U hrvatskom Ministarstvu pravosuđa danas je potvrđeno da je do njih došla službena obavijest o uhićenju crnogorskog oficira Ilije Brčića. Glasnogovornica Ministarstva Vesna Dovranić:
"Ministarstvo pravosuđa je tijekom dana dobilo službenu obavijest o uhićenju Ilije Brčića u Italiji. Isti je uhićen na temelju međunarodne tjeralice koja je izdana na zahtjev Republike Hrvatske."
Ilija Brčić je godine 1993. osuđen na 15 godina zatvora na Županijskom sudu u Splitu radi ratnog zločina protiv civilnog stanovništva:
"Ovu presudu potvrdio je i Vrhovni sud Hrvatske pa su postojali svi uvjeti da Hrvatska zatraži izdavanje međunarodne tjeralice za imenovanim."
Vesna Dovranić kaže da će Hravtska zatražiti izručenje Ilije Brčića:
"Slijedom ovog što se dogodilo Ministarstvo pravosuđa već priprema dokumentaciju koja je potrebna da se pošalje uz molbu koju ćemo uputiti vlastima Republike Italije, a u vezi izručenja."
Glasnogovornica hrvatskog Ministarstva pravosuđa ne može pretpostaviti koliko će proces izručenja trajati:
"O tome ne možemo govoriti je to nije propisano neko vrijeme. To je stvar od slučaja do slučaja. Najvažnije je to da je lociran, da je uhićen i da će Ministarstvo pravosuđa zatražiti njegovo uhićenje."
Ilija Brčić je na 15 godina zatvora osuđen 14.rujna 1993. u postupku koji se vodio protiv njega i protiv još 30 osumnjičenih za ratni zločin protiv civilnog stanovništva na čelu s Milom Kandićem koji je 1991.godine bio komandant Vojno-pomorske oblasti.
Za što je tada kapetan fregate Jugoslavenske ratne mornarice Brčić konkretno terećen, pitali smo glasnogovornika Županijskog suda u Splitu Nevena Cambija koji kaže da je on svoj krimen počinio pred Splitom u noći između 14. i 15.studenoga 1991.godine:
"Njega se konkretno teretilo jer je bio zapovjednik razarača 'Pula' koja je iz topova otvorila paljba po hidrogliseru 'Krila Dubrovnika' na kojemu se nalazili promatrači Europske zajednice na putu prema Dubrovniku, a potom da su s njegova razarača 'Pula' sa skupinom od 6 zrakoplova, koje je predvodio
Živomir Ninković, iz topova, bombama i raketama nasumce tukli po naseljenim mjestima otoka Brača i Šolte ispalivši pri tom najmanje 800 granata, bombi i ostalih projektila."
Tada su u pucnjavi s "Pule" pogođene kuće mještana otoka Brača i Šolte.
"To je bilo istog onog dana kad je gađan i Split, samo što je Split gađao razarač istog imena, dakle razarač 'Split".
Ukoliko Ilija Brčić bude izručen Hrvatskoj on prema hrvatskim zakonima ima pravo na ponovno suđenje, kaže Vesna Dovranić:
"Zakon o kaznenom postupku RH u članku 412. određuje da će se kazneni postupak ponoviti, ako je vođen u odsustvu osuđene osobe, kad nastupi mogućnost da se takvoj osobi ponovo sudi u njezinoj prisutnosti i ako ta osoba ili njezin opunomoćenik to zatraže, pa će i Ilija Brčić imati tu priliku".
U Crnoj Gori nemaju zvaničnih informacija
Crnogorski državni organi sprovode određene aktivnosti u vezi hapšenja kapetana vojnog broda Vojske Crne Gore Ilije Brčića u Rimu. Dodijeljen mu je avokat po službenoj dužnosti, a Ministarstvo odbrane će sačekati informaciju od strane Ambasade u Italiji, saopštio je novinarima ministar odbrane Boro Vučinić:
“Naravno da su sada u toku neke aktivnosti koje su u Italiji i koje su vezane za ovaj slučaj, slučaj kapetana bojnog broda Brčića. Do sada smo od strane Vojske Crne Gore, ranije, i Ministarstva napravili napor da se svim zemljama u regionu zatraži, ukoliko imaju bilo kakve sugestije vezano za aktivna vojna lica, da nas u Crnoj Gori po pitanju njihovog učešća u događajima u minulom periodu o tom obavijeste. Za sada takav dogovor nijesmo dobili, tako da nismo raspolagali podatkom da je neko od aktivnih oficira počinio neko od djela. Naravno da je sada vrlo uputno sačekati i ne istrčavati se sa nekim komentarima i analizama. Neka nadležni daju odgovor na ovaj slučaj i sve neka bude u skladu sa zakonom, pa nek svako odgovara za ono što je učinio."
Na osnovu potjernice iz Hrvatske, kapetan bojnog broda Ilija Brčić je uhapšen u Rimu, na aerodromu, 4. novembra, gdje je trebalo da boravi u Napulju, na poziv Združene komande NATO-a, kako bi prisustvovao vojnoj vježbi. Ministarstvo odbrane je obaviješteno od crnogorske Ambasade u Rimu o ovom događaju. Najveće čuđenje u javnosti predstavlja činjenica da Ministarstvo odbrane nije imalo informaciju da je jedan od visokih oficira Vojske Crne Gore osuđen za ratne zločine nad civilnim stanovništvom pred Sudom u Splitu. Na pitanje da li će neko odgovarati zbog toga što državni organi nisu imali informaciju o ovoj osudi I potjernici, iako je ona bila dostupna, i da li ima još oficira za kojima je raspisana potjernica, ministar odbrane Boro Vučinić je rekao:
“Mi smo juče u informaciji o takvoj činjenici, i ja bi se zadržao na tome što je bio stav Ministarstva odbrane, koji je juče javno saopšten. Kada bude novih informacija, javnost će biti blagovremeno obaviještena. Inače, vrlo odgovorno se odnosimo prema ovom slučaju. I zaista, nekada se sve ono što postoji za bilo kog pripadnika Vojske Crne Gore rasvijetli, neka se utvrdi I naravno, neka svako odgovara za nešto što je učinio.”
Prema nezvaničnim informacijama, koje su objavile podgoričke “Vijesti”, Brčić je 1991. godine bio komandant Raketne fregate “34 Pula”, koji nije korišten u direktnim bojnim dejstvima po sjevernom i srednjem Jadranu, odnosno nije pucao po gradovima na hrvatskoj obali. Nakon osamostaljenja Crne Gore Brčić je prešao na dužnost u Generalštab Vojske Crne Gore gdje se bavi međunarodnom vojnom saradnjom kroz rukovođenje Odeljenjem za razvoj.
Direktor Direkcije za konzularne poslove crnogorskog Ministarstva inostranih poslava Željko Stamatović izjavio je za RSE da postupak ekstradicije kapetana Brčića Hrvatskoj neće ići brzo i da se preduzimaju sve mjere da bi se utvrdila osnovanost naloga za hapšenje.
“Angažovali smo Ambasadu u Rimu i Ambasadu u Zagrebu da se preduzmu odgovarajuće mjere i da se vidi sa vlastima da se vidi osnov hapšenja, da vidimo da li se tim diplomatskim kanalima može nešto uraditi da se to odloži. Iako je on pravosnažno osuđen u Hrvatskoj, mada se zna da su neke presude tada u Hrvatskoj bile ubrzane sa nekim nepotpunim postupkom. Mi ne želimo ni u kom slučaju da aboliramo nekog za neki zločin, posebno za te ratne zločine. Znači, Ambasada je u stalnoj vezi sa njim, u kontaktu sa Minnistarstvom vanjski poslova Italije, nedležnim organima Italije, da se sagleda osnov te potjernice, jer imaju neke informacije da je ta potjernica zastarjela, pa da se to provjeri.”
Podgorički advokat Nikola Martinović, koji ima iskustva sa italijanskim pravosuđem, za RSE pojašnjava kakva je dalja procedura oko izručenja kapetana Ilije Brčića koji se se nalazi u ekstradicionom pritvoru u Rimu:
“Pritvor može trajati najduže 40 dana, u prvom stepenu. U tih 40 dana država koja je tražila hapšenje i po čijem je nalogu Interpol objavio nalog za hapšenje, dužna je da dostavi dokumentaciju na osnovu koje će zemlja u kojoj se nalazi osumnjičeni odlučiti da li ima mjesta ekstradiciji. Dakle, Hrvatska će dobiti obavještenje od italijanskog pravosuđa da je po njihovom nalogu za hapšenje uhapsila kapetana Brkića i dobiće nalog da u roku od 40 dana dostavi dokumentaciju koja će opravdati takav nalog, Hrvatska će, vjerujem, dostaviti diplomatskim putem dokumenta koja su tražena. Onda će sud na osnovu tih dokumenata izvršiti upoređenje da li, prema italijanskom zakonodavstvu, zbog tog krivičnog djela zbog kojeg ga Hrvati traže, postoji reciprocitet, odnosno da li takvo djelo postoji u italijanskom krivičnom zakonodavsvtu i na osnovu toga odlučiti ima li mjesta izručenju.
RSE: Da li će taj postupak ubrzati to što postoji presuda kojom je Brčić osuđen u Hrvatskoj?
Martinović: Da li postoji presuda ili postoji samo nalog za hapšenje po osnovu nekog drugog akta, a ne presude, neće ubrzati. Dakle, jednako su dužni postupati brzo i hitno zato što se radi o pritvorskom predmetu, tu nema razlike da li se radi o presudi ili se radi samo o nalogu za hapšenje po nekom drugom osnovu.
RSE: Šta može da uradi država Crna Gora u ovom trenutku?
Martinović: Država je dužna da preko svojih diplomatskih predstavnika obezbijedi pravnu I svaku drugu podršku građaninu koji se nalazi u pritvoru pa I u ekstradicionom pritvoru u nekoj drugoj državi.
RSE: Ni u kom slučaju Crna Gora ne može spriječiti ekstradiciju?
Martinović: Crna Gora u ovom slučaju ne može spriječiti ekstradiciju, zato što se ona ne pita i ne odlučuje o ekstradiciji. Dakle, ja govorim o pravnim, a ne o političkim pitanjima. Kad je riječ o politici, onda tu nema ograničenja, politički je možda i moguće izdejstvovati da se taj nalog ukine, jer taj nalog nije obavezan.