Sloboda i slobodno društvo uslov su za slobodnog i politički obrazovanog pojedinca i bez toga ni jedna država, pa ni Crna Gora ne može postati demokratska.
Crna Gora, kažu iz vlasti, želi društvo građana koji razmišljaju različito, ali u istom cilju, NVO sektor želi građanski osviješćenog pojedinca koji će pokazati hrabrost, a opozicija pojedinca koga neće obrazovati političke partije nego obrazovne institucije.
To su ujedno i glavni akcenti sa tribine "Političkim obrazovanjem do demokratije"
Crnogorsko društvo je, suočavajući se sa neizvjesnostima koje je nosilo vrijeme, u različitim periodima i državnim aranžmanima, sazrijevalo i izgrađivalo ne samo političku, već i slobodnu, građansku svijest, kaže premijer Igor Lukšić.
Vrijeme će pokazati koliko je u tome uspjela ali je sigurno da su svi u Crnoj Gori prepoznali zajednički cilj i evropske integracije, ali afirmaciju univerzalnih vrijednosti oličenih u slobodi čovjeka, njegove misli i govora.
"Građanska lojalnost i želja za državnim prosperitetom temelj su jake i stabilne države. To ne znači da svi moramo da mislimo isto i da postoji samo jedna ispravna politika, naprotiv, to znači da smo slobodni da promišljamo različito, ali u istom cilju – dobrobiti države. Crnogorsko društvo i njegova zbilja su potvrda utemeljenja upravo na tim principima. Ne treba gajiti iluzije da jedan dio ljudi u Crnoj Gori ne promišlja na ovaj način, ali je činjenica da je broj onih koji su posvećenim njenoj dobrobiti odavno prešao kritučnu masu koja jednu državu čini dugoročno stabilnom", kazao je Lukšić.
Oni koji, kako kaže premijer misle različito, bar dio njih, crnogorsku stvarnost i gledaju drugačijim očima. Tranzicija kroz koju nas vodi vlast DPS izrodila je nepristojno bogate, osione i moćne i lišene razumijevanja za elementarne potrebe građana.
Deficit slobodnih pojedinaca
Gotovo sve se može legalno kupiti danas u Crnoj Gori, kaže Radovan Radonjić, profesor na Fakultetu za državne i evropske studije. Radonjić govori o tri grupe svijesti koje dominiraju u crnogorskom društvu.
"Jedne, koja u odobravanju i obožavanju svega što dolazi sa vrhova vlasti vidi smisao svog postojanja i cjelokupnog političkog života Crne Gore. Drugu, koja antipodno, u kritici bezuslovnoj i bespoštednoj svega toga vidi jedini izlaz i treće, koja ponašajući se u skladu sa onim hrišćanskim"ćuti i trpi" ponaša se kao neko koga se sve to ne tiče i napadno je odsutan iz političkog života Crne Gore. Nemamo one vezivne segmente u društvu koji će te antipode, na neki način, ne izbrisati ili automatski otkloniti, ali donekle ipak ublažiti i dati šansu stvarnim traženjima najboljih rješenja, uz učešće svih kojih se ta rješenja tiču", ocjenjuje Radonjić.
Politika i obrazovanje zajedno direktno utiču na radikalne promjene u društvu ali, kako kaže Daliborka Uljarević iz Centra za građansko obrazovanje, bez građanske hrabrosti nema suštinskih pomjeranja ka demokratiji u Crnoj Gori.
"Ukoliko nijesmo zadovoljni samo jednim segmentom crnogorskog društva nužno je da budemo aktivni, da pokažemo građansku hrabrost. I ne samo to, potrebno je da obrazujemo buduće naraštaje u duhu kritičke misli i građanske inicijative. Adekvatno postavljen sistem političkog obrazovanja pruža šansu da se političke zloupotrebe manipulacije smanje na najmanji mogući nivo, da u društvu preovlada javni nad privatnim interesom, da dobijemo klasu građana koji će znati da cijene i brane temeljne principe moderne demokratije kao što su ljudska prava, ravnopravnost, zaštita manjina i socijalna osjetljivost", kazala je Uljarević.
Najodgovorniji za političko obrazovanje svog podmlatka ali i svih drugih građana su političke partije.
Među predstavnicima parlamentarnih stranaka bio je i Goran Danilović iz Nove srpske demokratije koji navodi konkretne preduslove da neko bude politički obrazovana osoba, a jedno društvo slobodno.
"Biti politički obrazovan čovjek znati biti obrazovan i nijesu partije te koje treba da obrazuju ljude nego partije treba da se obrazuju od strane obrazovanih ljudi. Mi definitivno imamo deficit slobodnih pojedinaca koji su preduslov za slobodnu zajednicu. Imamo deficit zbog toga što sistem koji smo naslijedili nije veličao slobodnog pojedinca. Kod nas nikada nije bilo važno šta misli čovjek nego je bilo važno koliko je jak aplauz za ono što ste vi rekli", napominje Danilović.
Crna Gora, kažu iz vlasti, želi društvo građana koji razmišljaju različito, ali u istom cilju, NVO sektor želi građanski osviješćenog pojedinca koji će pokazati hrabrost, a opozicija pojedinca koga neće obrazovati političke partije nego obrazovne institucije.
To su ujedno i glavni akcenti sa tribine "Političkim obrazovanjem do demokratije"
Crnogorsko društvo je, suočavajući se sa neizvjesnostima koje je nosilo vrijeme, u različitim periodima i državnim aranžmanima, sazrijevalo i izgrađivalo ne samo političku, već i slobodnu, građansku svijest, kaže premijer Igor Lukšić.
Lukšić: Građanska lojalnost i želja za državnim prosperitetom temelj su jake i stabilne države. To znači da smo slobodni da promišljamo različito, ali u istom cilju – dobrobiti države.
"Građanska lojalnost i želja za državnim prosperitetom temelj su jake i stabilne države. To ne znači da svi moramo da mislimo isto i da postoji samo jedna ispravna politika, naprotiv, to znači da smo slobodni da promišljamo različito, ali u istom cilju – dobrobiti države. Crnogorsko društvo i njegova zbilja su potvrda utemeljenja upravo na tim principima. Ne treba gajiti iluzije da jedan dio ljudi u Crnoj Gori ne promišlja na ovaj način, ali je činjenica da je broj onih koji su posvećenim njenoj dobrobiti odavno prešao kritučnu masu koja jednu državu čini dugoročno stabilnom", kazao je Lukšić.
Oni koji, kako kaže premijer misle različito, bar dio njih, crnogorsku stvarnost i gledaju drugačijim očima. Tranzicija kroz koju nas vodi vlast DPS izrodila je nepristojno bogate, osione i moćne i lišene razumijevanja za elementarne potrebe građana.
Deficit slobodnih pojedinaca
Gotovo sve se može legalno kupiti danas u Crnoj Gori, kaže Radovan Radonjić, profesor na Fakultetu za državne i evropske studije. Radonjić govori o tri grupe svijesti koje dominiraju u crnogorskom društvu.
"Jedne, koja u odobravanju i obožavanju svega što dolazi sa vrhova vlasti vidi smisao svog postojanja i cjelokupnog političkog života Crne Gore. Drugu, koja antipodno, u kritici bezuslovnoj i bespoštednoj svega toga vidi jedini izlaz i treće, koja ponašajući se u skladu sa onim hrišćanskim"ćuti i trpi" ponaša se kao neko koga se sve to ne tiče i napadno je odsutan iz političkog života Crne Gore. Nemamo one vezivne segmente u društvu koji će te antipode, na neki način, ne izbrisati ili automatski otkloniti, ali donekle ipak ublažiti i dati šansu stvarnim traženjima najboljih rješenja, uz učešće svih kojih se ta rješenja tiču", ocjenjuje Radonjić.
Politika i obrazovanje zajedno direktno utiču na radikalne promjene u društvu ali, kako kaže Daliborka Uljarević iz Centra za građansko obrazovanje, bez građanske hrabrosti nema suštinskih pomjeranja ka demokratiji u Crnoj Gori.
"Ukoliko nijesmo zadovoljni samo jednim segmentom crnogorskog društva nužno je da budemo aktivni, da pokažemo građansku hrabrost. I ne samo to, potrebno je da obrazujemo buduće naraštaje u duhu kritičke misli i građanske inicijative. Adekvatno postavljen sistem političkog obrazovanja pruža šansu da se političke zloupotrebe manipulacije smanje na najmanji mogući nivo, da u društvu preovlada javni nad privatnim interesom, da dobijemo klasu građana koji će znati da cijene i brane temeljne principe moderne demokratije kao što su ljudska prava, ravnopravnost, zaštita manjina i socijalna osjetljivost", kazala je Uljarević.
Najodgovorniji za političko obrazovanje svog podmlatka ali i svih drugih građana su političke partije.
Među predstavnicima parlamentarnih stranaka bio je i Goran Danilović iz Nove srpske demokratije koji navodi konkretne preduslove da neko bude politički obrazovana osoba, a jedno društvo slobodno.
"Biti politički obrazovan čovjek znati biti obrazovan i nijesu partije te koje treba da obrazuju ljude nego partije treba da se obrazuju od strane obrazovanih ljudi. Mi definitivno imamo deficit slobodnih pojedinaca koji su preduslov za slobodnu zajednicu. Imamo deficit zbog toga što sistem koji smo naslijedili nije veličao slobodnog pojedinca. Kod nas nikada nije bilo važno šta misli čovjek nego je bilo važno koliko je jak aplauz za ono što ste vi rekli", napominje Danilović.