U povodu sutrašnjeg praznika, 14-te godišnjice vojno-redarstvene akcije Oluja, širom Hrvatske položeni su vijenci na groblja i spomenike, a na sutrašnjoj glavnoj proslavi Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja u Kninu sudjelovat će cijeli državni vrh.
Predstavnici srpske zajednice u Hrvatskoj i ove godine sudjeluju samo u polaganju vijenaca za poginule, a predstavnici Srpskog narodnog vijeća organizirali su skupove sjećanja i minutom šutnje odali počast svim poginulima u Hrvatskoj od 91- do 95. godine, Srbima i Hrvatima.
Je li vojna akcija bila jedino rješenje ili je Tudjman tako 'riješio' srpsko pitanje u Hrvatskoj?
Oluja bila je jedino rješenje višegodišnje okupacije velikog dijela hrvatske države, jedinstven je stav većine hrvatskih političara, no ne slažu se s tezom da je to bilo i Tudjmanovo rješenje srpskog pitanja u Hrvatskoj, iako neki ne poriču ni takve planove u pojedinim glavama ondašnjeg vrha hrvatske državne vlasti .
Potpredsjednica Hrvatske narodne stranke i kandidatkinja za predsjednicu Republike Vesna Pusić:
«Teško mi je definitivno procijeniti, al' mislim da bi u ovom dijelu Hrvatske to bilo teško riješiti na bilo koji drugi način, osim vojnom akcijom. Sigurno je bilo i onih koji su smatrali da se na taj način,dakle tim dogovorom sa Miloševićem koji je prethodio Oluji, da se na taj način rješava i 'srpsko pitanje' odnosno da će velik dio ljudi iz tih krajeva otići. Medjutim, to, službeno, nije bila politika, a naravno, što se tiče Hrvatske, to je direktno štetna politika.»
Jedino predstavnici hrvatskih Srba vjeruju da se vraćanje tog dijela zemlje pod hrvatsku upravu moglo riješiti i mirnim, političkim putem, kao u Istočnoj Slavoniji.
Saborski zastupnik Samostalne demokratske srpske stranke i predsjednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac za egzodus hrvatskih Srba okrivljuje 3 strane: predstavnike 'krajiške' i hrvatske politike, izravno Tudjmanovo i Miloševićevo dogovaranje i medjunarodnu zajednicu.
Povijesni fakti će to, kaže,Pupovac potvrditi, a neki već i sada potvrdjuju:
«Nije se smjelo dopustiti da prešutni dogovor,za koji su znali mnogi, bude apliciran i da se vojnim sredstvima integrira prostor RH. Trebalo je učiniti sve da se integriraju ljudi i trebalo je političkim i drugim sredstvima maknuti one koji su se tome suprotstavljali,jer većina ljudi koja je tamo živjeli, to je i očekivala. Očekivali su da će ostati u svojim kućama i očekivali su da će u novim političkim okolnostima moći započeti život.»
Član najveće oporbene stranke i SDP-ov predsjednički kandidat dr Ivo Josipović:
«Na žalost, izgleda da, osim vojne akcije, nije bilo drugog rješenja jer druga strana na drugo rješenje nije pristajala,č ak ni na 'famozni' plan Z4."
«Očito nije postojala niti snaga ,niti volja da se spriječe.»
Predsjednik Hrvatske seljačke stranke i član vladajuće koalicije Josip Friščić:
«To je briljantna akcija vojnih snaga Hrvatske i da nije tada provedena pitanje je kada i kako bi se integracija provela.»
Ne slaže se s tezama da je na taj način Tudjman želio trajno riješiti srpsko pitanje u Hrvatskoj.
«Ne slažem se s time jer Tudjman je, ne jednom, i poruku slao i razgovarao kako uspostaviti funkcioniranje hrvatske države na cijelom njezinom teritoriju,a da ne bude krvoprolića,medjutim očito je da druga strana nije imala želje za funkcioniranjem na taj način.»
Predsjednički kandidat i IDS-ovac Damir Kajin, sudionik vojnih operacija u Oluji ,takodjer misli da je '95. vojno redarstvena akcija Oluja bila jedina opcija i imala i američku i europsku potporu, ali, trebalo je kaze Kajin, sasvim drukcije postupiti 91:
«Znači, po mom sudu, rat se 95-e nije mogao izbjeći. Ja tvrdim da niti jedna demokratska Švicarska Carle del Ponte ne bi tolerirala ovakvu jednu pobunu koja se dogodila na prostoru tzv Krajine. Medjutim ,gdje je nastao problem? Problem je nastao desetak dana nakon što je Oluja okončana. Imali smo zločine i palež gototvo 20 000 što gospodarskih,što stambenih zgrada,a to se sigurno nije moglo dogoditi,a da političko vodstvo hrvatske nije dalo nalog da se se nešto slično dogadja ,a sve s ciljem da se Srbi ne bi vratili.To je bila jedna katastrofalna, pogrešna politička ocjena,vjerojatno motivirana u ondašnjem vodstvu države na čelu sa Tudjmanom i Šuškom,da se na taj način 'rješava' srpsko pitanje na ovim hrvatskim prostorima.»
Predstavnici srpske zajednice u Hrvatskoj i ove godine sudjeluju samo u polaganju vijenaca za poginule, a predstavnici Srpskog narodnog vijeća organizirali su skupove sjećanja i minutom šutnje odali počast svim poginulima u Hrvatskoj od 91- do 95. godine, Srbima i Hrvatima.
Je li vojna akcija bila jedino rješenje ili je Tudjman tako 'riješio' srpsko pitanje u Hrvatskoj?
Oluja bila je jedino rješenje višegodišnje okupacije velikog dijela hrvatske države, jedinstven je stav većine hrvatskih političara, no ne slažu se s tezom da je to bilo i Tudjmanovo rješenje srpskog pitanja u Hrvatskoj, iako neki ne poriču ni takve planove u pojedinim glavama ondašnjeg vrha hrvatske državne vlasti .
Potpredsjednica Hrvatske narodne stranke i kandidatkinja za predsjednicu Republike Vesna Pusić:
Teško mi je definitivno procijeniti, al' mislim da bi u ovom dijelu Hrvatske to bilo teško riješiti na bilo koji drugi način, osim vojnom akcijom.
«Teško mi je definitivno procijeniti, al' mislim da bi u ovom dijelu Hrvatske to bilo teško riješiti na bilo koji drugi način, osim vojnom akcijom. Sigurno je bilo i onih koji su smatrali da se na taj način,dakle tim dogovorom sa Miloševićem koji je prethodio Oluji, da se na taj način rješava i 'srpsko pitanje' odnosno da će velik dio ljudi iz tih krajeva otići. Medjutim, to, službeno, nije bila politika, a naravno, što se tiče Hrvatske, to je direktno štetna politika.»
Jedino predstavnici hrvatskih Srba vjeruju da se vraćanje tog dijela zemlje pod hrvatsku upravu moglo riješiti i mirnim, političkim putem, kao u Istočnoj Slavoniji.
Saborski zastupnik Samostalne demokratske srpske stranke i predsjednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac za egzodus hrvatskih Srba okrivljuje 3 strane: predstavnike 'krajiške' i hrvatske politike, izravno Tudjmanovo i Miloševićevo dogovaranje i medjunarodnu zajednicu.
Povijesni fakti će to, kaže,Pupovac potvrditi, a neki već i sada potvrdjuju:
Nije se smjelo dopustiti da prešutni dogovor,za koji su znali mnogi, bude apliciran i da se vojnim sredstvima integrira prostor RH.
«Nije se smjelo dopustiti da prešutni dogovor,za koji su znali mnogi, bude apliciran i da se vojnim sredstvima integrira prostor RH. Trebalo je učiniti sve da se integriraju ljudi i trebalo je političkim i drugim sredstvima maknuti one koji su se tome suprotstavljali,jer većina ljudi koja je tamo živjeli, to je i očekivala. Očekivali su da će ostati u svojim kućama i očekivali su da će u novim političkim okolnostima moći započeti život.»
Član najveće oporbene stranke i SDP-ov predsjednički kandidat dr Ivo Josipović:
«Na žalost, izgleda da, osim vojne akcije, nije bilo drugog rješenja jer druga strana na drugo rješenje nije pristajala,č ak ni na 'famozni' plan Z4."
O zločinima nakon Oluje
«Očito nije postojala niti snaga ,niti volja da se spriječe.»
Predsjednik Hrvatske seljačke stranke i član vladajuće koalicije Josip Friščić:
«To je briljantna akcija vojnih snaga Hrvatske i da nije tada provedena pitanje je kada i kako bi se integracija provela.»
Ne slaže se s tezama da je na taj način Tudjman želio trajno riješiti srpsko pitanje u Hrvatskoj.
«Ne slažem se s time jer Tudjman je, ne jednom, i poruku slao i razgovarao kako uspostaviti funkcioniranje hrvatske države na cijelom njezinom teritoriju,a da ne bude krvoprolića,medjutim očito je da druga strana nije imala želje za funkcioniranjem na taj način.»
Predsjednički kandidat i IDS-ovac Damir Kajin, sudionik vojnih operacija u Oluji ,takodjer misli da je '95. vojno redarstvena akcija Oluja bila jedina opcija i imala i američku i europsku potporu, ali, trebalo je kaze Kajin, sasvim drukcije postupiti 91:
«Znači, po mom sudu, rat se 95-e nije mogao izbjeći. Ja tvrdim da niti jedna demokratska Švicarska Carle del Ponte ne bi tolerirala ovakvu jednu pobunu koja se dogodila na prostoru tzv Krajine. Medjutim ,gdje je nastao problem? Problem je nastao desetak dana nakon što je Oluja okončana. Imali smo zločine i palež gototvo 20 000 što gospodarskih,što stambenih zgrada,a to se sigurno nije moglo dogoditi,a da političko vodstvo hrvatske nije dalo nalog da se se nešto slično dogadja ,a sve s ciljem da se Srbi ne bi vratili.To je bila jedna katastrofalna, pogrešna politička ocjena,vjerojatno motivirana u ondašnjem vodstvu države na čelu sa Tudjmanom i Šuškom,da se na taj način 'rješava' srpsko pitanje na ovim hrvatskim prostorima.»