Hrvatska danas proslavom Dana pobjede i domovinske zahvalnosti obilježava godišnjicu vojno policijske akcije Oluja kojom je 1995. godine uništena "Republika Srpska Krajina", dok izbjegli Srbi oplakuju žrtve koje su stradale u onome što smatraju najvećim etničkim čišćenjem u Evropi nakon Drugog svjetskog rata.
Ipak, nisu sve reakcije u Srbiji jednake. Izvještaj Branke Mihajlović.
Dva pogleda na "Oluju"
Više hiljada ljudi, najvećim delom Srba izbeglih iz Hrvatske, okupilo se u utorak na pomenu koji su najviše rangirane vladike Srpske pravoslavne crkve, u prisustvu državnog vrha na čelu sa predsednikom Borisom Tadićem, služile u Crkvi Svetog Marka u centru Beograda u pomen žrtvama Oluje. Izvještaj Miloša Teodorovića:
Dan sećanja na žrtve Oluje: Svi su izgubili
Širom Hrvatske položeni su vijenci na groblja i spomenike, a na sutrašnjoj glavnoj proslavi Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja u Kninu sudjelovat će cijeli državni vrh. Izvještaj Ankice Barbir-Miladinović:
Oluja bila jedino rješenje?
Jedan Srbin i jedan Hrvat su uz pomoć muzike pokušali da poprave ono što su srušili topovi. Priča Gorane Vežića:
Zbiližila ih Oluja
Pročitajte i prošlogodišnji tekst naše praške urednice Mirjane Rakele, kojoj su pomogli naši novinari u Hrvatskoj i Srbiji, o tome kako se različito Oluja doživljava skoro deceniju i po nakon što se dogodila.
Mirjana Rakela - Oluja: Dan pobjede i parastosi
U jednom od izdanja emisije Most Radija Slobodna Evropa razgovarano je o različitim viđenjima Oluje. Gosti su bili Nikica Barić i Bojan Dimitrijević.
Omer Karabeg - Oluja: Etničko čišćenje ili evakuacija
Pročitajte i najvažnije činjenice o ovom događaju.
* 3. august - Neuspjeh međunarodnog plana Z4 koji je trebao Srbima garantirati određenu autonomiju u zamjenu za reintegraciju trećine hrvatskog teritorija koji je od 1991. godine pod kontrolom "Republike Srpska Krajina"
* 4. august - Hrvatska vojska u pet sati ujutro pokreće Operaciju Oluja u kojoj učestvuje oko 150.000 vojnika; sa druge strane im se suprotstavlja "Srpska vojska Krajine" sa oko 40.000 ljudi pod oružjem. Hrvatska vojska napreduje veoma brzo, Srbi napuštaju domove i u kilometarskim kolonama na traktorima i konjskim zapregama kreću prema Srbiji i "Republici Srpskoj" u BiH
* 7. august - Oluja je završena nakon 84 sata dizanjem hrvatske zastave na kninskoj tvrđavi. Oko 18 posto teritorija Hrvatske je pod kontrolom Zagreba, dok je istočna Slavonija ostala pod kontrolom Srba
* Na obje strane je, prema hrvatskim procjenama, poginulo ukupno oko 700 vojnika, oko 170 pripadnika Hrvatske vojske i oko 550 vojnika "Srpske vojske Krajine". Poginula su i tri pripadnika UN-ovih snaga
* Ne postoje jedinstveni podaci o broju stradalih i izbjeglih spskih civila. Hrvatski helsinški odbor smatra da je poginulo oko 700 civila dok srpska strana raspolaže podacima o 2.500 žrtava. Hrvatska tvrdi da je izbjeglo nekoliko desetina hiljada civila, međunarodna zajednica govori o 200.000, a srpska strana o 250.000 izbjeglica
* Međunarodni sud za ratne zločine u Hagu je Oluju okarakterisao kao "zajednički zločinački poduhvat" čiji je cilj etničko čišćenje hrvatskih Srba i optužio dva vojna i jednog policijskog generala, Antu Gotovinu, Ivana Čermaka i Mladena Markača, za ubistvo i deportaciju civila i planjenje i pljačkanje srpskih kuća
* Oko 45.000 Srba se vratilo svojim domovima u Hrvatskoj
Ipak, nisu sve reakcije u Srbiji jednake. Izvještaj Branke Mihajlović.
Dva pogleda na "Oluju"
Više hiljada ljudi, najvećim delom Srba izbeglih iz Hrvatske, okupilo se u utorak na pomenu koji su najviše rangirane vladike Srpske pravoslavne crkve, u prisustvu državnog vrha na čelu sa predsednikom Borisom Tadićem, služile u Crkvi Svetog Marka u centru Beograda u pomen žrtvama Oluje. Izvještaj Miloša Teodorovića:
Dan sećanja na žrtve Oluje: Svi su izgubili
Širom Hrvatske položeni su vijenci na groblja i spomenike, a na sutrašnjoj glavnoj proslavi Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja u Kninu sudjelovat će cijeli državni vrh. Izvještaj Ankice Barbir-Miladinović:
Oluja bila jedino rješenje?
Jedan Srbin i jedan Hrvat su uz pomoć muzike pokušali da poprave ono što su srušili topovi. Priča Gorane Vežića:
Zbiližila ih Oluja
Pročitajte i prošlogodišnji tekst naše praške urednice Mirjane Rakele, kojoj su pomogli naši novinari u Hrvatskoj i Srbiji, o tome kako se različito Oluja doživljava skoro deceniju i po nakon što se dogodila.
Mirjana Rakela - Oluja: Dan pobjede i parastosi
U jednom od izdanja emisije Most Radija Slobodna Evropa razgovarano je o različitim viđenjima Oluje. Gosti su bili Nikica Barić i Bojan Dimitrijević.
Omer Karabeg - Oluja: Etničko čišćenje ili evakuacija
Pročitajte i najvažnije činjenice o ovom događaju.
* 3. august - Neuspjeh međunarodnog plana Z4 koji je trebao Srbima garantirati određenu autonomiju u zamjenu za reintegraciju trećine hrvatskog teritorija koji je od 1991. godine pod kontrolom "Republike Srpska Krajina"
* 4. august - Hrvatska vojska u pet sati ujutro pokreće Operaciju Oluja u kojoj učestvuje oko 150.000 vojnika; sa druge strane im se suprotstavlja "Srpska vojska Krajine" sa oko 40.000 ljudi pod oružjem. Hrvatska vojska napreduje veoma brzo, Srbi napuštaju domove i u kilometarskim kolonama na traktorima i konjskim zapregama kreću prema Srbiji i "Republici Srpskoj" u BiH
* 7. august - Oluja je završena nakon 84 sata dizanjem hrvatske zastave na kninskoj tvrđavi. Oko 18 posto teritorija Hrvatske je pod kontrolom Zagreba, dok je istočna Slavonija ostala pod kontrolom Srba
* Na obje strane je, prema hrvatskim procjenama, poginulo ukupno oko 700 vojnika, oko 170 pripadnika Hrvatske vojske i oko 550 vojnika "Srpske vojske Krajine". Poginula su i tri pripadnika UN-ovih snaga
* Ne postoje jedinstveni podaci o broju stradalih i izbjeglih spskih civila. Hrvatski helsinški odbor smatra da je poginulo oko 700 civila dok srpska strana raspolaže podacima o 2.500 žrtava. Hrvatska tvrdi da je izbjeglo nekoliko desetina hiljada civila, međunarodna zajednica govori o 200.000, a srpska strana o 250.000 izbjeglica
* Međunarodni sud za ratne zločine u Hagu je Oluju okarakterisao kao "zajednički zločinački poduhvat" čiji je cilj etničko čišćenje hrvatskih Srba i optužio dva vojna i jednog policijskog generala, Antu Gotovinu, Ivana Čermaka i Mladena Markača, za ubistvo i deportaciju civila i planjenje i pljačkanje srpskih kuća
* Oko 45.000 Srba se vratilo svojim domovima u Hrvatskoj
