Rezultati najnovijeg Izvještaja UN o korupciji na Zapadnom Balkanu govore da od građana Crne Gore, samo Makedonci daju više novca za podmićivanje državnih službenika.
U crnogorskoj Upravi za antikorupcijsku inicijativu, međutim, ukazuju na nedovoljno jasnu metodologiju, ali se ipak izražava zadovoljstvo rezultatima koji govore da je Crna Gora iskoračila u odnosu na region.
Građani Crne Gore su, u prosjeku, državnim službenicima plaćali 233 eura za mito da bi im završili neke poslove, piše u novom Izvještaju “Korupcija na zapadnom Balakanu”, Kancelarije UN za drogu i kriminal.
Navedena suma je ipak naknadno interpretirana, pa se kaže da u odnosu na kupovnu moć i troškove života, ta suma iznosi 480 eura. Tako su se, od svih država zapadnog Balkana, samo Makedonci pozicionirali ispred građana Crne Gore.
Generalno zadovoljna rezultatima istraživanja, direktorka Uprave za antikorupcijsku inicijativu Vesna Ratković, ipak ima izvjesne primjedbe u odnosu na metodologiju.
"Malo je metodologija koja tretira ovu oblast nejasna. Kaže se da je to zapravo 220 eura prema iskazu ispitanika a onda se to prevodi u neke zajedničke kategorije, pa na taj iznos je oko 480 eura. Bilo kako recimo, taj podatak je mnogo manji, mnogo manji je iznos u ovom istraživanju koje smo posljednje imali a odnosi se na integritet i funkcionisanje državnih organa. Tamo su najčešći iznosi koje su građani isticali da su bili u prilici da plate između 50 i 100 eura", navodi Ratković.
Govoreći o metodologiji, direktor podgoričkog Centra za monitoring, Zlatko Vujović kaže da cilj istraživanja nije bio rangiranje država.
"Vidi se na prvi pogled da se radi o atipičnom istraživanju", kaže Vujović.
"Ono što se odmah primijeti je uzorak koji je atipičan, negdje oko 5000 ispitanika i riječ je o veoma velikom uzorku koji značajno ne povećava samu mogućnost postupanja, odnosno greške prilikom davanja procjena. Sa druge strane, treba imati u vidu da prilikom davanja procjena značajanog uticaja mogu da imaju neuzročne greške o tome kako je istraživanje provedeno, ko ga je proveo i koliko je kvalitetno", smatra on.
Četvrto mjesto među negativnim pojavama
Vujović ukazuje i na relativnost podataka dobijenih novim istraživanjem o korupciji na Zapadnom Balkanu.
"Sagledavamo dvije dimanzije ovog problema. To je kulturološki odnosno koliko građani imaju uvriježenu naviku da podmićuju, daju mito a drugi je finansijski, odnosno ekonomski potencijal građana. Zašto to kažem? Evo, ako imate primjer - građani Albanije značajno manje daju mito od građana Crne Gore. To ne znači da Albanci imaju slabiju naviku da podmićuju već je to zato što je taj finansijski potencijal drugačiji nego kod građana Crne Gore", zaključuje Vujović.
Tridesetdva odsto građana Crne Gore, mito je davalo da bi ubrzalo proceduru, a 18 odsto radi boljeg tretmana i okončanja procedure. Samo procenat manje (17 odsto) mito je davalo da bi izbjeglo plaćanje kazne. Mito je davano kroz čašćavanje hranom i pićem (70 posto), poklanjanjem vrijednih stvari (12,5 posto), a svega pola procenta je uslugu plaćalo protivuslugom.
Posebnu pažnju eksperti UN-a su posvetili "kupovini" glasova. U Crnoj Gori je 12 odsto onih od kojih je na parlamentarnim izborima 2009. godine traženo da, u zamjenu za novac, dobra ili uslugu, podrže određenog kandidata.
Ratković ipak izražava zadovoljstvo rezultatima istraživanja i u tom kontekstu kaže da pojedini dijelovi govore da je Crna Gora napravila korak naprijed u ovoj oblasti, u odnosu na zemlje regiona.
"Istakla bih rezultat koji govori o tome da su ispitanici u Crnoj Gori, a takvo je stanje i u ostalim zemljama regiona korupciju kao negativnu društvenu pojavu svrstali na odlično četvrto mjesto negativnih pojava. Znači, poslije komplikovanih procedura, loše organizacije rada i tako dalje. Tu bih istakla poklapanje nekih rezultata do kojih smo i mi došli u istraživanju Uprave a odnosi se na integritet i rad državnih organa u Crnoj Gori", kaže direktorka Uprave za antikorupcijsku inicijativu.
U crnogorskoj Upravi za antikorupcijsku inicijativu, međutim, ukazuju na nedovoljno jasnu metodologiju, ali se ipak izražava zadovoljstvo rezultatima koji govore da je Crna Gora iskoračila u odnosu na region.
Građani Crne Gore su, u prosjeku, državnim službenicima plaćali 233 eura za mito da bi im završili neke poslove, piše u novom Izvještaju “Korupcija na zapadnom Balakanu”, Kancelarije UN za drogu i kriminal.
Navedena suma je ipak naknadno interpretirana, pa se kaže da u odnosu na kupovnu moć i troškove života, ta suma iznosi 480 eura. Tako su se, od svih država zapadnog Balkana, samo Makedonci pozicionirali ispred građana Crne Gore.
Ratković: Malo je metodologija koja tretira ovu oblast nejasna. Kaže se da je to zapravo 220 eura prema iskazu ispitanika a onda se to prevodi u neke zajedničke kategorije, pa na taj iznos je oko 480 eura.
Generalno zadovoljna rezultatima istraživanja, direktorka Uprave za antikorupcijsku inicijativu Vesna Ratković, ipak ima izvjesne primjedbe u odnosu na metodologiju.
"Malo je metodologija koja tretira ovu oblast nejasna. Kaže se da je to zapravo 220 eura prema iskazu ispitanika a onda se to prevodi u neke zajedničke kategorije, pa na taj iznos je oko 480 eura. Bilo kako recimo, taj podatak je mnogo manji, mnogo manji je iznos u ovom istraživanju koje smo posljednje imali a odnosi se na integritet i funkcionisanje državnih organa. Tamo su najčešći iznosi koje su građani isticali da su bili u prilici da plate između 50 i 100 eura", navodi Ratković.
Govoreći o metodologiji, direktor podgoričkog Centra za monitoring, Zlatko Vujović kaže da cilj istraživanja nije bio rangiranje država.
"Vidi se na prvi pogled da se radi o atipičnom istraživanju", kaže Vujović.
"Ono što se odmah primijeti je uzorak koji je atipičan, negdje oko 5000 ispitanika i riječ je o veoma velikom uzorku koji značajno ne povećava samu mogućnost postupanja, odnosno greške prilikom davanja procjena. Sa druge strane, treba imati u vidu da prilikom davanja procjena značajanog uticaja mogu da imaju neuzročne greške o tome kako je istraživanje provedeno, ko ga je proveo i koliko je kvalitetno", smatra on.
Četvrto mjesto među negativnim pojavama
Vujović ukazuje i na relativnost podataka dobijenih novim istraživanjem o korupciji na Zapadnom Balkanu.
"Sagledavamo dvije dimanzije ovog problema. To je kulturološki odnosno koliko građani imaju uvriježenu naviku da podmićuju, daju mito a drugi je finansijski, odnosno ekonomski potencijal građana. Zašto to kažem? Evo, ako imate primjer - građani Albanije značajno manje daju mito od građana Crne Gore. To ne znači da Albanci imaju slabiju naviku da podmićuju već je to zato što je taj finansijski potencijal drugačiji nego kod građana Crne Gore", zaključuje Vujović.
Tridesetdva odsto građana Crne Gore, mito je davalo da bi ubrzalo proceduru, a 18 odsto radi boljeg tretmana i okončanja procedure. Samo procenat manje (17 odsto) mito je davalo da bi izbjeglo plaćanje kazne. Mito je davano kroz čašćavanje hranom i pićem (70 posto), poklanjanjem vrijednih stvari (12,5 posto), a svega pola procenta je uslugu plaćalo protivuslugom.
Posebnu pažnju eksperti UN-a su posvetili "kupovini" glasova. U Crnoj Gori je 12 odsto onih od kojih je na parlamentarnim izborima 2009. godine traženo da, u zamjenu za novac, dobra ili uslugu, podrže određenog kandidata.
Ratković ipak izražava zadovoljstvo rezultatima istraživanja i u tom kontekstu kaže da pojedini dijelovi govore da je Crna Gora napravila korak naprijed u ovoj oblasti, u odnosu na zemlje regiona.
"Istakla bih rezultat koji govori o tome da su ispitanici u Crnoj Gori, a takvo je stanje i u ostalim zemljama regiona korupciju kao negativnu društvenu pojavu svrstali na odlično četvrto mjesto negativnih pojava. Znači, poslije komplikovanih procedura, loše organizacije rada i tako dalje. Tu bih istakla poklapanje nekih rezultata do kojih smo i mi došli u istraživanju Uprave a odnosi se na integritet i rad državnih organa u Crnoj Gori", kaže direktorka Uprave za antikorupcijsku inicijativu.