile neke formalne korake, ni malo suštinske. Tako da se ne vidi se stvarna volja da se na tome ozbiljno radi", ocjenjuje Tijana Cvjetičanin.
U Izvještaju o napretku BiH za 2016. Evropska komisija je ponovila da njeno provođenje ostaje "lakmus-papir" za dobijanje kandidatskog statusa BiH.
Optimizam bez pokrića
Prije nekoliko dana pred Vijećem za spoljne poslove Evropskog parlamenta, predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović je izjavio da postoji mogućnost da se postigne dogovor o provedbi presude "Sejdić-Finci".
"Taj dogovor također bi mogao u obzir uzeti i neke legitimne primjedbe bosanskohercegovačkih Hrvata. Ali želim biti iskren sa vama. Strahujem da će usprkos hitnosti, biti veoma teško složiti se po ovim pitanjima – jer neophodno je pridobiti dvotrećinsku većinu u oba doma državnog parlamenta, u kojima su zastupljeni predstavnici 14 različitih političkih stranaka", poručio je Izetbegović.
Nekoliko dana kasnije, član Predsjedništva BiH Dragan Čović, u maniru već prepoznatljivog optimizma bez pokrića, tvrdi da će presuda "Sejdić-Finci" biti implementirana do kraja januara 2017.
Demant stiže od Čovićevog kolege u Predsjedništvu BiH, Bakira Izetbegovića koji kaže kako je to nemoguće i da o tom terminu nije postignut nikakav dogovor.
Dvadesetak metara udaljenosti među njihovim uredima i dvije oprečne izjave – najbolje govore o tome koliko su, ova ali i ostale presude Evropskog suda za ljudska prava koje potvrđuju da je Ustav BiH diskriminatorski, zaista u žiži političkog djelovanja lidera države Bosne i Hercegovine.
Facebook Forum