Građani Crne Gore još uvijek ne učestvuju u značajnijoj mjeri u donošenju odluka i nedovoljno koriste nove tehnologije u komunikaciji sa javnim, odnosno državnim sektorom. No, to nije samo njihova krivica, već i zaposleni u državnom sektoru, javne institucije i državni organi nijesu učinili dovoljno da omoguće građanima da se aktivnije uključe u taj proces.
Šta o komunikaciji na relaciji građanin – država kažu političari, komunikolozi, NVO sektor i strane diplomate?
Državne Institucije su pokušale da stvore ambijent za kvalitetniju komunikaciju sa građanima, ali nijesu ispunile ni one tehničke a ni one suštinske uslove. Nijesu uspjele da uvuku građane u proces donošenja odluka, ističe Dragan Koprivica iz Centra za demokratsku tranziciju:
Dragan Koprivica
“Građanima treba dati vremena, ali ne na način što će se u jednim dnevnim novinama objaviti neki oglas da se građani uključe u neko odlučivanje, već to mogu biti zbiljne kampanje koje ne moraju da budu skupe, narvno i da se sve može raditi preko društvenih mreža, može se uraditi dobar posao, mogu se animirati građani, ali institucije to ne rade. Postoji i drugi dio problema – on je na strani građana. Građani kod nas nemaju tu naviku, tu vrstu tradicije uključivanja u donošenje odluka, a i tokom tranzicije ostalo je jako malo hrabrih, osviješćenih građana koji žele da koriste demokratske mehanizme i koji žele da mijenjaju stvari.“
Vlada je postavila infrastrukturu za onlajn komunikaciju sa građanima i za to su primjer preko 100 servisa na portalu elektronske uprave putem kojih građani mogu da podnose peticije, zahtjeve i traže odgovore od predstavnika državnih organa i institucije, kažu iz Vlade.
Ministar za informaciono društvo i telekomunikacije Vujica Lazović najavljuje da će u budućnosti biti uvedeni novi servisi za kvalitetniju komunikaciju sa građanima.
“Preduzimamo sve aktivnosti, uključujući i normativne i infrastrukturne da građani Crne Gore već u narednih nekoliko godina budu u prilici da preko mobilnih telefona, ne moraju biti oni iz kategorije pametnih uređaja već običnih, ostvare usluge iz domena njihovih građanskih prava, a ne da gube ogromno vrijeme čekajući u raznim redovima, ponekada gubeći i cijeli radni dan“, kaže Lazović.
Skupština Crne Gore se može pohvaliti, bar tako tvrdi njen potpredsjednik Branko Radulović, značajnom otvorenošću prema građanima i medijima. No, kako ističe Radulović, cilj da cijeli sistem javne uprave omogući njihovo veće učešće u donošenju odluka još nije ostvaren.
“Još nijesmo u punom smjeru zavrtjeli to demokratsko klatno. Kada budemo veoma brzo mijenjali vlast i kada se bude primjenjivao drugi član Ustava koji kaže da je sve u građaninu i da vlast mora biti slobodna, kada ne bude primjedbi, pritisaka, devijacija i kada bude potpuno učešće građana onda će biti dobro za Crnu Goru“, ističe on.
Nema dobre i efikasne komunikacije građana sa državom sve dok unutar javne uprave i dalje postoje kuriri koji od institucije do intitucije raznose zahtjeve, preporuke i peticije građana a da još ne postoji objedinjen sistem podataka u kojem bi se u svakom trenutku znalo kako je procesuiran neki zahtjev ili postupak koji su građani pokrenuli.
Radoje Cerović
Glavna prepreka tome, kako za RSE tvrdi komunikologh Radoje Cerović, nije tehnička nego kulturna:
“To je jedna letargija, jedan nedostatak razumijevanja za orijentaciju ka građaninu, odnosno korisniku usluga. Sve su to da kažem neki psihološki, implicitni elementi koji ne vladaju samo u našoj javnoj upravi nego i u drugim javnim upravama. Ali taj element uvođenja efikasnih informacionih sistema bi u roku od godinu do dvije kroz uvid u poslovanje cijelog sistema, kroz mogućnost generisanja kvalitativnih parametara na automatski način, bez dodatnih napora stvorio jednu veliku orijentaciju na kvalitet, na krajnjeg korisnika što su sve ključni kulturni elementi koji su potrebni.“
Osim većeg nivoa kulture komunikacije države sa građanima, potrebna je i strast, prvenstveno ona koju pokazuju građani voljni da mijenjaju stvari u društvu, poručuje ambasadorka SAD u Crnoj Gori Sju Kej Braun.
“Ako imate neko pitanje na kojem znate da mora da se radi, bilo da je u pitanju zagađenje, zapošljevanje, da su u pitanju prava žena, ako postoji strast u vezi sa tim pitanjima mislim da ćete imati veću želju za promjenom. To može da se uradi okupljanjem u grupe, potpisivanjem peticija, organizovanjem referenduma. Vaš glas mora da se čuje na pozitivan i kontruktivan način“, objašnjava američka ambasadorka.