U diplomatsko-konzularnim predstavništvima, ambasadama i generalnim konzulatima Bosne i Hercegovine u inostranstvu uposleno je 107 dužnosnika. No, kakva je bh. diplomatija, najbolje govori podatak da Bosna i Hercegovina još uvijek nema ni Zakon o vanjskim poslovima. To je ostavljalo prostora da protekle dvije decenije vladajuće stranke udomljavaju svoje kadrove u diplomatsko konzularnoj mreži, a ne stručnjake koji će predstavljati svoju zemlju najbolje što mogu. Tako se dešavalo da BiH predstavljaju i oni čije stranke negiraju državnost Bosne i Hercegovine.
BiH ima još mnoštvo neriješenih problema, od dugogodišnjeg nepostojanja konsenzusa u Predsjedništvu BiH, koje je po Ustavu BiH kreator vanjske politike, do nepostojanja Zakona o vanjskoj politici. Upravo zbog nedefinisane vanjske politike diplomatsko konzularna mreža u BiH je više služila za udomljavanje stranačkih kadrova, nego za promidžbu zemlje.
Hajrudin Somun
"U Predsjedništvu BiH se vodi politika po članovima koji zastupaju pojedine narode BiH. Tamo nema saglasnosti ni oko drugih temeljnih pitanja zemlje, a kamo li o vanjskoj politici ili na primjer o pristupanju NATO paktu BiH", kaže Hajrudin Somun, nekadašnji dugogodišnji diplomata i autor nekoliko knjiga.
Ustav BiH propisao je da Predsjedništvo Bosne i Hercegovine imenuje ambasadore. Kako BiH ima tročlano Predsjedništvo u kojem je svaki od članova više zastupao interese stranke iz koje dolazi, nego države koju predstavlja, tako su imenovani i ambasadori, u mnogo slučajeva po stranačkim preporukama, rodbinskim vezama i slično. O tome je nedavno u jednom TV magazinu govorio i predsjedavajući Predsjedništva BiH, Mladen Ivanić, koji je svojevremeno obavljao i funkciju ministra vanjskih poslova BiH.
"Ambasadori bi trebali predstavljati izbalansiran stav. Ambasadori ne bi trebali zastupati samo svoju stranu, iz koje god da dolaze. Trebali bi nastupiti na način da ni kod jednog naroda ne ostave negativan stav. To podrazumijeva spremnost na kompromis i toleranciju. Koliko je naših ambasadora na to spremno, ne bih rekao da ih ima puno. Ima ambasadora iz različitih naroda koji su uradili vrlo korektno svoj posao i koji su bili prihvatljivi svima, ali dominantni broj je ipak pokušavao da se dodvori sredini koja ga bira", rekao je Ivanić.
U određenim vremenskim periodima, cijele porodice sa četiri i više članova, bile su raspoređene po diplomatsko konzularnoj mreži BiH. Zbog toga, prema ocjeni analitičara, bosanskohercegovačka diplomatija je u haosu.
Iako Bosna i Hercegovina ima na nekim fakultetima i predmet diplomatija, kao i magistarski i doktorski studij, malo je onih koji su nakon završenih usmjerenih studija postali diplomate.
Nedžma Džananović Mirašćija
"Sve funkcije u političkoj vlasti u BiH, pa i funkcija ministra vanjskih poslova, su bile isključivo stranačke funkcije. U sistemu, u kojem stranke uzimaju dio vlasti i institucije koje im pripadnu u toj diobi, posmatraju kao legitiman stranački plijen i ne može biti drugačije. Na žalost, u mnogo aspekata, ni Ministarstvo vanjskih poslova nije bilo izuzetak. Rijetki su oni, bilo ih je, koji su se uspjeli izdići iz neke stranačke politike i prihvatiti se svoje funkcije na jedan odgovarajući način. Nikakve politike tu nije bilo, nikakvih novih ideja nije bilo", pojašnjava Nedžma Džananović Mirašćija, profesorica koja na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu predaje diplomatiju i političke stranke.
Kako političari u Bosni i Hercegovini nisu bili u stanju normativno definirati ovu oblast, prije nekoliko godina otpočela je i praksa otvaranja entitetskih i kantonalnih predstavništava u svijetu, pod izgovorom da se želi unaprijediti ekonomija tog entiteta ili kantona. No, predstavništva nižih nivoa vlasti nisu urodila plodom.
Nekadašnji direktor Agencije za promociju stranih investicija Mirza Hajrić, svojevremeno je prokomentarisao za RSE da je otvaranje entitetskih, ali i kantonalnih predstavništava posljedica ''političkih natezanja'' u BiH.
"Jako malo se ovih predstavništava otvara sa nekim planom, programom rada i analizom. Više je to neko, čini mi se, lokalno ili regionalno foliranje, u stilu - imamo mi para, pa će dobro zvučati da ih imamo. Ne vidim da je ijedno od tih regionalnih predstavništava nešto napravilo u smislu rezultata", kazao je Hajrić.
Vaš browser nepodržava HTML5
Anketa: Studenti o zapošljavanju u bh. diplomatiji
Bosanskohercegovačka diplomatija najsiromašnija je diplomatija u Evropi. Da bi se stanje popravilo, potrebno je napraviti korak - dva unazad, usvojiti Zakon o vanjskoj politici koji će definirati šta su prioriteti, kako zemlju predstavljati i ko će je predstavljati, kako bi se ciljevi ostvarili.
Novi predsjedavajući Predsjedništva BiH, Mladen Ivanić, napominje kako je još prije devet godina zakon upućen u parlamentarnu proceduru. Obećava da će zakon, u ovom sazivu Predsjedništva BiH, biti usvojen.
"U ovih osam godina bilo je pokušaja da se nešto popravi, ali sve to je ostalo ograničeno. Kao da se svi boje da se prihvate te teme, a po meni tu nema ništa problematično. Nadam se da će, kako vrijeme prolazi, stvari postati vrlo praktične i da se ljudi neće baviti nekim velikim teorijama zavjere, da ćemo na kraju ipak, u ove četiri godine, uspjeti dobiti taj zakon", zaključuje Mladen Ivanić.