Predstojeće izmjene Ustava Crne Gore prilika su da stranke nacionalnih manjina iznesu svoje zahtjeve u cilju poboljšanja svog položaja u društvu. To prije svega važi za političke partije koje okupljaju albansku nacionalnu manjinu, koje će tražiti poboljšanje svog položaja kako bi zauzvrat podržali Ustavne promjene u oblasti pravosuđa, koje su jedan od ključnih zahtjeva Brisela za početak pregovora Crne Gore o članstvu u Evropskoj uniji.
Albanske nacionalne partije su prihvatile razgovor sa premijerom Igorom Lukšićem o predstojećim Ustvanim promjenama iz oblasti pravosuđa, a koje su neophodne da bi pregovori sa Evropskom unijom o članstvu počeli u junu.
Prema riječima predsjednika Demokratskog saveza Mehmeda Barthija, suština je da je položaj Albanaca u Crnoj Gori od nezvisnosti države sve nepovoljniji.
"Još od sticanja nezavisnosti Crne Gore ta prava se sužavaju, pozicija je sve slabija i u tom pravcu ćemo sigurno imati i naše zahtjeve", kazao je on.
Albanske opozicione partije su imale dilemu da li da se odazovu pozivu premijera na razgovor o Ustavnim promjenama nakon što te stranke nisu konsultovane u vrijeme izmjena izbornog zakona koje su, kako kaže Vaselj Siništaj iz Albanske alternative, išle direktno na štetu Albanaca. Ipak procjenili su da ipak iznesu svoje viđenje premijeru.
"Procjena je da treba ići. Ne zbog toga što ćemo dobiti neko čvrsto uvjeravanje da će nešto biti drugačije ubuduće u Crnoj Gori od strane ovog režima nego zbog toga što treba čovjeku reći da mi ipak nijesmo spremni da i dalje činimo pozitivne stvari u procesu evropskih i evroatlantskih integracija, a da prethodno vlada ne ispuni ono što su naša očekivanja", istakao je Siništaj.
Borba sa korupcijom i kriminalom u pravosuđu
Da bi albanske nacionalne partije podržale izmjene Ustava Crne Gore, traže garancije za niz oblasti.
"Da se obezbijedi srazmjerna zastupljenost u zapošljavanju, a posebno otvoriti priču oko pripravnika i sadašnjih izmjena Zakona o volonterskom radu. Imenovanje direktora i nastavnog kadra, makar po onome što mi očekujemo da bude ispoštovan Zakon o manjinskim pravima i slobodama. Potencirati problem i rješavanje tog problema oko Javnog servisa i dnevnika Koha javore i tražiti pomoć za privatne televizijske stanice koje imaju emisije na albanskom jeziku. Još jednom potencirati pitanje nacionalnog simbola i tog problema koji je nametnula vlada kroz predlog i usvajanje Zakona o javnom redu i miru. Tražimo da se poštuje Ustav u dijelu državljanstva, jer imamo dosta građana albanske nacionalnosti koji su u dijaspori, a država ih je izbrisala iz državljanstva iako su oni rođeni ovdje" , naveo je Siništaj.
U Bošnjačkoj stranci koja pripada vladajućoj koaliciji, nemaju posebnih zahtjeva koji bi se odnosili na status te nacionalne zajednice. Međutim, Bošnjačka stranka insistira na drugačijem modelu izmjena dijela Ustava koji se odnosi na pravosuđe.
Prema riječima Kemala Purišića poslanika Bošnjačke stranke pravosudne institucije bi trebalo depolitizovati uvođenjem potrebne dvotrećinske većine za izbor najviših pravosudnih funkcija.
"To je specifično u odnosu na nešto što je, čini mi se većinsko razmišljanje vladajuće koalicije i mi ćemo se zalagati do kraja da se to tako uradi da bi se smanjio politički uticaj parlamenta na pravosuđe. Na kraju krajeva, mi mislimo da je to na pragu očekivanja Evropske komisije i da je u konačnom dobro da se Crna Gora, odnosno njeno pravosuđe ozbiljnije suoči sa izazovima korupcije i organizovanog kriminala", smatra Purišić.
Albanske nacionalne partije imaju četiri poslanika u parlamentu, dok Bošnjačka stranka tri, a Hrvatska građanska inicijativa jednog poslanika.
Za promjenu Ustava je potrebna dvotrećinska većina u parlamentu, a promjene Ustava u dijelu pravosuđa u cilju početka pregovora o članstvu u Evropskoj uniji će biti nadograđene i opozicionim zahtjevima o promjeni Ustava u dijelu identitetskih pitanja, a o čemu su u toku pregovori partija vlasti i opozicije.
Albanske nacionalne partije su prihvatile razgovor sa premijerom Igorom Lukšićem o predstojećim Ustvanim promjenama iz oblasti pravosuđa, a koje su neophodne da bi pregovori sa Evropskom unijom o članstvu počeli u junu.
Prema riječima predsjednika Demokratskog saveza Mehmeda Barthija, suština je da je položaj Albanaca u Crnoj Gori od nezvisnosti države sve nepovoljniji.
"Još od sticanja nezavisnosti Crne Gore ta prava se sužavaju, pozicija je sve slabija i u tom pravcu ćemo sigurno imati i naše zahtjeve", kazao je on.
Albanske opozicione partije su imale dilemu da li da se odazovu pozivu premijera na razgovor o Ustavnim promjenama nakon što te stranke nisu konsultovane u vrijeme izmjena izbornog zakona koje su, kako kaže Vaselj Siništaj iz Albanske alternative, išle direktno na štetu Albanaca. Ipak procjenili su da ipak iznesu svoje viđenje premijeru.
"Procjena je da treba ići. Ne zbog toga što ćemo dobiti neko čvrsto uvjeravanje da će nešto biti drugačije ubuduće u Crnoj Gori od strane ovog režima nego zbog toga što treba čovjeku reći da mi ipak nijesmo spremni da i dalje činimo pozitivne stvari u procesu evropskih i evroatlantskih integracija, a da prethodno vlada ne ispuni ono što su naša očekivanja", istakao je Siništaj.
Borba sa korupcijom i kriminalom u pravosuđu
Da bi albanske nacionalne partije podržale izmjene Ustava Crne Gore, traže garancije za niz oblasti.
Vaselj Siništaj, foto: Savo Prelević
Vaselj Siništaj kaže da se između ostalog očekuju garancije za povraćaj stečenih izbornih prava, odnosno vraćanje pet mandata za albaske stranke, punopravna opština za građane Malesije sa mjesnim centrom Tuzi, da se izvrši revizija dosadašnje privatizacije preduzeća u oblastima gdje žive Albanci, rješavanje pitanja socijalnog osiguranja za Albance koji su radili na Kosovu i obrnuto, potpuna decentralizacija vlasti i primjena Ustava, a ne njegovog tumačenja."Da se obezbijedi srazmjerna zastupljenost u zapošljavanju, a posebno otvoriti priču oko pripravnika i sadašnjih izmjena Zakona o volonterskom radu. Imenovanje direktora i nastavnog kadra, makar po onome što mi očekujemo da bude ispoštovan Zakon o manjinskim pravima i slobodama. Potencirati problem i rješavanje tog problema oko Javnog servisa i dnevnika Koha javore i tražiti pomoć za privatne televizijske stanice koje imaju emisije na albanskom jeziku. Još jednom potencirati pitanje nacionalnog simbola i tog problema koji je nametnula vlada kroz predlog i usvajanje Zakona o javnom redu i miru. Tražimo da se poštuje Ustav u dijelu državljanstva, jer imamo dosta građana albanske nacionalnosti koji su u dijaspori, a država ih je izbrisala iz državljanstva iako su oni rođeni ovdje" , naveo je Siništaj.
U Bošnjačkoj stranci koja pripada vladajućoj koaliciji, nemaju posebnih zahtjeva koji bi se odnosili na status te nacionalne zajednice. Međutim, Bošnjačka stranka insistira na drugačijem modelu izmjena dijela Ustava koji se odnosi na pravosuđe.
Prema riječima Kemala Purišića poslanika Bošnjačke stranke pravosudne institucije bi trebalo depolitizovati uvođenjem potrebne dvotrećinske većine za izbor najviših pravosudnih funkcija.
"To je specifično u odnosu na nešto što je, čini mi se većinsko razmišljanje vladajuće koalicije i mi ćemo se zalagati do kraja da se to tako uradi da bi se smanjio politički uticaj parlamenta na pravosuđe. Na kraju krajeva, mi mislimo da je to na pragu očekivanja Evropske komisije i da je u konačnom dobro da se Crna Gora, odnosno njeno pravosuđe ozbiljnije suoči sa izazovima korupcije i organizovanog kriminala", smatra Purišić.
Albanske nacionalne partije imaju četiri poslanika u parlamentu, dok Bošnjačka stranka tri, a Hrvatska građanska inicijativa jednog poslanika.
Za promjenu Ustava je potrebna dvotrećinska većina u parlamentu, a promjene Ustava u dijelu pravosuđa u cilju početka pregovora o članstvu u Evropskoj uniji će biti nadograđene i opozicionim zahtjevima o promjeni Ustava u dijelu identitetskih pitanja, a o čemu su u toku pregovori partija vlasti i opozicije.