Integracija zemalja regiona u NATO i regionalna bezbjednost treba da budu glavni cilj svima na Balkanu, jer istorija je pokazala da nestabilnost u jednoj zemlji dovodi do lančane reakcije u drugoj. Zato je potrebno da zemlje Balkana što bolje sarađuju kako bi se u budućnosti izbjegli mogući sukobi i nestabilnosti a istovremeno ojačao duh saradnje među narodima koji su do juče ratovali.
Sve su to poruke iz Podgorice, gdje su crnogorski zvaničnici, NATO i drugi međunarodni eksperti govorili o oblicima regionalne podrške misiji ISAF u Avganistanu nakon 2014. godine.
Predsjednik Maršal centra Alumni asocijacije za bezbjednost jugoistočne Evrope, Mehmedin Tahirović kaže da je bezbjednosna saradnja od presudnog značaja za drugačiju budućnost regiona u odnosu na ne tako davnu - krvavu prošlost.
Kaže da Iskustva stečena tokom raspada SFRJ pokazuju da nestabilnost u jednoj zemlji regiona izaziva lančanu reakciju i nestabilnost u ostalim zemljama regiona.
Osim saradnje bezbjednosni službi, agencija i ostalih tijela neophodno je osnažiti naučnu saradnju u oblasti bezbjednosti i to je prvi korak ka razumijevanju onoga šta se deslio prije dvije decenije i kako stvarati stabilan Balkan.
"Da se naučnim prilazom izvrši jedna kvalitetna analiza kako bi budućnost bila izvjesnija, kako bi budućnost bila potkrijepljena činjenicama, onim što povezuje zemlje regiona, a ne onim što ih je u prošlosti razdvajalo. Taj naučni prilaz, vjerujem da će omogućiti svima da shvate da su naše vrijednosti zajedničke, da mi ne možemo otimati jedni od drugih i u isto vrijeme biti dobri jedni za druge", navodi Tahirović.
Na Balkanu još ima otvorenih političkih pitanja i potencijalnih izvora nestabilnosti.
Još se ne nazire kraj zategnutim odnosima Kosova i Srbije i na tom planu treba raditi što više kako bi odnosi dvije zemlje ušli u mirniju fazu, smatraju međunarodni eksperti.
Predstavnik Evropskog centra za bezbjednosne studije Džejms Mekdugal kaže za RSE da se i o razlikama mora razgovarati na pragmatičan način. Mekdugal je optimista.
"Vidimo neke pozitivne signale u toj saradnji, posebno kroz učešće predstavnika zemalja regionu u brojnim programima koje realizujemo na Balkanu. Tu su mladi vladini predstavnici, predstavnici vojske ali javnog sektora iz Srbije, sa Kosova iz svih ostalih zemalja Jugoistočne Evrope. Naravno, postoje razlike, razlike u mišljenjima, razlike zasnovane na istorijskom iskustvu svake od ovih država, ali ohrabrujuća je činjenica da su oni sjeli i počeli da razgovaraju, da pričaju o svim razlikama na razuman i praktičan način, i tako će možda naći i neke kompromise u smislu kako da riješe preostala otvorena pitanja na Balkanu i na području Jugoistočne Evrope", istakao je on.
Pitanje NATO integracija
Konferencija "Regionalna podrška misiji ISAF u Avganistanu nakon 2014. godine" nameće i pitanje integracija zemalja regiona u NATO.
Kao i druge zemlje u regionu, Crna Gora uspješno doprinosi ISAF misiji, a stabilan i mirnodopski Avganistan, koji ne prijeti svijetu, je u interesu svih, ocijenio je ambasador Njemačke u Podgorici, Pius Fišer.
Crna Gora je jedna od preko 50 nacija koje daju doprinos ISAF misiji u Avganistanu.
Ministar odbrane, Boro Vučinić, je podsjetio da je u martu 2010. godine Crna Gora tamo uputila svoj prvi kontingent, koji je brojao 31 pripadnika Vojske Crne Gore.
„Danas se u ovoj misiji nalazi četvrti kontingent koji broji 39 pripadnika. Za manje od dvije godine Crna Gora je povećala svoj kontingent za oko 25 odsto, što je još jedan dokaz da ozbiljno pristupamo realizaciji naših međunarodnih obaveza i pokazujemo da smo partner na koga se može ozbiljno računati", kazao je Vučinić.
Konferenciju je organizovala regionalna Maršal centar alumni asocijacija za bezbjednost jugoistočne Evrope formirana u junu prošle godine, a čiji su članovi nacionalne Alumni asocijacije iz 14 zemalja regiona.
Za prvu zemlju koja će predsjedavati Asocijacijom do novembra ove godine izabrana je Crna Gora.
Sve su to poruke iz Podgorice, gdje su crnogorski zvaničnici, NATO i drugi međunarodni eksperti govorili o oblicima regionalne podrške misiji ISAF u Avganistanu nakon 2014. godine.
Predsjednik Maršal centra Alumni asocijacije za bezbjednost jugoistočne Evrope, Mehmedin Tahirović kaže da je bezbjednosna saradnja od presudnog značaja za drugačiju budućnost regiona u odnosu na ne tako davnu - krvavu prošlost.
Kaže da Iskustva stečena tokom raspada SFRJ pokazuju da nestabilnost u jednoj zemlji regiona izaziva lančanu reakciju i nestabilnost u ostalim zemljama regiona.
Osim saradnje bezbjednosni službi, agencija i ostalih tijela neophodno je osnažiti naučnu saradnju u oblasti bezbjednosti i to je prvi korak ka razumijevanju onoga šta se deslio prije dvije decenije i kako stvarati stabilan Balkan.
"Da se naučnim prilazom izvrši jedna kvalitetna analiza kako bi budućnost bila izvjesnija, kako bi budućnost bila potkrijepljena činjenicama, onim što povezuje zemlje regiona, a ne onim što ih je u prošlosti razdvajalo. Taj naučni prilaz, vjerujem da će omogućiti svima da shvate da su naše vrijednosti zajedničke, da mi ne možemo otimati jedni od drugih i u isto vrijeme biti dobri jedni za druge", navodi Tahirović.
Na Balkanu još ima otvorenih političkih pitanja i potencijalnih izvora nestabilnosti.
Još se ne nazire kraj zategnutim odnosima Kosova i Srbije i na tom planu treba raditi što više kako bi odnosi dvije zemlje ušli u mirniju fazu, smatraju međunarodni eksperti.
Predstavnik Evropskog centra za bezbjednosne studije Džejms Mekdugal kaže za RSE da se i o razlikama mora razgovarati na pragmatičan način. Mekdugal je optimista.
"Vidimo neke pozitivne signale u toj saradnji, posebno kroz učešće predstavnika zemalja regionu u brojnim programima koje realizujemo na Balkanu. Tu su mladi vladini predstavnici, predstavnici vojske ali javnog sektora iz Srbije, sa Kosova iz svih ostalih zemalja Jugoistočne Evrope. Naravno, postoje razlike, razlike u mišljenjima, razlike zasnovane na istorijskom iskustvu svake od ovih država, ali ohrabrujuća je činjenica da su oni sjeli i počeli da razgovaraju, da pričaju o svim razlikama na razuman i praktičan način, i tako će možda naći i neke kompromise u smislu kako da riješe preostala otvorena pitanja na Balkanu i na području Jugoistočne Evrope", istakao je on.
Pitanje NATO integracija
Konferencija "Regionalna podrška misiji ISAF u Avganistanu nakon 2014. godine" nameće i pitanje integracija zemalja regiona u NATO.
Promocija NATO integracija u Podgorici - fotografija iz arhive
No, osim što je garant stabilnosti za svoje članice NATO je savez koji zahtijeva od članica da se angažuju u međunarodnim misijama poput one u Avganistanu.Kao i druge zemlje u regionu, Crna Gora uspješno doprinosi ISAF misiji, a stabilan i mirnodopski Avganistan, koji ne prijeti svijetu, je u interesu svih, ocijenio je ambasador Njemačke u Podgorici, Pius Fišer.
Crna Gora je jedna od preko 50 nacija koje daju doprinos ISAF misiji u Avganistanu.
Ministar odbrane, Boro Vučinić, je podsjetio da je u martu 2010. godine Crna Gora tamo uputila svoj prvi kontingent, koji je brojao 31 pripadnika Vojske Crne Gore.
„Danas se u ovoj misiji nalazi četvrti kontingent koji broji 39 pripadnika. Za manje od dvije godine Crna Gora je povećala svoj kontingent za oko 25 odsto, što je još jedan dokaz da ozbiljno pristupamo realizaciji naših međunarodnih obaveza i pokazujemo da smo partner na koga se može ozbiljno računati", kazao je Vučinić.
Konferenciju je organizovala regionalna Maršal centar alumni asocijacija za bezbjednost jugoistočne Evrope formirana u junu prošle godine, a čiji su članovi nacionalne Alumni asocijacije iz 14 zemalja regiona.
Za prvu zemlju koja će predsjedavati Asocijacijom do novembra ove godine izabrana je Crna Gora.