Nakon gotovo dvadeset godina američka vojska napustila je zračnu bazu Bagram u Afganistanu, epicentru rata protiv talibana i al-Kaide. Baza će zvanično biti predata afganistanskoj vladi na svečanosti 3. jula.
Većina vojnika NATO-a već je napustila Afganistan, no još uvijek se ne zna kada će ovu zemlju napustiti posljednji američki vojnik.
Na svom vrhuncu negdje oko 2012. godine kroz Bagram bazu prolazilo je više od 100.000 američkih vojnika.
Ova ogromna baza koju su izgradili Sovjeti, najveći je vojni objekat kojeg su američke i NATO snage koristile u Afganistanu.
Bivši američki predsjednik Barack Obama obraća se vojnicima u Bagram bazi u martu 2010.
Baza je sada u potpunosti predata afganistanskim snagama Nacionalne sigurnosti i odbrane rekli su zvaničnici pod uslovom da neće biti identifikovani jer nisu ovlašteni za objavljivanje ovakvih informacija.
“Sve snage koalicije su napustile Bagram”, rekao je jedan zvaničnik za AFP.
Jedan od zvaničnika također je rekao da je američki vrhovni zapovjednik u Afganistanu general Miller “zadržao sve sposobnosti i ovlasti da zaštiti snage”.
Talibani su rekli da “pozdravljaju i podržavanju” izlazak svih američkih i NATO snaga iz Bagrama.
“Njihovo potpuno povlačenje otvorit će put Afganistancima da međusobno odluče o svojoj budućnosti”, rekao je glasnogovornik talibana Zabihullah Mujahid za AFP.
Povlačenje do 11. septembra
Bazu Bagram udaljenu oko sat vremena od glavnog grada Kabula izgradio je kao aerodrom 1950-ih Sovjetski savez. Potom su ga, nakon invazije na zemlju 1979. pretvorili u glavnu bazu u Afganistanu.
Sovjeti su se povukli 1989. otvorivši vrata za građanski rat u kojem je ubijeno na desetine hiljada civila. Rat je na koncu doveo talibane na vlasti koji su 1996. godine preuzeli Kabul.
Povlačenje iz Bagram baze je najjasniji pokazatelj da je posljednja grupa od 2.500-3.000 vojnika napustila Afganistan, nekoliko mjeseci prije obećanja predsjednika Sjedinjenih Država Joe Bidena da će otići do 11. septembra.
Američki transportni avion slijeće u Bagram bazu 1. jula 2021.
Kako navodi Associated Press, ubrzo nakon Bidenove objave iz aprila o okončanju takozvanog “vječnog rata” da će odlazak američkih vojnika i 7.000 saveznika NATO-a biti okončan oko 4. jula kada Amerika slavi Dan nezavisnosti.
Pitanje zaštite aerodroma
Većina NATO vojnika je već otišla. SAD su odbile reći kada će posljednji američki vojnik da napusti Afganistan, pozivajući se na sigurnosne brige. Još uvijek se pregovara o zaštiti kabulskog međunarodnog aerodroma Hamid Karzai.
Turski i američki vojnici trenutno štite aerodrom, a zaštita je podržana kroz Misiju odlučne podrške, vojnu misiju koja se ukida.
Sve dok ne bude postignut sporazum o novoj zaštiti aerodroma između Turske i afganistanske vlade, i moguće američke, Misija odlučne podrške će se nastaviti. SAD će također imati oko 650 vojnika u Afganistanu koji će štititi svoju ambasadu.
Brojni saveznici završavaju sa svojim prisustvom u Afganistanu usred izvještaja koji navode kako bi američka vojska mogla završiti svoje povlačenje i znatno prije isteka roka od 11. septembra, dok talibani pojačavaju svoju ofanzivu širom Afganistana.
Krajnji rok, 11. septembar, je godišnjica napada al-Kaide na SAD 2001. godine, u kome je stradalo skoro 3.000 ljudi, što je izazvalo invaziju na Afganistan pod vodstvom SAD-a.
Pročitajte i ovo: Gdje je danas Al-Kaida: Deset godina od smrti Bin LadenaPovlačenje vojske ne znači da je rat gotov.
Pojedini, kako piše AP, se plaše da će odlaskom stranih snaga Afganistan još dublje zaroniti u građanski rat. Pojačani su napadi talibana na afganistanske snage i civile, a zauzeli su i više od 100 okružnih centara. Čelnici u Pentagonu kažu da postoje “srednji” rizici da će se afganistanska vlada i njene sigurnosne snage srušiti u naredne dvije godine, ako ne i prije.
Za Sjedinjene Države i saveznike kraj je također nejasan. Iako vojska odlazi nakon 20 godina, šef Središnjeg zapovjedništva SAD-a general Frank McKenzie, imat će ovlasti do septembra da brani afganistanske snage od talibana.
Pročitajte i ovo: Talibani – od parije do partnera u mirovnim pregovorimaNo, kako se američki rat u Afganistanu približava mogućem kraju, neće biti predaje, mirovnog sporazuma, pobjede niti poraza, piše AP. Biden kaže da je dovoljno to što su američke snage demontirale al-Kaidu, ubile Osamu bin Ladena, lidera grupe koja se nalazila iza terorističkih napada 11. septembra 2001. godine.
Američki čelnici smatraju da je jedini put ka miru u Afganistanu kroz pregovaranje.
Administracija bivšeg predsjednika Donalda Trumpa potpisala je sporazum sa talibanima u februaru prošle godine u kojem su dogovorili da će SAD povući svoju vojsku do maja ove godine u zamjenu za niz obećanja talibana. Prema sporazumu talibani su trebali prekinuti svoje veze sa terorističkim grupama i krenuti sa sudjelovanjem u pregovorima o prekidu vatre unutar Afganistana kao i političkom putu ove zemlje.
Pročitajte i ovo: SAD i talibani potpisali mirovni sporazumIako SAD nastavljaju sa povlačenjem ipak kažu da se talibani ne pridržavaju svog dijela dogovora.
Povlačenje američke vojske ne znači ni kraj rata protiv terorizma. SAD su jasno stavile do znanja da zadržavaju ovlasti za izvođenje napada protiv al-Kaide ili drugih terorističkih grupa u Afganistanu ukoliko budu prijetili Americi.
Procjenjuje se da je tokom 20 godina rata ubijeno više od 47.000 civila, 70.000 afganistanskih vojnika, 2.442 američka vojnika, 1.144 vojnika iz zemalja saveznica i više od 3.800 pripadnika privatnih sigurnosnih službi.