"Činjenica da tužilac traži naloge za hapšenje vjerovatno će pojačati pritisak na one zemlje koje posebno vojno podržavaju Izrael da zaista preispitaju vrstu podrške koju daju i da istraže da li je vojna pomoć korištena i da se koristi za činjenje ratnih zločina sada kada je tužilac MKS rekao da postoje preduslovi da su zločini počinjeni", naveo je Antony Dworkin u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Dworkin, viši naučni saradnik Evropskog savjeta za inostrane poslove i bivši izvršni direktor Projekta za istraživanje ratnih zločina, komentarisao je odluku glavnog tužioca Međunarodnog krivičnog suda (MKS) Karima Khana koji je zatražio da se izdaju nalozi za hapšenje lidera Hamasa i Izraela, uključujući izraelskog premijera Benjamina Netanjahua.
Kako je 20. maja prenio AP, Khan je rekao da vjeruje da su Netanjahu, izraelski ministar odbrane Joav Galant i trojica lidera Hamasa, kojeg su EU i SAD proglasile za terorističku organiaciju, odgovorni za ratne zločine i zločine protiv čovejčnosti u Pojasu Gaze i Izraelu.
Navodi se da se zahtjeva hapšenje političkog lidera Hamasa, Ismaila Hanijea i vojnog komandana Mohameda Deifa.
Napad na Pojas Gaze Izrael je počeo 7. oktobra, nakon napada na jug Izraela islamista predvođenih Hamasom u kojem je poginulo 1.200 ljudi, oko 250 je oteto kao taoci. U napadima izraelskih snaga od tada je nastradalo više od 35.000 Palestinaca, uglavnom civila.
Pročitajte i ovo: Međunarodni tužilac zatražio hapšenje lidera Hamasa i IzraelaDworkin objašnjava najavu MKS-a u vezi naloga za hapšenje lidera Hamasa i premijera Netanjahua, navodeći naredne pravne korake koje će morati da se preduzmu, kao i neke od kratkoročnih implikacija koje bi ovaj razvoj dešavanja mogao da donese na globalnom planu u odnosima sa Izraelom i Hamasom.
RSE: Šta je vaša inicijalna reakcija nakon ove odluke MKS-a koja uključuje lidere Hamasa i vrh Izraela uključujući i premijera Benjamina Netanjahua i ministra odbrane? Koliko je značajna ova odluka i kako ste je vi shvatili?
Antony Dworkin: Nema sumnje da je ova odluka tužioca MKS-a da traži naloge za hapšenje protiv najviših lidera Hamasa i premijera i ministra odbrane Izraela zaista značajan trenutak, kako u evoluciji Međunarodnog krivičnog suda, tako i u sukobu na Bliskom istoku.
Dakle, ovo je jedan od najznačajnijih koraka koje je preduzeo bilo koji tužilac u MKS-u.
Događaji u Izraelu privukli su ogromnu pažnju i bilo je mnogo spekulacija o tome da li su počinjeni zločini iz nadležnosti suda i šta će učiniti po tom pitanju.
Ali ovo je prvi put da je protiv čelnika zemlje koja je saveznik Zapada u Evropi i Sjedinjenim Državama izdat nalog za hapšenje. I u tom smislu, mislim da je to prilično značajan trenutak u istoriji suda.
Pročitajte i ovo: Geoffrey Nice: Izraelska blokada Gaze protivna međunarodnom pravuRSE: Kako se onda stvari odigravaju? Recimo, ako ste zemlja koja ima bliske odnose sa Izraelom, vi ste negdje u Evropi, negdje drugdje u svijetu i isto bi važilo i za Hamas ako ste zemlja koja ima veze sa Hamasom.
Dakle, koje su diplomatske i pravne implikacije ove odluke?
Dworkin: Prvo što treba reći je, naravno, da ono što se danas dogodilo nije raspisivanje potjernica. Bilo je to saopštenje tužioca da traži naloge za hapšenje, a naloge za hapšenje mora da potvrdi i pretpretresno vijeće Međunarodnog krivičnog suda. I tek kada to urade, onda će ići dalje i izdavati naloge.
Dakle, od ovog trenutka, nema naloga za hapšenje ni protiv Hamasa ni protiv izraelskih lidera. I taj proces bi mogao da potraje, moglo bi da potraje: mjesec, nekoliko mjeseci, ne znamo.
Sud treba da utvrdi da li smatra da postoje razumni razlozi da se vjeruje da su ova lica počinila zločine za koje tužilac traži da ih goni.
Imajući to u vidu, prijava tužioca je prilično detaljna. Duga je lista optužbi, prilično su opsežne.
- Izrael 'zabrinut' zbog mogućih naloga za hapšenje suda u Hagu
- Izrael pred sudom u Hagu odbacio optužbe za genocid nad Palestincima
Takođe je značajno to što je tužilac, kao dio ovog procesa, tražio savjet vrhunskih međunarodnih pravnih eksperata, očigledno zato što je svjestan da je ovo posebno istaknut slučaj i da će vjerovatno biti kontroverzi.
Mislim da to daje autoritet zahtjevu. Mislim da bi bilo veoma teško i malo vjerovatno da potjernice neće biti raspisane, ali će ipak taj proces potrajati.
Činjenica da tužilac traži naloge za hapšenje vjerovatno će pojačati pritisak na one zemlje koje posebno vojno podržavaju Izrael da zaista preispitaju vrstu podrške koju daju i da istraže da li vjeruju da se vojna pomoć koristi za činjenje ratnih zločina sada kada je tužilac MKS rekao da veruje da su ti zločini počinjeni.
- Ko su glavni dostavljači oružja za Izrael i ko je obustavio isporuke?
- Zašto Amerika obustavlja slanje oružja Izraelu?
Ne mislim da će biti ikakvih implikacija u pogledu diplomatskih odnosa sa bilo kim od ljudi protiv kojih on traži naloge za hapšenje u ovoj fazi. Ali to će dodatno doprinijeti sugestijama da su obe strane u ovom sukobu počinile i da čine ratne zločine, i zaista, zločine protiv čovječnosti, jer je jedan od značajnih aspekata podnošenja zahtjeva je to što sugeriše da su i lideri Hamasa i izraelski lideri kriv za zločine protiv čovječnosti pored ratnih zločina.
RSE: Kakav će biti učinak svega?
Dworkin: Hoće li biti pritiska na sud da ne ide dalje? Tužilac je prilično jasno stavio do znanja da će se oduprijeti svakom pritisku iz vana, bilo je dosta izvještavanja u medijima o zemljama koje pozivaju tužioca da se uzdrži. Jasno je stavio do znanja da to neće uticati na njega i nastavio je dalje.
Mislim da ćemo vidjeti neku političku reakciju vjerovatno prilično oštro od strane Sjedinjenih Država koje osuđuju ovaj potez. Zemlje u Evropi će, mislim, podržati naloge za hapšenje ili barem podržati rad suda.
Vjerovatno, znate, nije potrebno u ovoj fazi da zemlje kažu da li podržavaju zahtjev ili ne, ali svemu što sugeriše miješanje u rad suda iz političkih razloga treba se oduprijeti.
Još jedna stvar, koja može postati značajna, jeste da, iako bi bilo potpuno neprikladno da zemlje pokušavaju da utiču na rad suda iz političkih razloga, Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija ima ovlašćenje prema Statutu Međunarodnog krivičnog suda da odloži istrage ili krivično gonjenje do 12 mjeseci ako smatra da ugrožava međunarodni mir i bezbjednost.
Moguće je da bi Savjet bezbjednosti UN mogao da se umiješa u ovom trenutku i suspenduje ove naloge za hapšenje i to bi moglo biti nešto o čemu bi Sjedinjene Države razmišljale da urade.
I sa evropskog stanovišta, mislim da bi bilo zaista važno da svaki pokušaj odlaganja naloga mora biti povezan sa istinskim mirovnim procesom.
To ne smije biti učinjeno u svrhu pokušaja da se bilo koji od onih ljudi protiv kojih se traže nalozi zaštite od odgovornosti, već samo ako se to može povezati sa stvarnim istinskim i smislenim koracima ka miru, uključujući takve korake koji služe prekidu vatre i pokretanje pravog političkog kolosijeka koji bi krenuo naprijed sa nekom predstavom o tome kako će se upravljati Gazom i kako će odnosi između Izraela i Palestinaca biti organizovani u budućnosti.