Problem struje u Crnoj Gori

Benzinska pumpa, 29.09.2004.

Jedna od najvažnijih tema u Crnoj Gori u posljednje vrijeme je kako dugoročno riješiti problem snabdijevanja električnom energijom. I dok se u Vladinim stručnim planovima još polemiše o tome gdje i kako graditi elektrane mi imamo priču o jednoj već izgrađenoj mini hidrocentrali.


Istorija tome vjerovatno neće pridati veliki značaj, ali će stočari iz katunkog naselja Konjsko kod Berana svakako dugo pamtiti da je prva hidrocentrala u XXI vijeku u Crnoj Gori sagrađena na njihovoj planini. Konstruisao je 55-ogodišnji Ranko Delević, inovator i od rane mladosti zaljubljenik u tehniku. Na potoku na toj planini završio je sva testiranja i njegova Ostrovska hidrocentrala, a to joj je tehnički naziv, jer neće biti vezana sa državnim elektrosistemom, biće dovoljna za kućice njegove najbliže rodbine. Tu struju, dakako, neće plaćati. Kako je sezona uzdizanja stoke za ovu godinu završena njena snaga od 5 kw osvijetliće planinu u punom sjaju tek narednog ljeta, a do tada će Ranko Delević okončati finalne radove vrijedne desetak hiljada eura koje je finansirala lokalna uprava. Kako bi konjski potok iznad hidrocentrale kanalisao i kako bi za svoju mikro hidrocentralu obezbijedio pristojnu kućicu:

„Onda sam došao na ideju još kao dijete pravio tu malu elektranu sa 5 vati ’68. godine, sad radim za planinu sam planirao od kw/2, međutim, podrška od lokalne samouprave i gradonačelnika da povećam dužinu cjevovoda da bih dobio visinsku razliku veću, sa tom visinskom razlikom može da se napravi elektrana od 5 kw snage na nadmorskoj visini od 1600 metara đe nikad nije ni bilo struje. Gore se ljeti izlaze“.

Dječiji san Ranka Delevića da osvijetli planinu postao je stvarnost. Jedina fotografija na zidu njegove radne sobe je svakako ona Nikole Tesle. San i upornost spojeni u jedno mogu se sada instalirati na bilo kom planinskom potoku što je za Crnu Goru u kojoj se više govori, a mnogo manje radi na planu povratka selu i ekologiji, a istovremeno i razvoju je od velikog značaja, priča Ranko:

„Mijenja se način života u planini, dobija drugu vrijednost planina. Ja bih mogao i veću da napravim, sad sve zavisi na licu mjesta od količine vode i visinske razlike, teren kakav je i sve. To su ti osnovni parametri“.

RSE: Jedan motor mašine za obradu drveta, jedan servo volan i jedna improvizacija, a velika vrijednost.

DELEVIĆ: Ali sve uklopljeno u proračune, prava profesionalna centrala sa daljinskom kontrolom, nadzorom, sa svim regulacijama, a eto napravljena je, može se reći, u domaćoj radinosti.

RSE: Kako onda kažu da nemamo struje.

DELEVIĆ:
Trebali bi da se tome svi više posvijetimo. U Crnoj Gori je samo 17% iskorišćeno hidropotencijala.

Mikrocentrale poput Delevićeve stvar su poznate u svijetu i rentabilne su za od mreže udaljena mjesta. Takvih je dosta u Crnoj Gori. Njihovo kombinovanje sa ribnjacima i eko restoranima poznata je stvar u svijetu. Konstruktor prve hidrocentrale sagrađene u Crnoj Gori u XXI vijeku za pet katunskih kućica na planini Konjsko i snage od 5kw Ranko Delević danas ne može procijeniti njenu pravu vrijednost:

„Ne mogu to tačno da vi odgovorim, jer ako pitate i slikara kada uradi neku sliku koliko je potrošio boje on vi neće znati reći. Tako i ja“.

Istorija tome vjerovatno neće pridati veliki značaj, ali će stočari iz katunkog naselja Konjsko kod Berana svakako dugo pamtiti da je prva hidrocentrala u XXI vijeku u Crnoj Gori sagrađena na njihovoj planini. Konstruisao je 55-ogodišnji Ranko Delević, inovator i od rane mladosti zaljubljenik u tehniku. Na potoku na toj planini završio je sva testiranja i njegova Ostrovska hidrocentrala, a to joj je tehnički naziv, jer neće biti vezana sa državnim elektrosistemom, biće dovoljna za kućice njegove najbliže rodbine. Tu struju, dakako, neće plaćati. Kako je sezona uzdizanja stoke za ovu godinu završena njena snaga od 5 kw osvijetliće planinu u punom sjaju tek narednog ljeta, a do tada će Ranko Delević okončati finalne radove vrijedne desetak hiljada eura koje je finansirala lokalna uprava. Kako bi konjski potok iznad hidrocentrale kanalisao i kako bi za svoju mikro hidrocentralu obezbijedio pristojnu kućicu:

„Onda sam došao na ideju još kao dijete pravio tu malu elektranu sa 5 vati ’68. godine, sad radim za planinu sam planirao od kw/2, međutim, podrška od lokalne samouprave i gradonačelnika da povećam dužinu cjevovoda da bih dobio visinsku razliku veću, sa tom visinskom razlikom može da se napravi elektrana od 5 kw snage na nadmorskoj visini od 1600 metara đe nikad nije ni bilo struje. Gore se ljeti izlaze“.

Dječiji san Ranka Delevića da osvijetli planinu postao je stvarnost. Jedina fotografija na zidu njegove radne sobe je svakako ona Nikole Tesle. San i upornost spojeni u jedno mogu se sada instalirati na bilo kom planinskom potoku što je za Crnu Goru u kojoj se više govori, a mnogo manje radi na planu povratka selu i ekologiji, a istovremeno i razvoju je od velikog značaja, priča Ranko:

„Mijenja se način života u planini, dobija drugu vrijednost planina. Ja bih mogao i veću da napravim, sad sve zavisi na licu mjesta od količine vode i visinske razlike, teren kakav je i sve. To su ti osnovni parametri“.

RSE: Jedan motor mašine za obradu drveta, jedan servo volan i jedna improvizacija, a velika vrijednost.

DELEVIĆ: Ali sve uklopljeno u proračune, prava profesionalna centrala sa daljinskom kontrolom, nadzorom, sa svim regulacijama, a eto napravljena je, može se reći, u domaćoj radinosti.

RSE: Kako onda kažu da nemamo struje.

DELEVIĆ: Trebali bi da se tome svi više posvijetimo. U Crnoj Gori je samo 17% iskorišćeno hidropotencijala.

Mikrocentrale poput Delevićeve stvar su poznate u svijetu i rentabilne su za od mreže udaljena mjesta. Takvih je dosta u Crnoj Gori. Njihovo kombinovanje sa ribnjacima i eko restoranima poznata je stvar u svijetu. Konstruktor prve hidrocentrale sagrađene u Crnoj Gori u XXI vijeku za pet katunskih kućica na planini Konjsko i snage od 5kw Ranko Delević danas ne može procijeniti njenu pravu vrijednost:

„Ne mogu to tačno da vi odgovorim, jer ako pitate i slikara kada uradi neku sliku koliko je potrošio boje on vi neće znati reći. Tako i ja“.

Istorija tome vjerovatno neće pridati veliki značaj, ali će stočari iz katunkog naselja Konjsko kod Berana svakako dugo pamtiti da je prva hidrocentrala u XXI vijeku u Crnoj Gori sagrađena na njihovoj planini. Konstruisao je 55-ogodišnji Ranko Delević, inovator i od rane mladosti zaljubljenik u tehniku. Na potoku na toj planini završio je sva testiranja i njegova Ostrovska hidrocentrala, a to joj je tehnički naziv, jer neće biti vezana sa državnim elektrosistemom, biće dovoljna za kućice njegove najbliže rodbine. Tu struju, dakako, neće plaćati. Kako je sezona uzdizanja stoke za ovu godinu završena njena snaga od 5 kw osvijetliće planinu u punom sjaju tek narednog ljeta, a do tada će Ranko Delević okončati finalne radove vrijedne desetak hiljada eura koje je finansirala lokalna uprava. Kako bi konjski potok iznad hidrocentrale kanalisao i kako bi za svoju mikro hidrocentralu obezbijedio pristojnu kućicu:

„Onda sam došao na ideju još kao dijete pravio tu malu elektranu sa 5 vati ’68. godine, sad radim za planinu sam planirao od kw/2, međutim, podrška od lokalne samouprave i gradonačelnika da povećam dužinu cjevovoda da bih dobio visinsku razliku veću, sa tom visinskom razlikom može da se napravi elektrana od 5 kw snage na nadmorskoj visini od 1600 metara đe nikad nije ni bilo struje. Gore se ljeti izlaze“.

Dječiji san Ranka Delevića da osvijetli planinu postao je stvarnost. Jedina fotografija na zidu njegove radne sobe je svakako ona Nikole Tesle. San i upornost spojeni u jedno mogu se sada instalirati na bilo kom planinskom potoku što je za Crnu Goru u kojoj se više govori, a mnogo manje radi na planu povratka selu i ekologiji, a istovremeno i razvoju je od velikog značaja, priča Ranko:

„Mijenja se način života u planini, dobija drugu vrijednost planina. Ja bih mogao i veću da napravim, sad sve zavisi na licu mjesta od količine vode i visinske razlike, teren kakav je i sve. To su ti osnovni parametri“.

RSE: Jedan motor mašine za obradu drveta, jedan servo volan i jedna improvizacija, a velika vrijednost.

DELEVIĆ:
Ali sve uklopljeno u proračune, prava profesionalna centrala sa daljinskom kontrolom, nadzorom, sa svim regulacijama, a eto napravljena je, može se reći, u domaćoj radinosti.

RSE: Kako onda kažu da nemamo struje.

DELEVIĆ: Trebali bi da se tome svi više posvijetimo. U Crnoj Gori je samo 17% iskorišćeno hidropotencijala.

Mikrocentrale poput Delevićeve stvar su poznate u svijetu i rentabilne su za od mreže udaljena mjesta. Takvih je dosta u Crnoj Gori. Njihovo kombinovanje sa ribnjacima i eko restoranima poznata je stvar u svijetu. Konstruktor prve hidrocentrale sagrađene u Crnoj Gori u XXI vijeku za pet katunskih kućica na planini Konjsko i snage od 5kw Ranko Delević danas ne može procijeniti njenu pravu vrijednost:

„Ne mogu to tačno da vi odgovorim, jer ako pitate i slikara kada uradi neku sliku koliko je potrošio boje on vi neće znati reći. Tako i ja“.