Jedan od dva masivna kontrafora na sjevernom zidu kotorskih bedema, popustio i počeo da se urušava. Bedemi su jedno od najprepoznatljivijih i najvrijednijih arhitektonskih obilježja grada pod zaštitom UNESCO-a.
Visoka kamena građevina trouglastog oblika koja se sa vanjske strane "naslanja" na kotorske bedeme i podupire ih, potpuno se odvojila od zida i nagnula prema rijeci Škurdi u čijem se koritu i nalazi temelj kontrafora.
Na istom dijelu bedema, samo sa njihove unutrašnje strane, prije mjesec i po urušio se dio ogradnog zida u dužini desetak metara.
Opština Kotor ali i država je prema tom istorijskom spomeniku kulture koji je pod zaštitom UNESCO-a, do sada pokazala veliku nebrigu, dozvoljavajući čak da se bedemi namjerno probijaju radi izvođenja radova u pojedinim ugostiteljskim objektima u Starom gradu, kao što je to bio slučaj prije nekoliko godina sa dijelom zapadnog bedema kod Citadele na gradskoj rivi.
Arhitekta iz Kotora Aleksandar Dender kaže za RSE da su nadležni u tom gradu do sada ostajali gluvi na njihova upozorenja i apele da se zaustave dalja urušavanja kotorskih bedema.
"Nije prvi put da na neki način intervenišemo kod vlasti, da ih upozoravamo na potrebu da se ojačaju temelji, pogotovo na tom dijelu uz rijeku Škurdu gdje su moguća dalja urušavanja. Međutim, ostalo je to bez odjeka. Strašno je to da država i lokalna vlast koji ubiraju ogromne prihode od naplate ulaznice za bedeme i od kruzera koji dovode turiste, ne da vide Luku Kotor nego upravo Stari grad i bedeme, ne ulažu ništa u obnovu bedema", ističe Dender.
Kotoranka i ekološka aktivistkinja Patricia Pobrić tvrdi da novca ima, ali da nema volje da se ulaže u zaštitu i sanaciju kotorskih bedema jer su na mjestima za to postavljeni pogrešni ljudi.
"Postoji Direkcija za uređenje grada koja skuplja određeni novac i mislim da se tu nalazi oko 1,5 miliona eura godišnje. Novca ima ali se on često isisava na druge lokacije i na druge stvari, a tu, naravno, imamo i korupciju. Sve to mora da se sistemski dovede pod kontrolu, ali trenutno i sa ovom konfiguracijom ljudi koji su, tu to se još ne može očekivati. Mi se, naravno, nadamo nečem boljem", kaže Pobrić.
Nenad Vukadinović, sekretar Sekretarijata za zaštitu prirodne i kulturne baštine Kotora za RSE ističe da u lokalnoj samoupravi osjećaju odgovornost zbog onoga što se dešava na kotorskim bedemima i obećava sanaciju kojoj bi, kako kaže, trebalo da prethodi stručna procjena stanja na kritičnim tačkama na bedemima.
"Iako nije moja struka, pri stavu sam da bi trebalo prvo izvesti statičare da vidimo da li je to samo na tom dijelu oštećenje ili to ide dalje ka moru i onda da se vidi šta i kako raditi. Uglavnom, u Direkciji za uređenje i izgradnju Kotora koja i gazduje bedemima, su već odvojena sredstva za sanaciju bedema", ukazuje Vukadinović.
Kotorani su, i pored ozbiljnosti cijele situacije, pronašli način da kroz sarkazam skrenu pažnju nadležnih pa su, kako nam je kazao Aleksandar Dender, o urušavanju bedema pisali Mlecima.
"Zato što su svojim 'lošim' radom, nemarom, doveli do toga da bedemi ne mogu da traju ni 600 godina i ono što je najgore, doveli su ljude u situaciju da sumnjaju da je naša vlast kriva za to. Naravno, da su za to krivi Mleci. Pošto garancija na bedeme još nije istekla, mi smo ih pozvali da dođu i to poprave", navodi arhitekta Dender.
Pogled na Kotor
No, nije samo stari Kotor na udaru, propadanja, devastacije i osionih graditelja.
Javnosti je dobro poznat slučaj devastacije bedema Starog grada u Budvi kada je niko drugi do sekretar za gradsku infrastrukturu i ambijent Budve Nikola Divanović uoči dočeka nove 2015. okačio novogodišnje ukrase u vidu neonke u obliku niza svjetlećih cijevi dužine 250 metara.
Iluminacija je postavljena na metalnim držačima koji su učvršćivani šrafovima u kamene zidine stare nekoliko vijekova.
Država, odnosno tužilaštvo, je reagovala tek po prijavi stanovnika Starog grada pa je protiv Divanovića nedavno podignuta optužnica u kojoj piše da je devastirao bedeme Starog grada koji su registrovani kao kulturno dobro, sa tragovima od II do XV vijeka nove ere.
Taj primjer devastacije nije usamljen jer budvanski bedemi godinama trpe i druge vidove urbanističkog nasilja koje ostaje nekažnjeno, kaže profesorica iz tog grada Božena Jelušić.
"Svjedoci smo da sve vrijeme postoji i radi Astorija koja je zidala i nadziđivala stare bedeme a vrlo često su ljudi iz vlasti gosti u tom prostoru. Dakle, potpuno se abolira činjenica da je neko devastirao kulturno nasljeđe. Zbog toga je više nego vidljivo da se u Crnoj Gori kulturno nasljeđe zatire, da je izloženo sistematskom urušavanju i da mi samo imamo privid institucija koje o njemu 'brinu'. Oni niti su napravili adekvatne registre, niti su predložile mjere zaštite, niti su primijenili neka znanja koja su od ranije kako bi se to očuvalo za budućnost", ocjenjuje Jelušić.
Kada je odnos prema kulturnom nasljeđu u pitanju, danas u Crnoj Gori vlada samo jedan princip a to je profit – kaže Božena Jelušić.
"Jedini odnos prema kulturi i kulturnom nasljeđu je, u stvari, primitivan i necivilizacijski koji iza sebe ima misao – koliko ja od toga mogu imati lične koristi. Ako ja od toga ne mogu imati lične koristi, meni to kulturno nasljeđe ne treba", zaključuje profesorica Jelušić.