Novo polje digitalne umjetnosti proteže granice kreativnosti i narušava način na koji umjetnost nastaje. Umjetnici grade autonomne robote za saradnju, napajaju algoritme podacima i treniraju mašine da generišu nova vizuelna djela. Oni rade s kompjuterskim programima koji oponašaju ljudski um kako bi stvorili neprestani niz jedinstvenih umjetničkih djela.
Umjetnici vještačke inteligencije prihvataju interakciju između nezgode i kontrole i koriste vještačku inteligenciju da pronađu ravnotežu između to dvoje dok razvijaju nove koncepte i vizuelne elemente.
Već ga viđamo na omotima pop albuma, na zidovima tradicionalnih umjetničkih galerija, tako proširuje naše pojmove kompjuterski generisane umjetnosti.
Sistemi vještačke inteligencije mogu naučiti da komponuju originalnu muziku u stilu Elvisa Prislija, generišu slike kao da je Caravaggio, ili čak kreiraju filmove i animacije u saradnji s umjetnikom.
Štaviše, AI asistenti mogu pomoći konzervatorima da rekreiraju davno izgubljena historijska remek-djela umjetnosti analizirajući djela i učeći jedinstveni stil bilo kojeg umjetnika koji je ikada živio.
Umjetna inteligencija se pojavila kao poželjan saradnik u umjetničkom stvaralaštvu. Da li je?
Slušajte i pratite Glasom mladih
►Spotify ►Apple Podcast ►YouTube ►RSE
Vaš browser nepodržava HTML5
'AI druže moj'
James Cameron, proslavljeni holivudski režiser je bio u jedinstvenoj poziciji da komentariše nedavnu katastrofu s podmornicom Titan, koja je eksplodirala dok je ronila do ruševina Titanica.
Sada se Cameron dotiče se upozorenja o umjetnoj inteligenciji (AI) koje je napravio kao središte svojih filmova o Terminatoru još od 1984. godine.
Iste godine kada je George Orwell pisao o gubitku društva zbog totalitarizma, masovnog nadzora i dezinformacija, Cameron je objavio film (Terminator) o naprednom kompjuterskom sistemu s vještačkom inteligencijom Skynet, koji postaje razuman i pokušava da zbriše čovečanstvo kako bi stvorio svijet mašina.
Terminatori su postali ikonski simbol za strah čovječanstva od dominacije mašina – i dok roboti ubice možda nisu nešto o čemu bi se trenutno trebali brinuti, kolektivni um civilizacije zabrinut je za napredak AI.
"Apsolutno dijelim njihovu zabrinutost. Upozorio sam vas 1984., a vi niste slušali. Mislim da je oružje umjetne inteligencije najveća opasnost. Mislim da ćemo ući u ekvivalent trke u nuklearnom naoružanju s umjetnom inteligencijom, a ako je ne izgradimo, drugi momci će je sigurno izgraditi, a onda će to eskalirati."
Pročitajte i ovo: Informatičar u kuharskoj keceljiZa Camerona, AI je sljedeća utrka u nuklearnom naoružanju o kojoj čovječanstvo treba da brine.
Što se tiče druge paralele sa trenutnim događajima: Cameron se pozabavio pitanjem kako će AI utjecati na filmsku industriju – pitanje o kojem svi holivudski glumci i pisci razmišljaju dok nastavljaju da se postavljaju upravo sada.
Uz nadu, Cameron ne misli da će umjetna inteligencija postati dovoljno napredna da u skorije vrijeme zaista zamijeni ljudski um i kreativnost:
"Jednostavno ne vjerujem da bestjelesni um koji samo vraća ono što su drugi utjelovljeni umovi rekli - o životu koji su imali, o ljubavi, o lažima, o strahu, o smrtnosti - i da sve to spoji u salatu od riječi i onda to povrati...Ali...Sačekajmo 20 godina, i ako AI osvoji Oskara za najbolji scenario, mislim da ih moramo shvatiti ozbiljno."
Dosta umjetnika koji su se udaljili od ručne proizvodnje sada koriste AI u procesu proizvodnje. Od aplikacija za kompoziciju i platformi za mastering do alata za identifikaciju pjesama i visoko personaliziranih lista za reprodukciju,
AI, druže moj…
Gligor Popović je muzičar koji koristi AI za ilustrovanje covera za svoj novi projekat Semetra. Iako mu dosta pomaže, cijeni da će takozvani "ručni rad" će sa sve većom upotrebom Ai-ja dobijati sve više na vrijednosti. Roboti nas, suprotno od onoga što misli Cameron, neće zamijeniti.
"Za inspiraciju je mislim jako dobar, zato što će ti dati neke stvari koje nisi očekivao. ali neće zamijeniti, barem ne u ovom stadiju ljude. Neće on zamijeniti u dogledno vrijeme pravog umjetnika. Zamijenit će dizajnere koji neće da troše vrijeme na to, da proizvode grafičke prikaze, gdje nema puno umjetničkog inputa. Ne vjerujem da će umjetnici ostati bez posla."
Pročitajte i ovo: Memorijska kartica na kožiAI mijenja način na koji se umjetnost stvara. Tehnologija budućnosti koja obećava još uvijek je u povojima, ali je odavno među nama. Popović tvrdi da već može lako prepoznati šta je kreirao AI, a šta čovjek.
"Prilagodit će način rada. Kao dizajner ćeš koristiti AI kao jedan od alata. Naparvit će se razlika između nekog ko dobro vlada svojim poslom, i nekoga ko je priučen. Ti priučeni mogu početi tražiti neke druge načine zarade. AI što izbaci - to nema vrijednost kao da to izbaci umjetnik", rekao je Popović.
AI programi specifični su da rade jednu stvar.
"AI koji će raditi scenario, može i cijeli film. Ovo nije ni blizu toga. Ovo je najobičniji algoritam koji iz svoje baze pokušava da tebi da nešto, iskombinuje nešto što ti misliš da ti hoćeš. Nema tu kompleksnosti, barem ja to tako vidim. Koristan može biti, ali često će ti lupiti stvari, halucinacije, jednostavno ti slaže jer ne može da naći ništa bolje", zaključio je Popović.
Alat za brainstorming
Plašite li se samo onoga što ne znate?
Upravo o ovome govorila Vanja Lisac, poznata i svestrana fotografkinja iz Sarajeva, koja koristi sve aktuelne pogodnosti koje joj AI nudi, u fotografiji, dizajnu seta, modi, ilustracijama, kreativnoj blokadi. Dva mjeseca je sjedila po 12 i više sati učeći AI pogodnosti za njen posao, a do sada ima već 5.000 kreiranih projekata.
"Za mene je AI otvorio dosta vrata. Nije mi ovo neka opasnosti, ali vjerujem da se moj posao može ugasiti kroz ovo, ali će se druga vrata otvoriti. AI ti ne može izbaciti dva puta istu fotografiju, ima milion načina da kombinuješ svoj rad sa AI. Neko to konta, neko ne", rekla je.
"Potencijala ima, sviđa mi se jako. Nemam mnogo vremena da treniram, jer kad sjedneš - ne možeš ustati."
Pročitajte i ovo: Imposter sindrom: Ne, to nije glič u MatriksuSa AI-jem radi brainstorming, kako je rekla.
"Znam u glavi šta hoću, tu lokaciju, svjetlo, fokus... Zadam mu promtove, on izbaci nešto. Možda mi se nekad više svidi od onoga što sam zamislila. Na kraju bude tvoj stil, prepozna on to. Onda ide u tom pravcu, što meni odgovara", navodi Lisac u Glasom mladih.
Ona podsjeća da se dosta fotografa opiralo digitalnom aparatu, kasnije i Photoshopu i drugim programima za uređivanje fotografija, ali na koncu – morali su krenuti u korak s vremenom. No, jedno je sigurno za nju: "Ljudski dodir je ljudski dodir. To ti AI ne može dati".
Zabrinutost je razumljiva, ali strahovi su obično neosnovani.
Kao i kod svake nove teme od izuma narezanog hljeba, i dalje je imperativ da se umjetna inteligencija koristi etički i moralno, kao i legalno.
O podcastu "Glasom mladih"
U "Glasom mladih" razgovaramo sa mladima u zemljama Zapadnog Balkana, njihovim željama, težnjama i problemima. Svake sedmice pričamo sa uspješnim ljudima, onima kojima se još uvijek nije pružila prilika da svoje talente pokažu na pravi način, ali i onima koji su spremni mijenjati svijet u kojem žive.
Epizode pronađite na našem sajtu, na društvenim mrežama, na Apple Podcastima, Spotify i Google Podcastima. Vikendom smo s vama kroz naše radijske programe.
Detaljnije informacije kako slušati ovaj i naše druge podcaste pronađite ovdje.