Katolička zajednica okupljena u kotorskoj i barskoj Biskupiji svoje svijećenike školuje van Crne Gore.
"Cetinjska Bogoslovija najstarija je ne samo vjerska, već slovi i za najstariju srednjoškolsku ustanovu u Crnoj Gori koja danas broji 75 đaka", kaže, predstavljajući ovu instituciju, za naš program rektor protojerej, Gojko Perović:
"Bližimo se 150-godišnjici njenog postojanja. Osnovana je još 1863. u Knjaževini Crnoj Gori i do danas je nekoliko puta mijenjala svoj status i Statut. Nekada je radila samo kao bogoslovska škola, jedno vrijeme kao bogoslovsko učiteljska škola. Imala je i svoju fazu jedine gimnazije na prostoru Cetinja i Knjaževine, a od 1921. godine radi kao Bogoslovija Svetog Petra Cetinjskog do 1945. od kada je nasilnom i nezakonitom odlukom ateističkih vlasti ukinut njen rad. Od 1992. godine ona po ko zna koji put obnavlja svoj rad i radi do danas već petnaest godina."
Većina polaznika cetinjske Bogoslovije, prema riječima rektora Perovića, odlučuje se za nastavak školovanja, osim kada postoje praktični razlozi, jer Bogoslovija ne školuje samo kandidate iz Mitropolije crnogorsko primorske, već kompletne Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori. Iz Bogoslovije se na Teološki fakultet i dalje usavršavanje obično ide u Srbiju ili negdje drugo u pravoslavnom svijetu:
"Dosta naših kandidata nastavlja svoje školovanje i u drugim zemljama. Veliki broj naših bogoslova je diplomirao na bogoslovskim fakultetima u Kijevu, Moskvi, Petrogradu. Od nedavno naši kandidati idu i na bogoslovske fakultete u Grčkoj."
Rektor cetinjske Bogoslovije zadovoljan je odzivom nakon obnavljanja prije petnaestak godina i kaže da im je cilj da većina polaznika budu iz Crne Gore. Na pitanje iz koji sredina uglavnom dolaze polaznici Bogoslovije iz Crne Gore, Perović odgovara:
"Najveći broj kandidata iz Crne Gore dolazi sa primorja i Podgorice. Manji broj dolazi sa sjevera, ali to nije neka striktno zakonitost. Desi se i poneka školska godinia da bude više kandidata iz Mojkovca, Bijelog Polja i Berana nego sa primorja."
Crna Gora nema vjeronauku kao predmet u državnim školama, a Mitropolija crnogorska primorska Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori više puta je apelovala na zvaničnu vlast da uvede vjeronauku u škole, tvrdeći da je Crna Gora jedna od rijetkih država u Evropi u kojoj to još nije učinjeno. Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori je ipak pri crkvenim opštinama organizovala vjerske škole. Paroh podgoričke crkvene opštine, Velibor Džomić, pojašnjava:
"Upravo se ta ideja javila iz nemogućnosti da se u državnim školama, bilo kao obavezan bilo kao fakultativni predmet, uvede vjerska nastava za svu djecu koja to žele. Naš mitropolit je odlučio da se, za djecu koja to žele, pri crkvenim opštinama organizuje nastava vjeronauke."
RSE: Kakvo je interesovanje?
DŽOMIĆ: Interesovanje je jako veliko, s obzirom na to da se ipak ne može doći do svih đaka, ali uglavnom tu ima po nekoliko stotina djece na časovima vjeronauke.
Crnogorska pravoslavna crkva još nije organizovala vjersku školu, budući da se ova crkvena zajednica i petnaestu godinu od obnavljanja bori za svoju poziciju u društvu. Ni katolička vjerska zajednica koja se okuplja oko dvije biskupije, barske čiji su vjernici većinom albanske nacionalnosti i kotorska koju čini hrvatska zajednica, nemaju vjerskih škola u Crnoj Gori. Kotorski biskup monsinjor, Ilija Janjić, kaže da se katolički svećenici sa područja Biskupije uglavnom obrazuju u susjednoj Hrvatskoj:
"Ako se nađe koji kandidat ili se prijavi koji kandidat onda mi šaljemo u Republiku Hrvatsku u Split ili u Zagreb, a Nadbiskupija barska šalje u bilo koju zemlju zapadne Evrope ili u Skadar u Albaniju."
Kako nam je rekao kotorski biskup u Tivtu, gdje je hrvatska zajednica brojnija, organizovana je dopunska nastava, ali nije riječ o klasičnom vjerskom obrazovanju. Inače, prema riječima monsinjora Janjića interesovanje za pohađanje Katoličke vjerske škole u kotorskoj Biskupiji nije veliko, što je i logično s obzirom na malobrojnost.
U Crnoj Gori postoji samo osnovno vjersko obrazovanje organizovano u džamijama i jedno odjeljenje ženske srednje škole u Rožajama. Od naredne godine se očekuje otvaranje i srednje škole, odnosno medrese, u Podgorici, koja bi mogla zadovoljiti potrebe crnogorskih muslimana za vjerskim kadrovima, uz visoko školovanje na stranim univerzitetima.
"Prvo slovo arapske abecede je elif. Ono liči na jednu uspravnu crtu. To označava uspravnog čovjeka. Taj čovjek se odlikuje drugim stvorenjima."
Elma Mekić zna mnogo više od prvog arapskog slova elif. Ona ima deset godina i već sedam pohađa mekteb, osnovnu vjersku školu organizovanu u bijelopoljskoj džamiji u kojoj je njen vršnjak, Dino Ramović, naučio:
"Na primjer, kako da čitamo Kur'an, kako da uđemo u abdest, da klanjamo nomaze, učimo da budemo dobri ljudi, da ne prihvatamo stvari koje ne valjaju u životu i tako dalje."
Rukovodilac Vjersko prosvjetne službe u Bijelom Polju, gradu u kome živi najveći broj crnogorskih muslimana, Enis Efendija Burdžović, kaže da samo jedna srednja vjerska škola funkcioniše u Crnoj Gori:
"Srednja vjerska škola za djevojke u Rožajama je istureno odjeljenje Medrese Gazi Isabeg u Novom Pazaru, ali već od sljedeće godine očekujemo puštanje u rad Medrese u Podgorici, tako da će ta muška Medresa ili srednja vjerska škola, pokriti makar najosnovnije potrebe."
Maloj Crnoj Gori visoke vjerske škole za sada nijesu realnost, ali ni potreba:
"Složićemo se oko toga da nije potreban Univerzitet islamskih nauka i naravno da je to prevelik zalogaj i nešto što bi bilo preko potrebe Muslimana ovog podneblja, ali svakako da srednja škola jeste nužna potreba i na tome Mešihat islamske zajednice u Crnoj Gori radi već dugi niz godina."
"A u onome što imaju u mektebima crnogorski muslimani ne uče samo o vjeri," kaže efendija Burdžović:
"Stekne se osnovno vjersko obrazovanje time što se prije svega nauči šta to znači vjera islam, definicija vjere islama, nakon toga saznamo kako i šta učiniti da bi bili draži Bogu, ali mi pokušavamo da kroz mektebsku nastavu provučemo još i časove engleskog jezika, informatike i tako dalje da bi time obogatili asortiman znanja."
Tu je, svakako i omiljeni predmet, pjevanje.
Enis efendija Burdžović: U nedostatku vjeronauke u svjetovnim školama, mektebska nastava kao vid ne prekinute tradicije Muslimana ovog podneblja koja se izvodi u džamijama predstavlja za nas svojevrstan temelj očuvanja vjere:
PJESMA: "Teče islam na sve strane..."