I pored najave da će u Ministarstvu pravde biti organizovan sastanak sa predstavnicima crnogorskih iseljenika iz Albanije kojima država preko 20 godina odbija da dodijeli državljanstvo Crne Gore, sastanak do sada nije održan. Nekoliko dana protesta više stotina apatrida ispred Skupštine Crne Gore, ipak je rezultiralo činjenicom da je o problemu ljudi bez državljanstva upoznata kancelarija Evropske Unije u Crnoj Gori.
Iako su mediji najavili da će potpredsjednik Vlade Duško Marković organizovati sastanak sa predstavnicima građana koji preko dvadeset godina čekaju na dodjelu državljanstva Crne Gore, predstavnik iseljenika iz Vrake u Albaniji Blagoje Zlatičanin je saopštio za RSE da do sada nije dobio nikakav poziv iz Vlade niti bilo kakvih naznaka da će do sastanka sa potpredsjednikom Vlade doći.
U Crnoj Gori živi preko 2.000 ljudi koji već dvadeset dvije godine ne mogu da dobiju crnogorsko državljanstvo. Među njima su stariji ljudi, ali i djeca rođena u Crnoj Gori. Radi se o Crnogorcima koji su, po osnovu međudržavnog sporazuma između nekadašnje Jugoslavije i Albanije, 1991. godine doseljeni iz Albanije u Crnu Goru, nakon niza teških životnih situacija koje su ličile na nasilnu deportaciju, tu započeli novi život, ali im država do danas uskraćuje pravo na državljanstvo.
Iz Albanije je 1991 godine u Crnu Goru prešla 1.731 osoba, a u međuvremenu je u Crnoj Gori rođeno oko 500 djece i svi su apatridi. To je razlog zbog kojeg su nekadašnji doseljenici u Crnu Goru, koji su prozvani Vračanima, nekoliko dana protestovali ispred Skupštine Crne Gore zahtjevajući od državnih organa da im konačno dodjele državljanstvo.
Predstavnik Vračana Blagoje Zlatičanin kaže da je država učinila sve što je mogla da opstruira dodjelu državljanstva, koristeći proceduralne i pravne prepreke
„Na hiljade puta smo ih molili da nam riješe pitanje jer ne bi željeli da javno kažemo koju smo golgotu u Crnoj Gori prošli – da smo mi žrtve deportacije, da smo mi žrtve međudržavnih sporazuma o promjeni teritorija, a ništa nijesmo tražili od toga. Neke institucije Crne Gore koje se bave tim pitanjem jednostavno ćute. Zašto? Zašto pamet ćuti u Crnoj Gori, zašto niko neće da progovori? To su mnoga pitanja koja treba da budu pokrenuta. Zašto nakon 22 godine neki ljudi pitaju da li je to moguće? Na žalost to je istina“, kaže Zlatičanin.
Sa kakvim se problemima suočavaju građani Crne Gore od kojih su mnogi od rođenja bez državljanstva, govorili su tokom protesta Bojana Krstović i Danijela Kontić.
Vaš browser nepodržava HTML5
Bojana i Danijela
Višednevne proteste su Vračani organizovali i prošle godine nakon čega je formiran ekspertski tim koji treba da riješi status crnogorskih iseljenika iz Albanije. Međutim do sada nije bilo informacija dokle je sa radom stigao taj ekspertski tim na čijem je čelu profesorica međunarodnog prava Ivana Jelić s kojom nismo uspjeli da stupimo u kontakt.
Međutim dodatnu nadu daje Evropska Unija čiji je šef kancelarije u Crnoj Gori Mitja Drobnič obećao Vračanima da će se obratiti Vladi kako bi se problem riješio u duhu evropskih standarda.
„Delegacija EU zna za taj problem i mi ćemo se obratiti vladi u vezi sa rješavanjem vašeg problema jer je njegovo rješavanje neophodno i bilo bi u evropskom duhu i u duhu evropskih vrijednosti, da se to napravi. Ja vam više od toga sada ne mogu reći ali budite uvjereni da će dlegacija voditi računa o tome“, rekao je Drobnić.
Blagoje Zlatičanin i pored svega vjeruje da će se razriješiti status dvadesetdvogodišnjih apatrida.
„Naš slučaj je najbolji dokaz koliko je crnogorska vlada uradila za svoj narod. Naravno da očekujem da će doči do toga rješenja. Normalno, jer je i vrijeme i mislim da će pobijediti one napredne strukture u državnim organima a ne one strukture koje su nas 21 mjesec strpale u zatvor, naše žene i bebe , koje su nas deportovale sa tragičnim posljedicma . Nadam se da će pobijediti progres i napredni ljudi a ne oni koji su nam to uradili“, smatra Zlatičanin.
